Opis HNF-a

10. travnja 2010. godine na dan kada je 1941. god. obnovljena Hrvatska država u Zagrebu je osnovana udruga "Hrvatski nacionalni front ". Zadaća udruge je čuvati i braniti nacionalne interese. Hrvatski narod mi je svetinja i spreman sam dati život za njega i svoju domovinu. Smatram da ponekad radikalni potezi nisu neopravdani, te da unutar granica Republike Hrvatske najveća prava trebaju imati isključivo Hrvati i nitko drugi, a pogotovo ne određene nacionalne manjine koje su mom narodu kroz povijest nanijele neoprostivu štetu. Pitanje Hrvata u BiH bi rješio pripojenjem Hrvatskoj državi i dovođenjem države na njene povijesne granice.Ustaški pokret nije bio ni fašistički ni nacionalsocijalistički, nego izvorno hrvatski i osloboditeljski.Činjenica, da se je bl.Alojzije Stepinac drugačije držao prema Ustaškom pokretu nego prema fašizmu i nacionalsocijalizmu dokazuje da je i sveta katolička crva stala uz hrvatski narod i ustaški pokret.

Posjetioci


counter

Pravaš

Pravaš

HNF

Pretraži ovaj blog

ponedjeljak, 20. lipnja 2011.

Milan Kovač: Hrvatska i Srbija ulaze zajedno u EU, odluka o tome donesena je još 2000.




Na izjave Jadranke Kosor izrečene u prigodi obilježavanju 22-e obljetnice HDZ-a reagirao je i Milan Kovač,  jedan od utemeljitelja HDZ-a i vrlo bliski suradnik dr.Franje Tuđmana. Kovač je također naglasio kako će Hrvatska i Srbija ući u EU istovremeno, pojašnjavajući kako to nije nikakva teorija zavjere nega odluka donesena još 2000., na Summitu o Zapadnom Balkanu u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Stjepana Mesića i Ivice Račana
Milan Kovač
Primoran sam reagirati na izjavu predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor  u svezi najnovijih izjava u svezi odnosa dr. Franje Tuđmana prema EU, kao i poređenjima današnjeg HDZ-a s Tuđmanovom strankom, kazao je u ekskluzivnoj izjavi za HRsvijet Milan Kovač, nekadašnji saborski zastupnik, dugogodišnji ministar u nekoliko hrvatskih Vlada i jedan od utemeljitelja ove stranke.
"Točno je da su dr. Franjo Tuđman i tadašnji HDZ bili (što potvrđuju i temeljna programska načela HDZ-a za prve višestranačke izbore) za pristupanje samostalne Hrvatske države u EU i NATO savez. No, po tadašnjim važećim sporazumima, EU je u to vrijeme bila zajednica suverenih država, bez nadnacionalnih vlada i bez Ustava koji su istu posljednjih godina pretvorili u talionicu naroda, a što je posebno pogubno za manje narode i države", kaže Kovač.
Prema njegovim riječima, čvrst Tuđmanov stav bio je ne ulaziti u nove političke saveze puzeći na koljenima i bez ljudskog i nacionalnog dostojanstva, nego kao ravnopravan partner sa svima, bez obzira na veličinu ili moć pojedinih država. Također je predsjednik Tuđman redovito naglašavao da najvitalniji nacionalni interesi moraju biti zaštićeni, tvrdi Kovač.
"Kako se ta ista Europa ponašala prema Hrvatskoj u zadnjih 11 godina, a što su naše političke elite bezpogovorno prihvatile, u suprotnosti je sa stavom dr. Franje Tuđmana i tadašnjeg HDZa", kaže Kovač, pitajući se kako je moguće da aktualne vladajuće strukture uopće ne shvaćaju poziciju hrvatske države i nacije ili je, pak, jako dobro shvaćaju, ali se ne usude prigovarati na višegodišnja sustavna poniženja kojima smo kao država i nacija bili izloženi kroz ove pristupne pregovore.
Još 2000. godine Kovač je u Saboru, replicirajući tadašnjem predsjedniku Vlade Ivici Račanu na njegovu izjavu kako će do kraja mandata završiti pregovore sa EU, kazao: „Nećemo mi u EU ni minutu prije ni minutu poslije nego ostale zemlje nastale raspadom bivše države“.
Stoga smo gosp. Kovača, podsjećajući ga na tu izjavu, zapitali na koji način vidi dalji slijed događaja.
-"Kada krajem godine Hrvatska potpiše pristupne pregovore (ako refernum prođe), Srbija će u isto vrijeme početi proces pregovaranja za ulazak u EU, koji za razliku od Hrvatske neće trajati deset godina, nego manje od dvije godine, koliko je potrebno da 27 zemalja EU ratificira sporazum o pristupanju Hrvatske u EU. Ratifikacija srpskog sporazuma sa zemljama Europske Unije neće trajati dvije godine kao u hrvatskom slučaju, nego onoliko vremena koliko je potrebno da se poklopi zajedničko primanje obadviju zemalja u EU. Ovo nije teorija zavjere, nego odluka donesena početkom 2000. godine na Summitu o Zapadnom Balkanu u Zagrebu pod pokroviteljstvom Stjepana Mesića i Ivice Račana", kazao je Milan Kovač u ekskluzivnoj izjavi za HRsvijet.

