Zakonska odredba o Ustaškoj Vojnici

ZO o Ustaškoj vojnici

I. OBCENITE ODREDBE 1. Stajaća ustaška vojnica, pod kojom se razumijevaju stajaći djelatni zdrugovi, Poglavnikovi tjelesni zdrugovi, prometni zdrugovi, Hrvatsko oružničtvo i Redarstvena straža, dieli se na vrste i suvrste oružja i na struke. Vrste oružja jesu: pjašačtvo, oklopničtvo, konjaničtvo, topničtvo i obkoparstvo. Suvrste jesu: dojavničtvo,samovozniestvo, zdravstvo i sudstvo. Struke jesu: obskrbna struka, upravna struka, tehnička struka, duhovnička struka i glasbenička struka. § 2. Broj, naziv i utemeljenje pojedinih dielova Stajaće ustaške vojnice odredjuje se sebnom odredbom Poglavnika. Posebnom zakonskom odredbom bit će odredjeno ustrojstvo, novačenje, činovi i osobni odnosi, te beriva pripadnika struka, zajedničkih svim dielovima Ustaške ,vojnice . § 3. Činovi u Ustaškoj vojnici jesu sliedeći: najviši: krilnik; viši častnici: pukovnik, dopukovnik i bojnik; niži častnici: nadsatnik, satnik, nadporučnik, poručnik i zastavnik; viši dočastnici: častnički namjestnik i stožerni vodnik; niži dočastnici: vodnik, dovodnik i rojnik; vojničarski: dorojnik Vojničar je pripadnik Ustaške vojnice bez ikakva čina. § 4. Častnici i đočastnici borbenih postrojbi Ustaške vojnice spadaju u zapovjedni stališ, a častnici i dočastnici struka u stručni stališ. § 5. Činored je sastavni dio čina, a odredjuje odnos izmedju višeg i nižeg u istom činu. Častnici zapovjedničkog stališa viši su od svih ostalih častnika istog čina. Činored častnika i dočastnika istog čina odredjuje se danom njihova promaknuća, a kod onih, koji su promaknuti istog dana,redosliedom promaknuća. II.NOVAČENJE I POPUNA USTAŠKE VOJNICE Novačenje  § 6. Služba u Ustaškoj vojnici ima sliedeća razdoblja: pripremno, djelatno i pričuvno. § 7. Služba u pripremnom razdoblju u načelu je obvezatna za sve državljane Nezavisne Države Hrvatske, Ovo razdoblje započinje danom 1. siečnja one godine,u kojoj je pripremnik navršio 16. godinu života, i traje sve do stupanja u Stajaću ustašku vojnicu odnosno do stavne obveze u Hrvatskom domobranstvu. U pripremi mogu biti i pripadnici Ustaške mladeži, koji se prema potrebi mogu razriešiti obveza naprama postrojbama Ustaške mladeži . Dok Poglavnik svojom odredbom ne odredi dan, od koga će stupanje u pripremno razdoblje Ustaške vojnice biti obvezatno, stupanje u ovo razdoblje je dobrovoljno. §8; Pripremno razdoblje služi za vojno-ustašku prednaobrazbu. U tu svrhu postrojavaju se ustaške pripremne postrojbe. § 9. U djelatnom razdoblju služba je dobrovoljna. U ovu se službu primaju na molbu: oni, koji proizlaze iz ustaške pripreme, i mladići, već uneseni u stavne popise Hrvatskog domobranstva. Napried navedeni, dobrovoljci ako budu pronadjeni sposobnima po stavnom povjerenstvu Ustaške vojnice, obvezani su odslužiti djelatno razdoblje u jedinicama Stajaće ustaške vojnice, prema razporedu Zapovjedničtva ustaške vojnice. § 10. I oni mladići, koji nisu u ustaškoj pripremi, a u vrieme od 1. siečnja one godine kada navrše 18. godinu života, od 1. siečnja one godine, u kojoj postaju stavni obvezanici Hrvatskog domobranstva, mogu na molbu stupiti u djelatnu službu Stajaće ustaške vojnice. Takvi mogu započeti djelatnu ustašku službu i prije vojne obveze. § 11. Obveza službovanja u djelatnom razdoblju traje 2 godine. § 12. Obvezi službovanja u pričuvnom razdoblju podvrgnuti su svi oni, koji su na molbu primljeni u djelatnu službu Stajaće ustaške vojnice. § 13. Prenašanje u pričuvu izvršuje se odmah, čim je svršeno djelatno službovanje. Pričuvne snage Stajaće ustaške vojnice diele se u: a) mladju pričuvu, koja obuhvaća sve pričuvnike do navršene 40. godine života; b) stariju pričuvu, koja obuhvaća sve ostale pričuvnike Stajaće ustaške vojnice. § 14. Pričuvno razdoblje služi za nadopunu postrojbi Stajaće ustaške vojnice, kad je to potrebno. § 15. Tko stupa u Ustašku vojnicu mora: a) biti hrvatske narodnosti ; b) biti član ili pristaša ustaškog pokreta ili pripadnik Ustaške mladeži; c) imati najmanje 18 godina odnosno za stupanje u pripremu najmanje 16 godina; d) biti tjelesno i duševno zdrav: e) biti arijskog podrietla; f) dokazati, da se nije ogriešio o čast i probitke hrvatskog naroda; g) dokazati, da nije kažnjen za nečastni čin; h) imati svjedočbu ponašanja, izdanu od nadležne ustaške oblasti (logora pokreta ili logora Ustaške mladeži) § 16. Novačenje usljedjuje na molbu zanimanog nakon liečničke pregledbe i dozvole odnosnog zapovjedničtva. Novačenje ustaških djelatnika vrši stavno povjerenstvo po kotarima. Sastav i djelokrug članova ovog stavnog povjerenstva ustanovljuje se posebnim propisnikom. § 17. Zanimani, koji pri novačenju za Stajaću ustašku vojnicu bude pronadjen nesposobnim ili za vrieme službovanja bude i Stajaće ustaške vojnice odpušten postaje stavnim obvezanikom Hrvatskog domobranstva. Vrieme, provedeno u djelatnom razdobIju kod Stajaće ustaške vojnice, uračunava se kod domobranstva. Pozivanje § 18. Svi dobrovoljci, koji budu putem novačenja u vremenu od 1. siečnja do 1. listopada unovačeni, imaju se redoito uvrstiti 1. listopada u djelatni stališ Stajaće ustaške vojnice. Pozivanje unovačenih na nastup službovanja u djelatnom razdoblju vrši se na temelju odluke Zapovjedničtva ustaške vojnice. § 19. Tko bude unovačen, a neopravdano se ne odazove pozivu na službu u djelatno razdoblje, bit će kažnjen prema kaz. propisima, koji vriede za Ustašku vojnicu. § 20. Zapovjedničtvo Ustaške vojnice ustanovit će svake godine posebnim oglasom sve potrebno za nastupanje službe. Novaci, kada pridodju postrojbama,bit će ponovno liečnički pregledani. Produljenje djelatnog službovanja  § 21. Prije izrninuća dvogodišnjeg obvezatnog razdoblja vojničari mogu zatražiti u roku, koji ustanovljuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice, produljenje djelatnog službovanja za daljnju godinu dana. Na isti način može se od godine do godine tražiti daljnje produljenje djelatnog službovanja. § 22. Za častnike i dočastnike vriede u pogledu produljenja propisi §§ 32. i 44. Popuna § 23. Popuna stajaćih djelatnih, ustaških postrojbi vrši se : a) unovačenim dobrovoljcima, koji još nisu stavni obvezanici; b) vojničarima, koji dobrovoljno preuzmu obvezu, da nastave služiti u vojnici preko vremena, odredjenog za djelatnu službu; c) dobrovoljicima, koji su već udovoljili vojničkim stavnim obvezama. § 24. Zapovjedničtvo ustaške vojnice ustanovit će oglasom svake godine izvršitbeni način za popunu novacima, na koje se odnosi § 23. toč. a) i c). Posebna povjerenstva, koja imenuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice, odlučuju o primanju dobrovoljaca. § 25. Popuna nižim djelatnim častnicima vrši se iz Ustaške častničke škole na način, propisan posebnom zakonskom odredbom. § 26. Djelatni častnik nanovo imenovan u Ustašku vojnicu, obvezuje se služiti 10 godina u djelatnom razdoblju i doživotno u pričuvnom razdoblju. § 27. Popuna djelatnim častnicima za vrieme od godine 1942, do 1944. vrši se dobrovoljcima i to: častnicima Ustaške vojnice, koji su služili najmanje godinu dana u Ustaškoj vojnici; pričuvnim častnicima Hrvatskog domobranstva, koji su udovoljili svojoj vojnoj obvezi. Pripremanje častnika tih dviju vrsta na djelatnu službu u Ustaškoj vojnici vrši se posebnim natječajem, koji razpisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice. § 28. Za popunu Ustaške vojnice pričuvnim častnicima osniva se škola za pričuvne častnike Ustaške vojnice. § 29. U ovu školu mogu se primati mladići s navršenom srednjom školom, koji udovoljavaju zahtjevima, navedenim u § 15. § 30. Mladići,koji budu primljeni u školu za pričuvne častnike Ustaške vojnice razriešeni su od redovitih vojnih dužnosti, te im se računa za redovitu vojničku službu vrieme, koje provedu u zavodima za ustaški odgoj ili u službi kod Ustaške vojnice. Nakon dovršene škole za pričuvne častnike, bit će promaknuti u čin zastavnika. § 31. U času predavanja molbe za stupanje u školu za pričuvne častnike Ustaške vojnice, molitelji preuzimaju obvezu, da će kao častnici djelatno služiti jednu godinu u Ustaškoj vojnici i doživotno u pričuvi. § 32. Pričuvni častnici, prije nego navrše obvezatno razdoblje, mogu tražiti da ostanu u djelatnoj službi još daljnju godinu, a pred izminuće te godine ponavljaju to traženje na isti način, a tako i unapried od godine do godine. Način i uvjete, kojima moraju udovoljiti, odredjuje svake godine Zapovjedničtvo ustaške vojnice. § 33. Za vrieme svakogodišnjih ljetnih vježbi bit će na preskok pozivani pričuvni častnici pod oružje u svrhu vježbanja. § 