Opis HNF-a

10. travnja 2010. godine na dan kada je 1941. god. obnovljena Hrvatska država u Zagrebu je osnovana udruga "Hrvatski nacionalni front ". Zadaća udruge je čuvati i braniti nacionalne interese. Hrvatski narod mi je svetinja i spreman sam dati život za njega i svoju domovinu. Smatram da ponekad radikalni potezi nisu neopravdani, te da unutar granica Republike Hrvatske najveća prava trebaju imati isključivo Hrvati i nitko drugi, a pogotovo ne određene nacionalne manjine koje su mom narodu kroz povijest nanijele neoprostivu štetu. Pitanje Hrvata u BiH bi rješio pripojenjem Hrvatskoj državi i dovođenjem države na njene povijesne granice.Ustaški pokret nije bio ni fašistički ni nacionalsocijalistički, nego izvorno hrvatski i osloboditeljski.Činjenica, da se je bl.Alojzije Stepinac drugačije držao prema Ustaškom pokretu nego prema fašizmu i nacionalsocijalizmu dokazuje da je i sveta katolička crva stala uz hrvatski narod i ustaški pokret.

Posjetioci


counter

Pravaš

Pravaš

HNF

Pretraži ovaj blog

petak, 24. lipnja 2011.

Paravinja policiji ostavio tragove kako pronaći Antoniju


Paravinja ostavio oproštajno pismo
Policija je tijekom potrage za odbjeglim Draganom Paravinjom u zgradi udaljenoj oko 200 metara od kuće njegovog ujaka pronašla oproštajno pismo, potvrdila je glasnogovornica MUP-a Republike Srpske Mirna Šoja. Pismo je pronađeno u kupaonici kuće njegove rođakinje Rade Vidović, dodala je.

Šoja je rekla kako je poruka napisana latinicom te da je njome Paravinja najavio samoubojstvo kako bi spasio sebe i obitelj. Istaknula je kako policija tek treba utvrditi je li pismo doista napisao Paravinja pa se stoga provode nužna forenzička vještačenja.

Nezavisne novine pišu, pozivajući se na neslužbene izvore, kako je Dragan Paravinja napisao i da nema ništa sa nestankom Antonije Bilić.

Drugi mediji pak javljaju da je u oproštajnom pismu Paravinja policiji ostavio tragove kako pronaći Antoniju. Navodno je napisao da policija treba tražiti crni Mercedes beogradskih tablica na području Zalužana. Nije precizirao je li mislio na Zalužan pored Banje Luke ili Zalužan u Hrvatskoj.


Čado: Uskoro ćemo uhititi Paravinju

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Stanislav Čađo rekao je da će potraga za odbjeglim Draganom Paravinjom sigurno biti uspješno okončana. Na konferenciji za novinare u Donjim Srđevićima ponovio je da se jednakim intenzitetom nastavlja potraga u koju su uključeni i psi tragači kao i specijalne policijske snage. U tijeku je detaljna pretraga terena na području četiri općine - Srpca, Dervente, Laktaša i Gradiške.

Ministar je istaknuo da je Paravinja u šumu otišao u žurbi te da sa sobom nije ponio mobilni telefon niti išta što bi mu moglo pomoći u skrivanju. Negirao je navode da je dojava o dolasku Paravinje u Srbac stigla od hrvatskog MUP-a, ali nije želio otkriti tko je izvor te informacije.

Zamjenik glavnog ravnatelja hrvatske policije Milijan Brkić i načelnik uprave kriminalističke policije Vitomir Bijelić jutros su otputovali u Banju Luku kako bi s policijom RS-a surađivali u potrazi za odbjeglim vozačem kamiona i njihov se dolazak uskoro očekuje.

Istovremeno hrvatska policija i dalje traga za nestalom maloljetnom Antonijom Bilić, a u tijeku je i vještačenje svih dosad uzetih predmeta i tragova.