Robert Horvat

Vezani članci:
Objavio/la u Nema komentara:

Udruge odbile doći na primanje kod Josipovića


Ulaz u Predsjedničke dvore na Pantovčaku
Ivo Josipović
Dvanaest udruga proisteklih iz Domovinskog rata odbilo je poziv na večerašnje svečano primanje predsjednika Republike Ive Josipovića u povodu Dana državnosti.

U pismu hrvatskome predsjedniku izražavaju nezadovoljstvo zbog selektivnog pozivanja udruga branitelja iz Domovinskog rata, a poglavito zbog njegova negativnog stajališta o prijedlogu uređivanja prava hrvatskih branitelja ustavnim zakonom bez razgovora s predlagateljima - udrugama stradalnika iz Domovinskog rata.

Važnost i značenje doprinosa i uloge hrvatskih branitelja u uspostavi i očuvanju Republike Hrvatske nije samo u protokolarnim primanjima, nego i u radnim sastancima kojih dosad nije bilo, a koji bi, navodi se u pismu, pridonijeli promjeni stajališta predsjednika Republike Hrvatske i njegova ureda prema svim hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji.

Dodaju da u duhu nacionalnog ponosa koji ih je nadahnjivao i u Domovinskom ratu čestitaju Predsjedniku Dan državnosti.

Pismo su poslali: Zajednica županijskih zajednica udruga HVIDR-e RH, Josip Đakić, predsjednik, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, Đuro Dečak, predsjednik, Savez udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Ivan Pšenica, predsjednik, Hrvatsko društvo logoraša, Danijel Rehak, predsjednik, Zajednica udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Nedjeljka Balog, predsjednica, Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata Josip Klemm, predsjednik, udruga Prvi hrvatski redarstvenik, Zdravko Lončar, predsjednik, Nezavisni dragovoljci hrvatski, Slavica Hruškar, predsjednica, Hrvatska udruga vukovarskih branitelja Domovinskog rata "Vukovar 91", Ivan Kovačić, predsjednik, Zajednica udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije RH, Marijan Smernić, predsjednik, Udruga Albanaca branitelja Hrvatske u Domovinskom ratu, Naim Shala, predsjednik te Zajednica udruga dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga, Željko Marjanović, predsjednik.
Objavio/la u Nema komentara:

Ratni zločinac Vučurević na slobodi

Vučurević na slobodi
Božidar Vučurević
Razaranje Dubrovnika
Ratnom gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću ukinut je pritvor i pušten je da se brani sa slobode u nastavku ekstradicijskog postupka koji je protiv njega pokrenut prema zahtjevima za izručenje Hrvatske i BiH, objavio je Viši sud u Beogradu.

Vučurević je u pritvoru bio dva i pol mjeseca. Istražni sudac zabranio mu je napuštanje teritorija Srbije, a sudu se mora javljati svaki ponedjeljak i četvrtak. Upozoren je da će ponovno u pritvor prekrši li zabranu suda ili se ne javi u određeno vrijeme. Nema putovnicu, a osobna iskaznica mu je oduzeta.