34. Pričuvno-častnički pripadnici, koji ne polože izpit za pričuvne častnike ili koji budu odpušteni iz škole za pričuvne častnike zbog razloga, koji ne zahtievaju odpust iz Ustaške vojnice, upućuje se u djelatne postrojbe, gdje će služiti do izrninuća svog djelatnog razdoblja. § 35. Pozivanje pričuvnih častničkih pripravnika na službu u djelatnom razdoblju propisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice . § 36. Sveučilištarci, koji žele služiti kao častnici u Ustaškoj vojnici, moraju stupiti u častničku školu najkasnije do navršene 24. godine života. § 37. Popuna pričuve prema potrebi može se vršiti i pričuvnim častnicima Hrvatskog domobranstva, koji to zamole, ako budu po Zapovjedničtvu ustaške vojnice pronadjeni sposobnim, i ako im to predhodno odobri Ministarstvo hrvatskog domobranstva. § 38. Popuna dočastnicima od zvanja za stajaću djelatnu vojnicu vrši se putem dočastničke škole Ustaške vojnice na način, propise n posebnom zakonskom odredbom. § 39. Dočastnik, koji je proizašao iz škole, spomenute u § 38., preuzima prigodom imenovanja obvezu, da će djelatno služiti najmanje 5 godina u Ustaškoj vojnici, a doživotno u pričuvnom razdoblju. § 40. Doćastnici od zvanja mogu biti novačeni izmedju dočastnika na produljenju služenja prema § 44., nakon što su izvršili najmanje dva uzastopna produljenja od po jedne godine, ako budu pronadjeni sposobnima. § 41. Popuna dočastnicima od zvanja, u toku 1942., vrši se dobrovoljicima i to: dočastnicima Ustaške vojnice, koji su služili najmanje 6 mjeseci u jedinicama Ustaške vojnice i svršili nižu srednju školu; dočastnicima Hrvatskog domobranstva koji su udovoljili obvezama službe i svršili nižu srednju školu. Primanje napried navedenih dočastnik u službu izvršit će se na temelju natječaja, koji razpisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice. § 42. Pitomci dočastničke škole, koji ne po¬ože propisani izpit ili koji su iz škole odpušteni iz razloga, koji ne nose za posljedicu odstranjenje iz Ustaške vojnice, dužni su odslužiti djelatno razdoblje u postrojbama Ustaške vojnice . § 43. Vojničari, koji unutar jedne godine djelatne službe u Ustaškoj vojnici postignu čin dorojnika, i koji se osobito iztaknu mogu biti uzeti u posebni tečaj za dočastničku izobrazbu, a nakon svršenog takvog tečaja mogu biti dalje promicani. § 44. Pričuvni dočastnik može, prije nego dovrši djelatno razdoblje, zatražiti produljenje služenja na jednu godinu, a zatim produljenje uzastopce od godine do godine. GLAVA III.. Stališ i promaknuća osoblja  § 45. Častnički i dočastnićki stališ označen je skupom prava i dužnosti, koje proiztječu iz zakonito stečenog čina. Svaki častnik i dočastnik vrši službu koja odgovara njegovu činu i njegovoj sposobnosti. Podjeljivanje čina  § 46. Za vrieme djelatnog razdoblja ne može biti nikome dan veći čin od dorojničkoga, osim u slučaju, predvidjenom u § 43. § 47. Rojnički i dovodnički čin podjeljuju zapovjednici postrojbi Ustaške vojnice, dočim čin vodnika i viših dočastnika podjeljuje zapovjednik Ustaške vojnice. § 48. Častnički čin i imenovanja u djelatnoj službi podjeljuje Poglavnik svojom odredbom Promaknuća § 49. Promaknuća u raznim dočastničkim činovima izvršuju se a) prema činoredu, b) izvanredno. § 50. Promaknuće prema činoredu izvršuje se kada dočastnik: a) dobro izvrši zadaće svog čina; b) ima sve potrebne ćudoredne, duševne i tjelesne stališke sposobnosti, prema kojima će moći izpunjavati zadaće višeg čina; c) kad ga predpostavljeni povoljno ociene; d) kad je u činu, proveo najmanje zahtjevano vrieme i to: 3mjeseca u činu rojnika, 6 mjeseci u činu dovodnika, 4godine u činu vodnika, i 6 godina u činu stožernog vodnika. §51. Stožerni vodnik može biti izvanredno promaknut u viši čin, ako je proveo najmanje 3 godine u tom činu i ako je pokazao,da napose odgovara uvjetima § 50. toč a), b) i c). Priedlog za izvanredno promaknuće podnaša zapovjednik sata odnosno slične jedinice. Konačna odluka pripada zapovjedniku ustaške vojnice. Stožerni vodnici, predviđjeni za izvanredno promaknuće, moraju se podvrći posebnom izpitu . § 52. Dočastnik, koji u činu vodnika provede najmanje 3 godine, ima pravo na polaganje zastavničkog izpita, ako se pokaže osobito sposobnim, i ako odgovara svim uvjetima prema strogom izboru častničkog zbora. Nakon položenja izpita može takav dočastnik biti promaknut u čin zastavnika i dalje napredovati kao i ostali častnici, do uključivo čina nadsatnika. Zastavnički izpit može se ponoviti samo jedanput i to nakon jedne godine dana. Ovaj se zastavnički izpit polaže prema posebnim propisima. § 53. Promaknuća u činove častnika izvršuju se prema: a) činoredu, b) izvanredno. § 54. Častnik, da bi mogao biti promaknut prema činoredu, mora odgovarati sliedećim uvjetima: a) da je valjano izvršio zadaće svog dotadanjeg čina, to) da ima ćudoredne, tjelesne i stručne preduvjete i preduvjete značaja, prema kojim će biti u stanju izvršiti zadaće zapoviedanja u ratu i u miru u činu, u koji ima biti promaknut; c) da je dobio povoljno ocjenu od predpostavljenih u redovitim godišnjim ocjenama ili posebnu povoljnu ocjenu, izdanu za stanovitu priliku; d) da je proveo najmanje: jednu godinu u činu zastavnika; četiri godine u činu poručnika; četiri godine u činu nadporučnika; tri godine u činu satnika; dvie godine u činu nadsatnika; tri godine u činu bojnika, a četiri godine u činu dopukovnika; e) da ga je posebno povjerenstvo pronašlo prikladnim za promaknuće. Nadsatnik, da bi mogao biti promaknut prema činoredu, osim napried navedenih uvjeta mora svršiti posebni tečaj za više častnike i s uspjehom položiti izpit nakon svršenog tečaja. Ne mogu postići promaknuće u čin bojnika prema činoredu oni nadsatnici, koji su taj čin postigli prema § 52. § 55. Izvanredno promaknuće može usliediti samo za osobite zasluge i glede osobito sposobnih nadsatnika. Nadsatnik, da bi mogao izvanredno postići promaknuće mora na vidan način udovoljavati svim uvjetima, navedenim u § 54. si. a), b) i c), l mora s uspjehom položiti posebni izpit pred posebnim povjerenstvom, koje imenuje Poglavnik. Ovo promaknuće može se izvršiti, nakon što nadsatnik provede u tom činu najmanje jednu godinu dana. § 56. Promaknuće za zasluge u ratu ili u inim oružanim podhvatima može se izvršit priedlog predpostavljenih, i to samo odredbom Poglavnika, a neovisno od ograničenja najmanje provedenog vremena u dotadanjem činu. § 57. Čin krilnika podjeljuje Poglavnik iz vlastite pobude za osobite zasluge : izvanredne sposobnosti. § 58. Pričuvni častnik može biti promaknut prema činoredu u viši čin, nakon što je na zadovoljavajući način izvršio u svakom činu vježbe, na koje je bio pozvan i ako ima uvjete, predvidjene u § 54. Pričuvni častnik može postići čin dopukovnika. Djelatni častnik smatra se višim od pričuvnog častnika istog čina. § 59. Za izvanredne zasluge u ratu i u inim oružanim podhvatima Poglavnik će podjeljivati činove posmrtno prema vlastitoj uvidjavnosti i bez obzira na propise; § 60. Ocjenjivanje častnika vršit će se po posebnom propisniku. Zvanje i odnos  § 61. Služba,što je obnaša djelatni častnik i dočastnik po zanimanju, zove se zvanje Zvanje mogu imati samo djelatni ćastnici i dočastnici po zanimanju. Sa zvanjem u Ustaškoj vojnici nije spojivo nikakovo drugo zvanje. § 62. Djelatni častnik u pogledu svog zvanja može se nalaziti u: odnosu djelatne službe, odnosu pričeka, odnosu lebdivosti (suspenzije), § 63. U djelatnoj službi je onaj častnik koji je sposoban i koji doista vrši službu. Priček je odnos onog častnika, koji je privremeno razriešen djelatne službe zbog: privremene bolesti zadobivene u službi; privremene bolesti neprouzrokovane službom; posebničkih razloga. Stavljanje u odnos lebdivosti usljedjuje iz razloga kaznenopravnih, stegovnih i iz razloga opreznosti. § 64. Djelatni dočastnik može se u pog svog zvanja nalaziti u sliedećem odnosu: službi pod oružjem; na odpustu; na priceku. U službi pod oružjem smatraju se oni dočastnici bilo kog čina, koji doista vrše službu kod postrojbi ili koji doista vrše dužnosti stručnog značaja. U odnosu odpusta nalazi se dočastnik s razloga navedenih u § 59. U pričeku može se nalaziti samo častnički namjestnik zbog bolesti ili zbog nenadanih obiteljskih razloga i to samo nakon navršenih 12 godina službe. Ženitba § 65. Ženitba je za vrieme djelatne službe načelno zabranjena. Častnicima i dočastnicima može se ženitba dopustiti posebnom dozvolom na temeIju propisa, koje izdaje vrhovni zapovjednik Ustaške vojnice. Gubitak čina i prestanak službe  § 66. Častnik gubi čin: 1.ako je na temelju