Opsežna potraga za vozačem kamiona

Na području planine Motajica rano jutros intenzivirana je velika policijska potraga za Draganom Paravinjom (43), vozačem kamiona s kojim hrvatska policija želi obaviti obavijesni razgovor u vezi s nestalom maloljetnicom. Iz Ministarstva unutarnjih poslova RS-a jutros je potvrđeno da je potraga za Paravinjom trajala cijele protekle noći, no bjegunac ipak nije pronađen.

Ministar Čađo je izjavio kako nema naznaka da bi Paravinja mogao biti naoružan, no lokalnom je stanovništvu na području na kojemu traje potraga ipak sugerirao oprez. Pojasnio je kako je očevidno da su se Paravinja i njegova supruga Milijana pojavili u selu Donjim Srđevićima s nakanom da se on tamo sakrije. Oni ovdje nisu uopće dolazili proteklih dvanaest godina, kazao je Čađo.


Paravinjina supruga zadržana u pritvoru
Paravinjina supruga zadržana je u pritvoru, a nakon saslušanja u policiji na slobodu je pušten ujak kod kojeg je Paravinja došao u goste.

Lokalni mediji navode da je policijska ophodnja kanila provesti rutinsko privođenje Paravinje nakon što je dobila informaciju da je on u Donjim Srđevićima. Paravinja je u tom trenutku navodno bio u vrtu pokraj ujakove kuće te je, ugledavši policajce, pobjegao u obližnji šumarak. Nakon toga pozvano je policijsko pojačanje i započela je opsežna potjera.

Paravinja je navodno vozio kamion u koji se ukrcala 17-godišnja Drnišanka kojoj se od 7. ovog mjeseca izgubio svaki trag. U Srbiji je osuđen zbog silovanja i pokušaja silovanja te je za njim raspisana međunarodna tjeralica.

HAKER BR. 1 DEMONSTRACIJA MOĆI Hakeri srušili CIA-inu javnu stranicu da pokažu što mogu



Srušio CIA-u, a 4 godine nije izašao iz kuće

- Ryan ni s nama nije razgovarao, moj dječak je živio u svom svijetu, kaže zabrinuta majka


Britanska je policija uhitila 19-godišnjeg Ryana Clearyja iz Essexa kao glavnog organizatora nedavnih računalnih napada na internetske stranice CIA-e, američkog Senata te SOCA-e, agencije za suzbijanje organiziranog kriminala. Cleary je napade izvodio uz pomoć stotina računala diljem svijeta čiji vlasnici nisu bili svjesni da su pomogli u rušenju nekih od najzaštićenijih internetskih stranica na mreži. Britanski je tinejdžer, naime, napisao poseban program, vrstu virusa kojim je, putem e-maila, “zarazio” golem broj računala diljem svijeta.
Ta su zaražena računala, u određenom trenutku i bez znanja njihovih pravih vlasnika, počela slati upite na ciljane internetske stranice, u ovom slučaju, stranice američkih obavještajnih agencija, a kako je broj zahtjeva bio velik, serveri nisu mogli na njih odgovoriti pa su se jednostavno “srušili”. U ovim internetskim napadima nisu kompromitirani zaštićeni podaci, već je “samo” narušena funkcionalnost sustava, ali SAD već traži Clearyjevo izručenje. Ako Britanija doista izruči tinejdžera, prijeti mu kazna od 10 godina zatvora. U svakom slučaju, Cleary nije običan tinejdžer, već dječak koji pune četiri godine nije izašao iz vlastita doma. “Moj sin boluje od agorafobije, boji se otvorenih prostora i neobičnih situacija. Njegov je strah toliko velik da ni s nama ne komunicira, hranu mu ostavljam ispred vrata njegove sobe”, kazala je Clearyjeva majka za britanski Times. Kako tvrdi njegova obitelj, dječak je “živio u svom svijetu”, govorio jezikom koji se potpuno oslanjao na računalne fraze, a u prošlosti je imao i suicidalne sklonosti.
“Već se s deset godina pokušao ubiti. Našli smo ga obješenog o remen nakon što smo ga poslali u sobu jer se nije dobro ponašao”, kaže njegova majka. Britanska policija došla je do Clearyja nakon što su njegov identitet otkrila dvojica američkih hakera koji su s njim komunicirala preko IRC kanala.
Iako ne pripada njihovoj grupi, članovi Lulz Securityja, hakerske skupine koja je pokrala podatke Sonyjeve mreže, prijete da će uništiti dvojicu “izdajnika”.
“Objavit ćemo njihova imena iako nas već dva dana mole za milost. Ali Lulz nema milosti za izdajice”, stoji na stranicama te hakerske grupe.
Javna stranica Centralne obavještajne agencije (CIA) "srušila" se jučer navečer, a skupina Lulz Security odmah je objavila da su ju oni hakirali, javlja Reuters.
Podsjetimo, hakeri Lulz Securityja odgovorni su i za nedavne napade na američki Senat, Sony, News Corp i američku javnu televizijsku mrežu.
Nakon napada hakera CIA-inoj web-stranici nije se moglo pristupiti nigdje u svijetu, a kasnije navečer smetnje su se smanjile pa je "izbacivanje" postalo sporadično. 
– Provjeravamo izvješća o problemima s našom web-stranicom – potvrdili su iz CIA-e.
Provaljujući na stranicu CIA-e, hakeri nisu, kao u ranijim slučajevima, mogli doći do važnih podataka pa stručnjaci smatraju da je ovo bila samo "demonstracija moći".