Sud još nije odlučio o hrvatskom i bosansko-hercegovačkom zahtjevu za izručenje. Istražni sudac je 26. svibnja tražio od BiH i Hrvatske nužnu dokumentaciju, ali ona još nije dostavljena. Sudac je objema državama ostavio rok od 30 dana za dostavljanje tražene dokumentacije.

Žalbeni sud u Beogradu ukinuo je sredinom svibnja odluke višeg suda u Šapcu o izručenju i produženju pritvora Božidaru Vučureviću jer smatra da nije bio stvarno nadležan za odlučivanje. Kao isključivo nadležan proglašen je odjel za ratne zločine višega suda u Beogradu i on treba odlučiti o zahtjevima za izručenje. Nakon te odluke Vučurević je iz pritvora u Šapcu prebačen u Okružni zatvor u Beogradu iz kojega je u petak pušten.

Poslije odluke beogradskog suda o zahtjevu za izručenje konačnu odluku donijet će srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović.

Vučerević je uhićen 4. travnja na graničnom prelazu Karakaju u Malom Zvorniku, na temelju tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska zbog ratnih zločina počinjenih tijekom topničkog gađanja Dubrovnika, a tjedan dana poslije Hrvatska je podnijela i zahtjev za izručenje.

I Ministarstvo pravosuđa BiH zatražilo je Vučurevićevo izručenje jer se protiv njega vodi istraga zbog ratnih zločina u Trebinju.

Vučurević ima državljanstvo Bosne i Hercegovine, a 2008. podnio je srbijanskom konzulatu u Bosni Hercegovini zahtjev za srpsko državljanstvo, ali ga nije dobio. Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mogao bi biti izručen u skladu s odredbama Europske konvencije o ekstradiciji.

Prema optužnici, Vučurevića se u Hrvatskoj tereti za bombardiranje Dubrovnika početkom 90-ih godina, u vrijeme kada je bio na dužnosti gradonačelnika Trebinja. Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podignulo je u listopadu 2008. optužnicu protiv Vučurevića zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na dubrovačkom području i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika između 1991. i 1995.
Objavio/la u Nema komentara:

Na Zavodu za kriminalistiku i sudsku medicinu u Zagrebu danas su identificirani posmrtni ostaci 11 osoba među kojima su trojica branitelja.

Identifikaciji posmrtnih ostataka žrtava iz Domovinskog rata ekshumiranih iz masovnih i pojedinačnih grobnica u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji te posmrtnih ostataka preuzetih iz Srbije nazočila je i potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor.
Ekshumirani iz Novog Sada i Beograda
Ona je izvijestila kako su posmrtni ostaci osam osoba pronađeni u Srbiji te po dogovoru s predstavnicima srbijanskog povjerenstva za nestale osobe preuzeti 7. ožujka 2007. Riječ je o posmrtnim ostatcima pet osoba ekshumiranih na groblju u Novom Sadu te triju osoba ekshumiranih na beogradskom groblju Nova Bežanija.
Potpredsjednica Kosor istaknula je kako će se potraga za zatočenim i nestalim osobama u Domovinskom ratu ubrzati, napomenuvši kako je to i najvažnije humanitarno pitanje u svim pregovorima s mjerodavnim srbijanskim tijelima, priopćeno je iz Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Kosor je nadalje rekla kako su danas identificirani posmrtni ostatci jedne osobe ekshumirane iz masovne grobnice na Ovčari, iz koje je ekshumirano ukupno 200 žrtava. Također su identificirani i posmrtni ostatci jedne osobe ekshumirane iz masovne grobnice na Novom groblju u Vukovaru, pa su od 938 osoba ekshumiranih iz te grobnice, uključivo današnju identifikaciju, pozitivno identificirani posmrtni ostatci 805 osoba. Posmrtni ostatci jedne osobe ekshumirani su iz pojedinačne grobnice u Erdutu.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako je od jedanaest danas identificiranih osoba za šest osoba pri Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti bio pokrenut postupak traženja, a pet je iz skupine poginulih. Tako je sada na popisu zatočenih i nestalih branitelja i civila iz Domovinskog rata 1116 osoba, rekla je Kosor te najavila da uskoro počinju nova pokusna iskapanja. (Hina)

Objavio/la u Nema komentara:

Dosad objavljeno na blogu HNF-a

ARHIVA BLOGA

Objavio/la u Nema komentara:
Pretplati se na: Postovi (Atom)