sudbene osude osudjen na gubitak čina; 2.ako je pravomoćnom sudbenom osudom osudjen na zatvor preko 6 mjeseci; 3.ako samovoljno napusti svoju jedini pa se ne vrati u roku od 7 dana ili se ne javi u tom roku najbližoj ustaškoj ili domobranskoj ustanovi. § 67. Častniku prestaje služba: 1.nakon što navrši vrieme obvezatno u djelatnoj službi, ako izjavi da ne želi dalje služiti; 2.ako je stegovno kažnjen u jednoj godini kaznom većom od 40 dana zatvora; 3.ako bude kroz tri godine uzastopce dva puta slabo ocienjen; 4.ako boluje neprekidno godinu dana, pa ne ozdravi, ili ukupno 15 mjeseci u dvie godine uzastopce, pa ne ozdravi. Bolest se ustanovljuje liečničkim nadpregledom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice; 5.ako je svojim načinom života ili kojim činom povriedio ustaška načela; 6.ako je lišen čina. U slučajevima iz točke 2., 3. i 4. častnik se umirovljuje, ako je prema godinama službe stekao pravo na mirovinu, inače se odpušta. § 68. Dočastnik gubi čin: 1.ako je sudbenom osudom osuđjen na gubitak čina; 2.ako je pravomoćnom sudbenom osuudjen zbog nečastnog čina ili ako je na zatvor preko 6 mjeseci; 3. ako samovoljno napusti svoju jedinicu, pa.se ne vrati u roku od 15 dana ili se ne javi u tom roku najbližoj ustaškoj ili domobranskoj ustanovi. § 69. Dočastniku prestaje služba: 1.nakon što navrši vrieme obvezatno u djelatnom stališu; 2.ako je stegovno kažnjen u jednoj godini kaznom većom od 50 dana zatvora; 3.ako bude kroz dvie godine uzastopce ili u pet godina tri puta slabo ocienjen; 4.ako boluje neprekidno godinu dana, pa ne ozdravi, ili ukupno 15 mjeseci u dvie godine uzastopce, pa ne ozdravi. Bolest se ustanovljuje liečničkim nadpregleđom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice; 5.ako je svojim načinom života ili kojim činom teže povriedio ustaška načela; 6.ako bude lišen čina. U slučajevima iz toč. 2., 3. i 4. dočastnik se umirovljuje, ako je prema godinama službe stekao pravo na mirovinu, inače se odpušta. § 70. Dočastnici, koji su navršili pet godina službe u djelatnom stališu, a ne žele dalje služiti i nisu odpušteni zbog kazne, imaju za primiče u državnu službu prednost pred ostalim, koji imaju jednake uvjete. GLAVA IV. Beriva  § 71. Beriva častnika i dočastnika sastoje se od: aj temeljne plaće, b) stanarine, c)doplatka. § 72. Beriva pripadnika Ustaške vojnice izplaćuju se mjesečno prema sliedečoj ljestvici: Krilnik 11.000.—; Pukovnik 7.000.—; Dopukovnik 6.000.—; Bojnik 5.500.—; Nad-satnik 5.000.—; Satnik 4.400.—; Nadpo-ručnik 3.500.—; Poručnik 2.700.—; Zastav¬nik 2.500.—; Castnički namjestnik 2.500.—; Stož. vodnik 2.400.—; Vodnik 2.300.—; Do-vodnik 2.000.—; Rojnik 1.800.—; DorojniK dnevno 15.—; Čarkar dnevno 10.—. Beriva dorojnika i čarkara nazivaju se mazdom, a izplaćuju se tjedno. Častnici i dočastnici dobivaju doplatak na djecu: za jedno diete Kuna 200.— za dvoje djece „ 450.— za troje djece „ 750.—: za četvero djece „ 1.100.— za petero djece „ 1.500.— za šestero djece ,, 1.950.— za svako daljnje diete po Kuna 500.—. U koliko bi se beriva pripadnika Hrvatskog domobranstva povećala, vriedit će odnosni propisi i za pripadnike odgovarajućeg čina Ustaške vojnice . § 73. U izvanrednim prilikama može Vrhovni zapovjednik Ustaške vojnice odobriti izvanredni doplatak, koji se doznačuje svim častnicima u istom iznosu. Oženjenim častnicima može se ovaj doplatak povećati za 50% ako nemaju djece, a za 100% ako imaju djecu. Za svako diete oženjeni častnik u tom slučaju dobiva još i 20% izvanrednog doplatka. Ovaj izvanredni doplatak može se odobriti i oženjenim dočastnicima pod istim okolnostima. § 74. Pripadnici Ustaške vojnice stječu pravo na beriva od dana nastupa službe. Promjene u berivima, nastale u toku mjeseca, računaju se od prvog dana sliedećeg mjeseca. § 75. Častnici i dočastnici, koji se nalaze pod redovitom kaznenom istragom ili o pritvoru zbog kažnjiva čina, koji za sobom povlači naknadu štete državi, primaju plaću u nepodpunom iznosu, i to : a)neoženjeni 25%, b)oženjeni 50% od cjelokupnih beriva § 76. U slučaju, da se šteta nanesena državi ne ustanovi, uztegnuta se beriva vraćaju. Bolestnim častnicima i dočastnicima djelatnim, pričuvnim i umirovljenim, kojim je bolest posljedica vršenja službe, pripada pomoć u novcu za liečenje u lječilištima i kupalištima. Visina te pomoći ustanovljuje se propisnikom, koji izdaje Zapovjedničtvo ustaške vojnice . § 77. Častnicima pripada pravo na posebna odielo i posebnu obuću od države. Vrsta i količina ustanovljuje se propisnikorn,koji izdaje Zapovjedničtvo ustaške vojnice. § 78. Djelatnim i umirovljenim častnicima i dočastnicima i članovima njihovih obitelji pripada pravo na popust na svim državnici prometnim sredstvima, kao i svima ostalim državnim službenicima. GLAVA V.  Umirovljenje i mirovina § 79. Častnik može biti umirovljen na vlastitu molbu ureda radi. Ako častnik ima 30 godina izvršene djelatne službe ili je navršio 55 godina života, mora biti na molbu umirovljen. Za vrieme spreme, u izvanrednim prilikama ili u ratnom stanju ne mora se udovoljiti molbi za umirovljenje. Častnik, koji je stekao pravo na mirovinu (§ 80. st. 1.) umirovljuje se ureda radi u slučajevima, navedenim u § 67. Častnik, koji nakon bezprekidne bolesti od godinu dana, odnosno nakon bolesti od 15 mjeseci u dvie uzastopne godine ne ozdravi i uslied toga postane za službu nesposoban umirovljuje se ureda radi, ako je stekao pravo na mirovinu. U koliko je bolest i nesposobnost za službu posljedica službe, častnik se umirovljuje ureda radi i u takvom slučaju mu se za mirovinu, osim godina djelatne izvršne službe priznaje i to: u slučaju 25% trajne nesposobnosti 10 godina izvršne službe, u slučaju 50% trajne nesposobnosti 15 godina izvršne službe, u slučaju 75% trajne nesposobnosti 25 =odina izvršne službe, u slučaju 100% trajne nesposobnosti 30 _odina izvršne službe. Bolest i nesposobnost za službu ustanovljuju se povjerenstvenim liečničkim pregledom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice. Častnici, kojim se mirovina odredjuje prema prednjem nemaju prava na ozljedjeničku podporu. § 80. Častnik stiče pravo na mirovinu nakon 10 godina djelatne izvršne službe. Visina mirovine odredjuje se prema godinama, priznatim za mirovinu. U vrieme djelatne izvršne službe uračunava se: 1.vrieme, provedeno u djelatnom stališu ustaške vojnice, s odbitkom djelatnog obveznog razdoblja. Vrieme provedeno u častničkim školama prije postanka častnikorn računa se u godine službe djelatnog razdoblja; 2.vrieme, provedeno u djelatnoj službi bivših ili stranih vojski, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja, 3.vrieme, provedeno u inoj državnoj službi, 4.vrieme provedeno u političkom djelovanju u inozemstvo ili u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, što ustanovljuje posebno povjerenstvo. Vrieme, provedeno u ratu, političkom djelovanju u inozemstvu i u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, računa se dvostruko i to tako, da se uračunava ciela kalendarska godina, bez obzira na broj dana provedenih u ratu, u inozemstvu ili u zatvoru u toj godini. § 81. U vrieme za mirovinu ne uračunava se: 1.vrieme, provedeno u zatvoru na temelju sudbene osude, 2.vrieme, provedeno u mirovini, 3.vrieme, provedeno u zahvali na službi. § 82. Častnik gubi pravo na mirovinu: 1.lišenjem čina, 2.zahvalom na službi. § 83. Visina mirovine odredjuje se prema slijedećoj stopi: za 10 godina priznate službe 50% od temeljne plaće, te za svaku daljnju započetu kalendarsku godinu još 25% od temeljne plaće i stanarine. Častnicirna pripadaju uz mirovinu i doplatci, koji su prema § 72. predviđjeni za častnike. § 84. Nakon smrti častnika ima pravo na mirovinu njegova zakonita žena, dok se ne preuda. Ako ima jedno ili više neobskrbljene djece, udovica prima mirovinu jednaku mirovini, koju bi imao njezin muž, da živi, ako pak nema djece ili ako su djeca obskrbljena mirovina je jednaka iznosu od 60% one mirovine, koju bi imao njezin muz da živi. Nakon smrti udovice umirovljenog častnika, pravo na mirovinu prelazi na njegovu neobskrbljenu djecu. Žensko diete dobiva mirovinu, dok se ne uda ili dok ne poene samostalno priradjivati, a mužko diete do punoljetnosti odnosno do završetka visokoškolskih nauka, a najdalje do navršene 27. godine života. Obitelji častnika, koji bez vlastite krivnje izgubi život u borbi ili u vršenju službe, pripada podpuna mirovina njegova čina. § 85. Dočastnik može biti umirovljen na vlastitu molbu i ureda radi prema propisima, koji se odnose na častnike (§ 79.). § 86. Dočastnik stječe pravo na mirovinu