Čelnici EU podržali završetak pregovora s RH do kraja mjeseca



Službena objava toga dijela zaključaka summita EU najavljena je za oko 16 sati





Šefovi država i vlada EU 27 na prijepodnevnom su dijelu drugoga dana dvodnevnoga sastanka Europskoga vijeća prihvatili zaključak da se pristupni pregovori s Hrvatskom zaključe do kraja ovoga mjeseca, s ciljem potpisivanja pristupnoga ugovora do kraja ove godine, potvrdio je francuski diplomatski izvor u Bruxellesu.
Službena objava toga dijela zaključaka summita EU najavljena je za oko 16 sati, na zajedničkoj konferenciji za novinare premijerke Jadranke Kosor, predsjednika EV-a Hermana van Rompuya, predsjednika Europske komisije Josea Manuela Duraa Barrosa i mađarskoga premijera Viktora Orbana.
Austrijski parlamentarci o završnici hrvatskih pregovora s EU
Hrvatska će od sredine 2013. biti članica EU-a“, rekao je austrijski potkancelar i ministra vanjskih poslova Michael Spindelegger u srijedu na sjednici Glavnog odbora za Europsku uniju austrijskog Parlamenta u Beču.
Govoreći o pregovaračkoj završnici Europske unije s Hrvatskom, Spindellegger je razložio mogući hodogram ulaska naše zemlje u Uniju, iz austrijskog kuta gledanja.
„Može se polaziti od toga da će pregovori biti zaključeni 30. lipnja, već u jesen ili do kraja godine moglo bi doći do potpisivanja ugovora i započeti se s ratifikacijskim procesom“, ustvrdio je austrijski potkancelar i čelnik Narodne stranke (ÖVP).
Osvrnuvši se na europske ambicije ostalih zemalja Zapadnog Balkana Spindelegger je rekao kako su Srbija, Crna Gora i Makedonija „na dobrom putu“.
Vanjskopolitički glasnogovornik ÖVP-a, bivši austrijski kancelar Wolfgang Schüssel je rekao kako ulazak Hrvatske u EU znači „zeleno svijetlo za cijelu regiju“. Izrazio je uvjerenje da će Balkanska regija biti zadovoljna tek kad će velike države s tog područja pripadati EU.
Šef Kluba zastupnika ÖVP-a Karlheinz Kopf je istakao veliki doprinos bivše austrijske ministrice vanjskih poslova Ursule Plassnik u hrvatskom približavanju EU.
Čelnik ultradesničarske Slobodarske stranke (FPÖ) Heinz - Christian Strache je zatražio da se nuklearka Krško kao tema uključi u pregovaračku završnicu EU s Hrvatskom.
Spindelegger mu je odgovorio da za to nema potrebe, jer je Hrvatska vlasnica samo polovice NE Krško, koje se nalazi u Sloveniji koja je članica EU, pa će stoga biti kao i sve ostale europske nuklearke podvrgnuto obveznom Unijinom „stres-testu“.(sh)