nakon deset godina izvršne djelatne službe. Visina mirovine ustanovljuje se pema godinama priznatim za mirovinu. U vrieme izvršne djelatne službe uračunava se : 1. vrieme, provedeno u djelatnom stališu Ustaške vojnice, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja; 2.vrieme, provedeno u djelatnoj službi bivših ili stranih vojski, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja; 3.vrieme, provedeno u inoj državnoj službi; 4.vrieme, provedeno u političkom djelovanju u inozemstvu ili u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, što ustanovljuje posebno povjerenstvo. Vrieme, provedeno a ratu, u iztaknutom političkom djelovanju u inozemstvu i u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog djelovanja, računa se dvostruko i to tako, da se uračunava ciela kalendarska godina, bez obzira na broj dana provedenih u zatvoru ili narodnom djelovanjeu u toj godini. § 87. U vrieme za mirovinu ne uračunava 1.vrieme, provedeno u mirovini; 2.vrieme, provedeno u zatvor uslied sudbene osude; 3.vrieme, provedeno u zahvali na službi; § 88. Dočastnik gubi pravo na mirovinu: 1.lišenjem čina; 2.zahvalom na službi. § 89. Visina mirovine odredjuje se prema sliedećoj stopi: za 10 godina priznate službe 50% od temeljne plaće i stanarine, a za svako daljnje podpuno polugodište jos 1% od temeljne plaće i stanarine. Dočastnicima pripadaju uz mirovinu i doplatci, koji su prema §72. predvidjeni za dočastnike . § 90. Nakon smrti dočastnika ima pravo na mirovinu njegova zakonita žena, dok se ne preuda, odnosno njegova neobskrbljena siročad. Nakon smrti udovice, pravo na mirovinu prelazi na neobskrbljenu djecu. Obiteljske (udovičke, siročadske) mirovi ne odredjuju se prema propisima, koji vriede za odredjivanje takvih mirovina državnih službenika. GLAVA VI.  Dopusti § 91. Dopust mogu dobiti častnici, doćastnici,vojničari i sve ostale osobe, koje su na službi kod Ustaške vojnice, ukoliko nije na štetu službe. Dopust se može podieliti u mjesta u državi, a u iznimnim slučajevima i u mjestima izvan države. Dopust u inozemstvo odobrava zapovjednik Ustaške vojnice. Dopust može biti podieljen kao: a)redoviti; b)izvanredni. § 92. Svi pripadnici Ustaške vojnice imaju pravo na redoviti godišnji dopust. Redovite godišnje dopuste mogu dobiti: a)častnici: stožerni častnik 5 tjedana, satnik i nadsatnik 4 tjedna, nadporučnik, poručnik i zastavnik 3 tjedna; b)dočastnici: viši 4 tjedna, niži 20 dana; c) vojničari nakon završne novačke obuke 15 dana § 93. Redoviti dopust može se izkoristiti najedanput ili u prekidima. Pravo na dopust, koji iz bilo kojih razloga ne bude izkorišćen u jednoj godini, ne može se prenieti na sliedeće godine. § 94. Izvanredni dopust može se podieliti samo u izvanrednim slučajevima, i to kad je već redoviti dopust izkorišćen. § 95. Pravo podjeljivanja dopusta propisuje službovnik. § 96. Svaki nadredjeni, koji je po službi jednak zapovjedniku sata, može svom podredjenom dopustiti da tri dana ne dolazi u siužbu, a da se to ne računa u dopust. § 97. Častnici i oženjeni dočastnici lieče se na državni trošak u slučaju bolesti u bolnici ili u svom stanu, a na temelju mnienja nadležnog liečnika. Neoženjeni dočastnici i vojničari lieče se na državni trošak u bolnici ili u svojoj jedinici. § 98. Oporavak podjeljuje zapovjednik Ustaške vojnice na temelju mnienja mjerodavnog liečničkog povjerenstva i to najduže za vrieme od tri mjeseca u jednoj godini. GLAVA VII. Stegovna i kaznena nadležnost § 99. Za kažnjive i stegovno-kažnjive čine, što ih počine pripadnici Ustaške vojnice, nadležne su ustaške stegovne i kaznene oblasti. § 100. Ako je pripadnik Ustaške vojnice počinio kažnjiv čin u zajednici s gradjanskorn ili domobranskom osobom, koja podpada pod nadležnost redovnog gradjanskog ili priekog, domobranskog priekog ili ratnog suda, za postupak proti pripadniku Ustaške vojnice nadležan je Ustaški kazneni sud prema propisima ustaškog kaznenog propisnika. § 101. Za redarstvene prekršaje, koje počine pripadnici Ustaške vojnice, nadležne su stegovne oblasti ustaške vojnice . § 102. Kod provedbe ovrhe proti pripadniku li staške vojnice na temelju odluka redovnih sudova ili upravnih oblasti posadno zapovjedničtvo može odrediti jednog izaslanika, koji će prisustvovati provedbi ovrhe. § 103. Pripadnike Ustaške vojnice mogu u slučaju kažnjiva čina pritvoriti: a)zapovjednici postrojbi Ustaške vojnice, b)Ustaški stegovni i kazneni sud, c)posadni zapovjednici. § 104. Upravne i druge gradjanske i domobranske oblasti mogu pritvoriti pripadnika Ustaške vojnice: a)ako je zatečen kod izvršenja zločinstva; b)ako postoje osnovani razlozi sumnje, da je izvršio zločinstvo; c)na zahtjev zapovjednika i ustanova,navedenih u prednjem paragrafu. Ove oblasti dužne su pritvorenika predati u roku od 24 sata nadležnoj oblasti Ustaške vojnice. Ove oblasti mogu tražiti, da im se pripadnik Ustaške vojnice uputi ili dovede na preslušanje radi provedbe iztrage, koja se vodi proti osobi, koja nije pripadnik Ustaške vojnice. Ovakvu preslušanju mora biti prisutan jedan izaslanik Ustaške vojnice, koji mora po činu biti viši od pritvorenika. GLAVA VIII. Obskrba §105. U pogledu obskrbe i nabave svih tvarnih potreba Ustaška je vojnica podpuno ravnopravna s Hrvatskim domobranstvom. § 106. Dobave svih tvarnih potreba za cjelokupnu oružanu silu Nezavisne Države Hrvatske dieli se razmjerno na Hrvatsko domobranstvo i na Ustašku vojnicu prema sastavu i brojčanoj jakosti njihovih postrojbi, u koliko ne bi bilo odredjeno, da se Ustaška vojnica samostalno obskrbljiuije. § 107. Razpodjelbu tvarnih dobava prema § 106. vrše sporazumno odgovarajući odjeli Zapovjedničtva ustaške vojnice i Ministarstva hrvatskog domobranstva. § 108. Možebitna prieporna pitanja u pogledu obskrbe, opreme i naoružanja, nastala u primjeni §§ 105. do 107., rješavat će povjerenstvo, koje odredi Poglavnik. GLAVA IX. Prelazne ustanove § 109. Dosadanji proračuni pojedinih dielova Ustaške vojnice, koji su bili naslovljeni na samu Ustašku vojnicu, imaju se izcrpiti u svom ostatku putem Zapovjedničtva ustaške vojnice, na koju prelazi i sva ostala imovina pojedinih dielova. § 110. Svi častnici, koji sada obnašaju čin bez imenovanja po Poglavniku i svi dočastnici, koji svoj čin obnašaju bez imenovanja po zapovjedniku Ustaške vojnice, ako taj čin nisu prije obnašali u Hrvatskom domobranstvu ili u bivšim vojskama, imaju proglašenjem ove zakonske odredbe svoj čin izjednačiti s posljednjim činom, koji su obnašali prije osnutka Nezavisne Države Hrvatske. Provedbu prednjeg propisa izvršit će pod vlastitom odgovornošću zapovjednici pojedinih dielova Ustaške vojnice u roku od dva mjeseca nakon proglašenja ove zakonske odredbe. § 111. Činovi u Ustaškoj vojnici jednaki su odgovarajućim činovima u Hrvatskom domobranstviu prema odnosnom činoredu. § 112. Činovi, stečeni u Ustaškoj vojnici priznaju se odgovarajućem činu u Hrvatskom domobranstvu, kao i obratno. § 113. Tjelesna sposobnost, ustanovljena od nadležnih djelatnika Ustaške vojnice, vriedi i za zapovjedničtva Hrvatskog domobranstva i obratno. § 114. Dočastnici, koji su stekli pravo na činove viših dočastnika, a sada obnašaju čin vodnika, prenose se u odgovarajuće činove viših dočastnika, a beriva novog čina računaju im se od 1. kolovoza 1942. § 115. Častnici i dočastnici pripadnici Hrvatskog domobranstva, koji su dodieljeni na službu Ustaškoj vojnici, mogu se prenieti u Ustašku vojnicu na vlastitu molbu po odobrenju Ministarstva hrvatskog domobranstva. Ako su privremeno udieljeni više od 6 mjeseci, nose Ustaško odoru. § 116. Položeni vojni izpiti u Hrvatskom domobranstvu priznati su i u Ustaškoj vojnici, a iz drugih vojska mogu biti priznati posebnom odredbom Poglavnika. § 117. Kad ova zakonska odredba zadobije pravnu moć, prestaju vriediti svi propisi, koji s njom stoje u protuslovlju. Propisi ove zakonske odredbe vriede za sve dielove Ustaške vojnice, ukoliko za koji njezin dio nije izdana ili ne bude izdana posebna zakonska odredba. § 118. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru postrojniku. § 119. Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, dne 3. kolovoza 1942. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić v. r. Broj CCXVI-1882-Z-1942. Ministar hrvatskog domobranstva: Slavko Kvaternik v. r. Državni rizničar: Dr. Vladimir Košak v. r. Ministar postrojnik: Dr. Ljudevit Scholz v. r. Ministar unutarnjih poslova: Dr. Andrija Artuković v. r. Ministar prometa i javnih radova: lug. Hilmije Bešlagić v. r. Ministar pravosudja i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk v. r.

Ustroj Pokreta

Odredba o sastavu Ustaškog Pokreta te o djelovanju i djelokrugu Glavnog Ustaškog Stana... Zagreb, 23. lipnja 1941. U smislu točke 3. i 13. ustaškog Ustava propisujem slijedeću Odredbu o sastavu Ustaškog pokreta i o djelovanju te o djelokrugu Glavnog Ustaškog Stana: I. OPĆI DIO 1.Cjelokupna djelatnost Ustaškog pokreta dijeli se na tri grane i to: a) grana političko -organizatorna, b) grana Ustaške Vojnice c) grana ustaške nadzorne službe. II. POLITIČKA ORGANIZACIJA 2. Grana političko - organizatorna imade svrhu organiziranja u organizacije Ustaškog pokreta, te duševni odgoj članstva i pučanstva uopće. Sva potrebna sredstva namaknuti će blagajna Glavnog Ustaškog Stana. Posebno polje rada jest organiziranje i odgoj ustaškog Podmladka unutar Ustaškog pokreta, koji će biti svrstan u postrojbe. Isto je tako posebno polje rađa organiziranje ženskih odjela, koji spadaju pod organizatorni ured Glavnog Ustaškog Stana. Organizatorno - politička grana Ustaškog pokreta dijeli se na urede, kao; Organizatorni Ured, Osobni Ured, Ured Blagajne, Odgojni ured (Propaganda) i drugi. Na čelu ureda nalazi se Upravni zapovjednik. Ured Glavnog Ustaškog Stana dijeli se na Odjele, kojima na čelu stoje Odjelni upravitelji. Sastav Pokreta u župama, kotarevima, općinama i selima propisan je točno točkom 3. Ustaškog Ustava. Na dužnosti Upravnih zapovjednika postavljaju se po pravila poglavni pobočnici ili povjerenici u Glavnom Ustaškom Stanu, a imenuje ih Poglavnik Upravni zapovjednik kao predstojnik Ureda G. U. S. podčinjen je izravno Poglavniku, a Odjelni upravitelj Upravnom zapovjedniku. Na polja duševnog odgoja Ustaške vojnice dužan je Odgojni ured Glavnog Ustaškog Stana suradjivati sa zapovjedništvima ustaških vojničkih postrojba. III. USTAŠKA VOJNICA 3.U svrhu osiguranja tekovina ustaške borbe i hrvatskog narodnog ustanka, u svrha obrane Nezavisne Države Hrvatske, te u svrhu tjelovježbovne i vojničke izobrazbe ustaških postrojba,a sklopu Hrvatskog ustaškog pokreta,postrajaju se posebne vojno-ustaške tvorbe pod imenom Ustaška vojnica. Novačenje, izobrazba i upotreba tih ustaških tijela, te njihova vojnička postrojba i razmještaj, uredjuju se prema ustaškim propisima i uputama Poglavnika. 4.Jedinice Ustaške vojnice jesu: roj, vod, sat (satnija) i bojna(četa,bataljon). U slučaju kad dvije ili više bojna moraju biti smještene na jednom mjestu (vojarna, logor ili slično), može se postrojiti i veća jedinica, to jest pukovna, sa značenjem privremenosti. 5.Unutar ustaško - vojnih postrojba posebna je jedinica Bojna Glavnog Ustaškog Stana, koja vrši posebnu službu pri Poglavniku. Zapovjednik ove bojne podčinjen je izravno Poglavniku. 6.Na čelu svih ustaških bojna nalazi se Glavni stožer ustaške vojnice, čiji je glavar u svojstvu vojno-stručnog izvjestitelja i zapovjednika ustaško-vojnih jedinica izravno podčinjen Poglavniku, kao vrhovnom zapovjedniku svih ustaških vojnih snaga. 7.Glavni stožer Ustaške vojnice sačinjavaju: Glavar stožera i njemu potreban broj stožernih časnika pobočnika, zapovjednik Bojne pri Poglavniku, zapovjednik djelatnih bojna, zapovjednik častničke ustaške škole, opskrbni častnik, zapovjednik pripremnih ustaških bojna, te zajednički zapovjednik pričuvnih bojna i Ustaškog podmladka. Unutarnja organizaciju, postrojbu pojedinih ureda i djelokrug rada u Ustaškoj vojnici, propisuje po odredbi i uputama Poglavnika glavar stožera. 8.U svrhu izobrazbe ustaških častnika i dočastnika, osniva se posebna ustaška častnička i dočastnička škola,čiji rad, unutarnja organizaciju i djelokrug propisuje u sporazumu s Glavarom stožera, zapovjednik te škole. 9. U Glavni stožer Ustaške vojnice mogu doći u prvom redu već prokušani ustaški častnici, koji su sa svoj im dosadanjira radom dokazali podpunu odanost hrvatskoj ustaškoj oslobodilačkoj borbi, te koji pružaju jamstvo, da ce se cjelokupni rad Ustaške vojnice razvijati u duhu ustaških načela i propisa. 10. Postrojbe Ustaške vojnice u organizatornom smislu dijele se na: a)Bojna na službi pri Poglavniku, u koju se može vojačiti neoženjene Čarkare od 18—24 godine starosti i to:ustaše iz logora u inozemstvu, koji su za vrijeme oslobodilačke borbe bili uz Poglavnika, ustaše političke stradalce iz nedavne prošlosti, braću i djecu gore spomenutih, te najizabranije ustaše iz redovitih djelatnih bojna. Služba u ovoj bojni obvezatna je na četiri godine. b)Redovite djelatne bojne,u koje dolaze ustaše iz članstva pokreta u dobi od 18—25 godine i to: 1.koji su prije 10. travnja 1941. položili prisegu ili inače djelatno sudjelovali u oslobodilačkoj borbi; 2. bivši politički stradalci, koji još nisu u Bojni pri Poglavniku, 3.koji su se istakli za vrijeme ustanka i 4. izabrane ustaše iz pripremnih bojna. Služba u ovim bojnama obvezatna je najmanje dvije godine. c)Pripremne ustaške bojne, u koje se po potrebi mogu vojačiti ustaše iz pučanstva uopće,s pravom nošenja odore i oružja za vrijeme vježbe i službe. Tim bojnama pripadaju: 1. ustaše Sveučilišnog stožera, u koliko već nisu uvršteni u djelatne bojne, 2. članovi Ustaškog pokreta, koji su se bilo kojim načinom iskazali u oslobodilačkoj borbi, te po potrebi svi ostali duševno i tjelesno sposobni Hrvati, koji se nisu ogriješili o probitke hrvatskog naroda. Pripremne bojne po pravilu se dijele u ove postrojbe: 1. od 18—30 godine, 2. od 30—45 godine, te posebno postrojbe Sveučilišnog stožera u koliko već nisu svrstani u djelatne bojne. d) Pričuvne ustaške bojne u koje po pravilu ulaze svi muški članovi Ustaškog pokreta i ženski ustaški odjeli, a kojima je svrha u prvom redu odgojni rad u narodu. e) Ustaški podmladak za koji vrijedi obvezatna vojna izobrazba, a čije se postrojbe dijele na: 1. Od 7—11 godine 2. Od 11—15 godine 3. Od 15—18 godine. Politički — organizatorno Ustaški podmladak pripada organizatornoj grani Ustaškog pokreta, a dužnost je zapovjedništva Vojnice skrbiti se za tjelovježbački odgoj podmladka. f)Vojno-radna služba Svi mladići od 19 godine do stupanja u vojništvo u koliko nisu stupili u ustaške djelatne bojne, dužni su svake godine raditi u obvezatnoj radnoj vojnoj službi Hrvatskog Domobranstva. 11. Nakon izlaska iz djelatne službe Ustaške vojnice, koja služba se uzima u obzir kao da je odslužena u Hrvatskom Domobranstvu, ustaše će prvenstveno imati pravo na državnu i javnu službu, prvsnstveno će njihove obitelji doći u obzir za dobivanje zemljišta i moći će uživati sve druge pogodnosti, a oni će moći i nadalje ostati kao častnici i dočastnici u službi Ustaške vojnice. 12.Sve do sada postojeće ovakove i slične organizacije, te politička društva koja stoje na istim načelima i rade za isti cilj kao i Ustaški pokret, uključuju se u Ustaški pokret. Njihovo članstvo uvrštava se u pojedina postojeća ustaška tijela. IV. USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA; 13.Treća grana djelovanja Ustaškog pokreta je Ustaška nadzorna služba kojoj je svrha bditi nad cjelokupnim radom ustaških i državnih dužnostnika, paziti da cjelokupni rad ustaških organizacija i državnih ustanova bude u skladu s ustaškim načelima te pobijati sav onaj možebitni rad, koji bi išao na štetu hrvatske državne nezavisnosti, na štetu širokih hrvatskih narodnih slojeva i hrvatskog seljačkog naroda napose, te koji bi na bilo koji način pokušao ugroziti tekovine hrvatske ustaške oslobodilačke borbe. 14.Ustaška nadzorna služba dijeli se na tri ureda, koji su sravnjeni s uredima organizatorne grane Ustaškog pokreta. To su: Ured ustaškog redarstva (Ur), Ured ustaške obavještajne službe (Uos) i Ured obranbene ustaške službe (Ous). Na čelu cjelokupne ustaške nadzorne službe stoji nadzorni zapovjednik, a na čelu ureda stoji ravnatelj. Nadzornog zapovjednika i ravnatelje ureda imenuje Poglavnik. Uredi ustaške nadzorne službe podijeljeni su na predstojništva, koja su u usporedbi sa odjelima organizatorne grane Ustaškog pokreta. Na čelu Predstojništva stoji ustaški nadzorni predstojnik. 15.Ustaški nadzorni dužnostnici zbog posebne naravi službe — ne mo- raju uvijek biti poznati javnosti, pa s toga ni nisu u svakom slučaju obvezatni nositi ustašku odoru. To se napose odnosi na dužhostnike izvan samih ureda nadzornog zapovjedništva. 16.Nadzorno zapovjedništvo, gdje se to ukaže potreba, postrojiti će posebne jedinice ustaške redarstvene straže i drugih redarstvenih organa. 17.Nadzorni zapovjednik Ustaške nadzorne službe propisati će u smislu ove odredbe posebne naredbe o vršenju nadzorne ustaške službe. V. ZAGLAVAK 18.Ustaški dužnostnici i zapovjednici moraju činiti sve potrebno, da se čitav rad na organizacijama i postrojbama odvija u najvećem skladu s općim radom Ustaškog pokreta i obnove čitavog hrvatskog narodnog života. 19.Sve odredbe koje bi bile u protuslovlju s ovom Odredbom,stavljaju se izvan krijeposti. Za Dom Spremni! M.P. Dano u Glavnom Ustaškom Stanu Poglavnik: Dr.Ante Pavelić,v.r.

Ustav "Ustaše" Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta

I. Zadaća pokreta

Točka 1.

Ustaša, hrvatski osobodilački pokret, ima zadaću, da svim sredstvima, pa i oružanim ustankom, oslobodi ispod tuđinskog jarma Hrvatsku, da ona postane potpuno samostalna država na cijelom svom narodnom i povijesnom području.

Točka 2.

Kada taj cilj bude postignut, ustaški će pokret braniti svim sredstvima državnu samostalnost Hrvatske i narodnu osebujnost hrvatskog naroda, te se boriti zato, da u hrvatskoj državi uvjek bude vladao samo hrvatski narod te da on bude potpunim gospodarom svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji, napredno i pravedno uređenoj u duhu Ustaških Načela.

II. Sustav pokreta

Točka 3.

Ustaša, hrvatski oslobodilački pokret, sastoji se od: Rojeva, Tabora, Logora, Stožera i Glavnog Ustaškog Stana. Roj je Ustaška jedinica u pojedinom selu. Tabor je Ustaška jedinica na području jedne uprave općine. Logor je skup svih Tabora na području jednog upravnog kotara. Stožer je skup sviju Logora na području jedne župe (županije ili oblasti). Cjelokupni pokret Ustaše usredotočen je u Glavnom Ustaškom Stanu, koji upravlja svim poslovima, što se odnose na cjelokupni pokret i oslobodilački rad.

Točka 4.

Na čelu Roja stoji Rojnik, na čelu Tabora Tabornik, na čelu Logora Logornik, na čelu Stožera Stožernik, a na čelu Glavnog Ustaškog Stana Poglavnik. Tabornike, Logornike i Stožernike imenuje i rješava dužnosti po odredbi Poglavnika Glavni Ustaški Stan, a Poglavnika biraju ustaše utemeljitelji, odnosno po ispražnjenju Glavni Ustaški Stan.

Točka 5.

Glavni Ustaški Stan sačinjavaju Doglavničko vijeće i Pobočnički zbor. Doglavnike, njih najviše dvanaest na broju, te Poglavnike pobočnike, njih najviše sedam na broju, imenuje i rješava dužnosti Poglavnik.

Točka 6.

Uz bok tabornika, logornika i Stožernika imenuje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavnika do šest tabornih, logornih, odnosno stožernih pobočnika za obavljanje pojedinih grana poslova, koji se u dotičnoj jedinici ukazuju potrebnim, a te poslove izvrše oni po nalogu dotičnoga tabornika, logomika, odnosno stožernika.

Točka 7.

Glavni Ustaški Stan imenuje po odredbi Poglavnika prema potrebi stručne osobe, te im opredjeljuje čin i službu, koju imadu izvršiti u Taboru, Logoru, Stožeru, Glavnom Ustaškom Stanu, u pokretu uopće, te u ustanku i izvađanju ustaških djela napose.

Točka 8.

Glavni Ustaški Stan imenuje po odredbi Poglavnika i posebne ustaške dužnosnike i povjerenike, kojima se povjeravaju po potrebi naročiti poslovi.

III. Članstvo

Točka 9.

Ustašom može postati svaki Hrvat, koji je sposoban za ustašku borbu, koji je potpuno odan temeljima ustaških načela, spomenutih točkama 1. i 2. ovoga Ustava, te je spreman na sebe preuzeti i izvršiti sve odredbe i naloge, koje mu izdaju ustaške vlasti i pretpostavljeni. Članom ustaškoga pokreta prestaje se biti samo razrješenjem dužnosti i otpustom, koji daje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavnika.

Točka 10.

Dužnosti su članstva:

a) Polaganje ustaške prisege;

b) Neizbježivo izvršavanje svakog rada, svih dužnosti, svih naloga i odredaba, te vršenje odgovornosti, kako je to sve sažeto u načelima Hrvatskog Ustaškog pokreta i ustaškoj prisezi. Svaki rad i svako vršenje dužnosti, kako pojedinih Ustaša tako i sviju ustaša zajedno, a napose i svakoga dužnosnika časnika temelji se na dužnosti, odgovornosti i neizbježivom izvršenju odredaba i naloga, što je sve sažeto u ustaškoj prisezi.

IV. Prisega

Točka 11.

Prisega, koju ustaše polažu glasi:

«Zaklinjem se Bogom svemogućim i svime, što mi je sveto, da ću se držati ustaških načela i pokoravati se propisima te bezuslovno izvršavati sve odredbe Poglavnika, da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrože čuvati i nikome ništa odati. Zaklinjem se, da ću se u ustaškim redovima boriti za izvojevanje samostalne države Hrvatske i sve učiniti, što mi Poglavnik naloži. Zaklinjem se, da ću jedanput izvojevanu hrvatsku državnu samostalnost i hrvatsku narodnu slobodu u ustaškim redovima čuvati i braniti. Ako se ogriješim o ovu prisegu, svjestan si svoje odgovornosti za svaki svoj čin i propust, ima me po ustaškim propisima stići kazna smrti. Tako mi Bog pomogao! Amen!»

V. Ustaška stega

Točka 12.

Stegovnu vlast u ustaškom pokretu vrše nadležni ustaški dužnosnici prema posebnim naputcima i uz odobrenje Glavnog Ustaškog Stana. Sudovanje vrši posebni ustaški sud, što ga za svaki pojedini slučaj postavlja po odredbi Poglavnika Glavni Ustaški Stan, a osudu izvršuju naročito za to na isti način postavljene ustaše. Poglavnik će po potrebi u toj kao i u svim drugim stvarima svoje ovlasti prenijeti na kojega od svojih pobočnika ili inih dužnosnika.

VI. Zaglavne ustanove

Točka 13.

Glavni Ustaški stan će po odredbi Poglavnika imati potrebne propise, o postrojavanju ustaških tvorba, o novačenju i polaganju prisega, o ustaškoj izobrazbi za borbu, o odori, opremi i o naoružanju, o stezi, radu i vršenju službe te o svemu, što se odnosi na ustaški pokret i djelatnost.

«Ovaj ustaški Ustav sačiniše i vlastoručno potpisaše ustaše utemelitelji

u Zagrebu dne. 7. siječnja 1929.»

Ustav "Ustaše"

Medju dokumentima koje objavljujemo, važnu ulogu ima ustav Ustaškog Pokreta. Ustav "Ustaše" - Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta.. I. Zadaća pokreta Točka 1. Ustaša, hrvatski osobodilački pokret, ima zadaću, da svim sredstvima, pa i oružanim ustankom, oslobodi ispod tuđinskog jarma Hrvatsku, da ona postane potpuno samostalna država na cijelom svom narodnom i povijesnom području. Točka 2. Kada taj cilj bude postignut, ustaški će pokret braniti svim sredstvima državnu samostalnost Hrvatske i narodnu osebujnost hrvatskog naroda, te se boriti zato, da u hrvatskoj državi uvjek bude vladao samo hrvatski narod te da on bude potpunim gospodarom svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji, napredno i pravedno uređenoj u duhu Ustaških Načela. II. Sustav pokreta Točka 3. Ustaša, hrvatski oslobodilački pokret, sastoji se od: Rojeva, Tabora, Logora, Stožera i Glavnog Ustaškog Stana. Roj je Ustaška jedinica u pojedinom selu. Tabor je Ustaška jedinica na području jedne uprave općine. Logor je skup svih Tabora na području jednog upravnog kotara. Stožer je skup sviju Logora na području jedne župe (županije ili oblasti). Cjelokupni pokret Ustaše usredotočen je u Glavnom Ustaškom Stanu, koji upravlja svim poslovima, što se odnose na cjelokupni pokret i oslobodilački rad. Točka 4. Na čelu Roja stoji Rojnik, na čelu Tabora Tabornik, na čelu Logora Logornik, na čelu Stožera Stožernik, a na čelu Glavnog Ustaškog Stana Poglavnik. Tabornike, Logornike i Stožernike imenuje i rješava dužnosti po odredbi Poglavnika Glavni Ustaški Stan, a Poglavnika biraju ustaše utemeljitelji, odnosno po ispražnjenju Glavni Ustaški Stan. Točka 5. Glavni Ustaški Stan sačinjavaju Doglavničko vijeće i Pobočnički zbor. Doglavnike, njih najviše dvanaest na broju, te Poglavnike pobočnike, njih najviše sedam na broju, imenuje i rješava dužnosti Poglavnik. Točka 6. Uz bok tabornika, logornika i Stožernika imenuje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavnika do šest tabornih, logornih, odnosno stožernih pobočnika za obavljanje pojedinih grana poslova, koji se u dotičnoj jedinici ukazuju potrebnim, a te poslove izvrše oni po nalogu dotičnoga tabornika, logomika, odnosno stožernika. Točka 7. Glavni Ustaški Stan imenuje po odredbi Poglavnika prema potrebi stručne osobe, te im opredjeljuje čin i službu, koju imadu izvršiti u Taboru, Logoru, Stožeru, Glavnom Ustaškom Stanu, u pokretu uopće, te u ustanku i izvađanju ustaških djela napose. Točka 8. Glavni Ustaški Stan imenuje po odredbi Poglavnika i posebne ustaške dužnosnike i povjerenike, kojima se povjeravaju po potrebi naročiti poslovi. III. Članstvo Točka 9. Ustašom može postati svaki Hrvat, koji je sposoban za ustašku borbu, koji je potpuno odan temeljima ustaških načela, spomenutih točkama 1. i 2. ovoga Ustava, te je spreman na sebe preuzeti i izvršiti sve odredbe i naloge, koje mu izdaju ustaške vlasti i pretpostavljeni. Članom ustaškoga pokreta prestaje se biti samo razrješenjem dužnosti i otpustom, koji daje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavnika. Točka 10. Dužnosti su članstva: a) Polaganje ustaške prisege; b) Neizbježivo izvršavanje svakog rada, svih dužnosti, svih naloga i odredaba, te vršenje odgovornosti, kako je to sve sažeto u načelima Hrvatskog Ustaškog pokreta i ustaškoj prisezi. Svaki rad i svako vršenje dužnosti, kako pojedinih Ustaša tako i sviju ustaša zajedno, a napose i svakoga dužnosnika časnika temelji se na dužnosti, odgovornosti i neizbježivom izvršenju odredaba i naloga, što je sve sažeto u ustaškoj prisezi. IV. Prisega Točka 11. Prisega, koju ustaše polažu glasi: «Zaklinjem se Bogom svemogućim i svime, što mi je sveto, da ću se držati ustaških načela i pokoravati se propisima te bezuslovno izvršavati sve odredbe Poglavnika, da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrože čuvati i nikome ništa odati. Zaklinjem se, da ću se u ustaškim redovima boriti za izvojevanje samostalne države Hrvatske i sve učiniti, što mi Poglavnik naloži. Zaklinjem se, da ću jedanput izvojevanu hrvatsku državnu samostalnost i hrvatsku narodnu slobodu u ustaškim redovima čuvati i braniti. Ako se ogriješim o ovu prisegu, svjestan si svoje odgovornosti za svaki svoj čin i propust, ima me po ustaškim propisima stići kazna smrti. Tako mi Bog pomogao! Amen!» V. Ustaška stega Točka 12. Stegovnu vlast u ustaškom pokretu vrše nadležni ustaški dužnosnici prema posebnim naputcima i uz odobrenje Glavnog Ustaškog Stana. Sudovanje vrši posebni ustaški sud, što ga za svaki pojedini slučaj postavlja po odredbi Poglavnika Glavni Ustaški Stan, a osudu izvršuju naročito za to na isti način postavljene ustaše. Poglavnik će po potrebi u toj kao i u svim drugim stvarima svoje ovlasti prenijeti na kojega od svojih pobočnika ili inih dužnosnika. VI. Zaglavne ustanove Točka 13. Glavni Ustaški stan će po odredbi Poglavnika imati potrebne propise, o postrojavanju ustaških tvorba, o novačenju i polaganju prisega, o ustaškoj izobrazbi za borbu, o odori, opremi i o naoružanju, o stezi, radu i vršenju službe te o svemu, što se odnosi na ustaški pokret i djelatnost. «Ovaj ustaški Ustav sačiniše i vlastoručno potpisaše ustaše utemelitelji u Zagrebu dne. 7. siječnja 1929.»

Odredba o uskladbi rada Ustaškog Pokreta sa državnim vlastima.

Uskladba UP-a i Države

I. U smislu ustaških načela i ustaškoga Ustava zadaća je ustaškoga pokreta brinuti se, da u hrvatskoj državi uvijek i svugdje vlada samo hrvatski narod, te da on bude potpuni gospodar svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji. II. 1.Za postignuće gornje svrhe povjerava se ustaškom pokretu, da na onim područjima države, gdje još nije potpuno organizirana državna vlast preko ustaških povjerenika provede organizaciju cjelokupne državne vlasti. 2. Taj nadzor imade svrhu, da se u području mjesnih upravnih vlasti sve zakonske odredbe i naredbe nadležnih ministarstava izvršuju i provadjaju u potpunoj suglasnosti sa slovom i duhom ustaških načela, te u skladu s narodnom i državnom politikom, izraženom u tim načelima. 3. Nadzorni organi ustaškog pokreta imaju dužnost svaku neurednost ili štetnost u izvršivanju državne vlasti odmah javiti glavnom ustaškom stanu i nadležnom ministarstvu, a tek u najhitnijim i neodgodivim slučajevima, u kojima bi mogla nastati nenaknadiva šteta za hrvatski narod i za hrvatsku državu, na čast naroda i ugled državne vlasti — mogu i sami izravno poduzeti potrebite korake uz istovremenu prijavu i opravdanje glavnom ustaškom stanu i nadležnom ministarstvu, a sve to pod odgovornošću sa najtežim posljedicama položene ustaške prisege. 4. Ovu navedenu ustašku dužnost imadu vršiti ustaški logornici i tabornici, koji su propisno imenovani po ustaškim propisima odnosno po odredbi Poglavnikovoj za to napose imenovani ustaški povjerenici, a u svakom slučaju proviđjeni otvorenom ustaškom pismenom zapovjedili. III Ova odredba stupa na snagu danom objelodanjenja u »Narodnim Novinama«. Za Dom spremni! Dano u glavnom ustaškom stanu, 29. travnja 1941. Poglavnik: Dr. ANTE PAVELIĆ, v. r. Broj: 65-Z. p.-1941

Upute Ustaškim dužnostnicima

Svaki ustaški dužnostnik ili izaslanik u pojedinom kotaru u državi Hrvatskoj, kao i svaki onaj Hrvat ustaša, koji vlastitom pobudom radi u svome mjestu i okolici na prikupljanju ustaša i postrajanju ustaških tvorba, treba se držati slijedećih smjernica. 1. Prva mu je dužnost točno ispitati i osvjedočiti se, da su na važnim državnim ili samoupravnim položajima (dužnostima) ustaše, ili inače dobri Hrvati i odmah o tome izvjestiti Glavni Ustaški Stan. Ako još ima na dužnostima vlaha, zidova ili inače neprijatelja ustaškoga pokreta, treba odmah sastaviti pregledni izvještaj o takvoj osobi i naznačiti točno dužnost koju vrši. To se odnosi obično na: općinu, kolodvor, oružništvo, redarstvo, kotarsku oblast, poštu, školu itd. U takvom izvještaju treba odmah predložiti koga da se na pojedino mjesto postavi, odnosno napomenuti, da u tom mjestu nema odgovarajućih osoba, koje bi došle u obzir. Treba paziti, da se ne nasjedne domaćim osobnim trzavicama i neprijateljstvima, odnosno raznim ulizicama i laktašima. 2. Treba se približiti narodu i s njim razgovarati. Treba se obratiti na ustaške političke stradalnike ili inače na osobe, za koje se zna, da su radile na ustaškom poslu. Kad se obavi taj pripremni rad, potrebno je ljudima reći, da se javi svaki, koji želi položiti ustašku prisegu. 3. Treba svugdje i svakome naglasiti, da se nikoga ne sili, da postane članom ustaškoga pokreta, već da je to posve dobrovoljna stvar. 4. Nekoliko dana prije nego što se počne sa prisegom, treba učiniti upis svih onih, koji žele položiti prisegu i tako postati članovima ustaškoga pokreta. U tu svrhu ispuniti će se za svakog ustašu Upisni List. Kad je taj Upis gotov, treba najprije otići na redarstvenu, oružničku ili kotarsku vlast, te ispitati za svakog pojedinog, da U je možda bio kažnjavan zbog kriminalnih zločina ili prekršaja. Zatim treba ispitati najbolje i najpouzdanije ljude u mjestu za svakog pojedinog u popisu, t. j. njegovu političku i moralnu prošlost. Upisni List može se umnožiti na pisaćem stroju za svakoga ustašu, prema uzorku u današnjem »Ustaši«. 5. Ustašku prisegu može položiti svaki Hrvat, čiste političke i moralne prošlosti, koj se nije ogriješio o interese hrvatskoga naroda. 6. Ne može postati ustašom vlah, Židov, kao ni onaj, koji je na bilo koji način sudjelovao u proganjanju ustaša ili svijesno služio tudjinskoj vlasti proti hrvatskom narodu. 7. Svima, koji žele položiti ustašku prisegu, treba točno predočiti i protumačiti ustaška Načela, ustaški Ustav, ozbiljnost i posljedice ustaške prisege, te svu svetost hrvatske ustaške borbe. Istom kad nakon svega ovoga bude spreman položiti prisegu, može ga se zaprisegnuti. 8. Sam čin prisege bilo po pojedincu bilo po malim skupinama, mora se obaviti svečano i ozbiljno. Na stolu mora biti unakrst položeno oružje, t. j. u najmanju ruku bodež i samokres, zatim raspelo i dvije goruće svijeće. Obrazac prisege mora potpisati pojedinačno svaki ustaša. 9. Nakon obavljene prisege, u svakom selu treba najboljem ustaši povjeriti privremeno vršenje dužnosti rojnika (ustaška jedinica u jednom selu zove se roj). Isto tako povjeriti privremeno vršenje dužnosti tabornika u pojedinoj općini, u kojoj se skup sviju rojeva zove tabor. Kada u svim selima jednoga kotara budu na taj način provedene ustaške tvorbe, onda će ustaški povjerenik po svojoj savjesti i na vlastitu odgovornost predložiti Glavnom Ustaškom Stanu na imenovanje tabornika u općinama, te najzad logornika za dotični kotar, a stožernik će nakon toga imenovati rojnike u pojedinim selima i o tome redovitim službenim putem izvjestiti Glavni Ustaški Stan. 10. Nakon položene prisege treba uz pomoć rojnika, tabornika i logornika, izabrati izvjestan broj najboljih i najpouzdanijih ustaša, idealista, u starosti od 18 do 30 godina, neoženjenih, koji su spremni ići pod pušku u ustašku vojnicu. Ti će najprije u svakom mjestu morati biti priprema, koji će kao ustaška sigurnosna straža priteći vlastima u pomoć,kad bi ih pozvale. Takove treba odmah obući u odore, ili im barem pripremiti odore, te ih duševno i vojnički (tjelovježbovno) posebno odgajati. Kad dodje poziv da stupe konačno u ustašku vojnicu, treba ih pozvati i predočiti, te svestrano protumačiti im 10 točaka, koje govore o tome, što mora svaki ustaša znati prije nego udje u ustašku vojsku. 11. Najveću pažnju treba posvetiti duševnom odgoju naroda, a napose zakletim ustašama. Svakog pojedinog, a zatim i kao ustašku jedinicu, treba odgojiti temeljito u duhu ustaških načela i usaditi im u dušu ustašku misao (ideju), ustaški način života i ustaške dužnosti, koje su velike i na oko strašne, ali su zato tim više časne. U tom odgojnom radu potrebno je narodu svakom zgodom napose čitati i tumačiti slijedeće: a) ustaška načela i propise, b) veličinu i žrtve ustaškoga pokreta. Sve patnje, sva stradanja, sve krvne žrtve, sve muke i zlostavljanja, koje su ustaški borci podnijeli u borbi, koju su do kraja izdržali; c) govoriti o ličnosti Poglavnika, najvećeg Hrvata svih vremena, koji je gotovo iz ništa stvorio tako velika djela, uspostavio Nezavisnu Državu Hrvatsku i uveo novi život i pravicu za hrvatskog seljaka, radnika i za sve ostale slojeve hrvatskoga naroda; d) primjere ustaških boraca i velika njihova djela. Prikazati, da je jedino ustaški pokret uščuvao i spasio hrvatstvo i srušio strahovit jaram srbijanskog nasilja; e) o junaštvu hrvatskoga naroda, koji je uvijek bio borben i koji je svoju domovinu vazda puškom branio, a tek u posljednjih nekoliko godina, neprijatelji su ga pokušali učiniti mirotvorcem; f) tumačiti, da samo borbenost može spasiti jedan narod, samo disciplina, da može uvesti red u državi i samo idealizam može stvarati velika i besmrtna djela; g) da su Hrvatima najveći neprijatelj domaće izdajice, laktaši, špekulanti, to jest slavosrbi, koji su uvijek spremni služiti tudjincu proti hrvatvatskim probitcima; h) pobijati laži naših neprijatelja, da Hrvatska tobože nije sposobna za samostalni život. Hrvati su dosta veliki, dosta kultura i dosta bogati, da mogu sami živjeti; i) da je hrvatska sloboda i hrvatska državna samostalnost postignuta krvlju, da će krvlju biti branjena i da će u krvi biti ugušen svaki pokušaj, da se Hrvatskoj oduzme sloboda i nezavisnost; j) tumačiti značenje svake odredbe m naredbe, izdane po Poglavniku ili ministrima. 12. Svi povjerenici i svi dužnostnici moraju redovito slati Glavnom Ustaškom Stanu, redovitim ustaškim putem, izvješća o stanju ustaškoga pokreta, o stanju u narodu, te o brojnom stanju članstva. I inače su dužni izvješćivati o svim stvarima koje mogu biti zanimive za hrvatsku i ustašku stvar. Cjelokupni taj rad mora se odvijati redovitim ustaškim putem, to jest od ustaša člana preko rojnika, ovaj preko tabornika, tabornik preko logornika, logornik preko stožernika, a ovaj onda na Glavni Ustaški Stan. 13. Ustaški dužnostnici moraju djelovati u narodu, da već jednom prestanu osobne trzavice, borba za mjesta i položaje, te napose moraju djelovati u pravcu,da se na selima izbjegnu sitne svadje i sudbene rasprave zbog sitnih stvari, koja se mogu dobrom voljom riješiti u samom selu medju zavadjenim strankama.