ČITATELJI VEČERNJEG IZABRALI 20 NAJZASLUŽNIJIH ZA HRVATSKU


Tuđman najzaslužniji za državu kakvu imamo, osvojio 62 % glasova

Na listi od 109 najzaslužnijih devet je žena, među prvih 20 deset ratnika i ratnih zapovjednika te šestero sportaša

PovećajTuđman najzaslužniji za državu kakvu imamo, osvojio 62 % glasova
Prvi hrvatski predsjednik najzaslužniji je za državu kakvu imamo
Foto: Arhiva VL

Dr. Franjo Tuđman sa 9041 osvojenim glasom najzaslužnija je osoba za nastanak Hrvatske, a za njim su Ante Gotovina (6936) i Blago Zadro (5392). To je rezultat Večernjakove ankete u kojoj je sudjelovao respektabilan broj čitatelja, odnosno 14.584 čitatelja te korisnika interneta i pretplatnika koji su s liste od 109 osoba birali po 20 najzaslužnijih. Na listi među prvih 20 deset ih više nije s nama.
Čak 38 posto nije dr. Tuđmana uvrstilo na svoju listu, ali ni Ivicu Račana čak 74 posto, što govori o političkoj i ideološkoj indoktrinaciji. Uz drugog, Antu Gotovinu, ne samo braniteljima, zadovoljštinu će pružiti što je treći najzaslužniji Blago Zadro, sinonim za hrabrost, samozatajnost i moralnost u Domovinskome ratu, te što potom iza duhovnog autoriteta Franje Kuharića slijede ratnici i ratni zapovjednici, ukupno desetorica među 20. Teško bi bilo naći dva Hrvata s identičnom listom 20 najzaslužnijih za Hrvatsku kakvu imamo. Čak ni lista svakoga od nas, jučer, danas i sutra ne bi bila ista. Nekoga bismo se sjetili, nekoga zaboravili. Kriteriji su različiti.
20 najzaslužnijih prema anketi Večernjeg lista:
1. Franjo Tuđman - 9041 glasova

2. Ante Gotovina 6936 glasova

3. Blago Zadro 5392 glasova

4. Kardinal Franjo Kuharić 4907 glasova

5. Janko Bobetko 4500 glasova

6. Mile Dedaković Jastreb 4269 glasova

7. Janica Kostelić 4142 glasova

8. Vlado Gotovac 3909 glasova

9. Gojko Šušak 3853 glasova

10. Ivica Račan 3819 glasova

11. Dražen Petrović 3713 glasova

12. Branko Borković 3538 glasova

13. Goran Ivanišević 3518 glasova

14. Zvonimir Boban 2966 glasa

15. Ivica Kostelić 2896 glasova

16. Rudolf Perešin 2625 glasova

17. Mladen Markač 2622 glasa

18. Savka Dabčević - Kučar 2408 glasova

19. Dražen Budiša 2387 glasova

20. Martin Špegalj 2321 glasova

Tri rođendana: Svaki datum ima povijesno značenje za Hrvatsku


DAN DRŽAVNOSTI



Tri rođendana: Svaki datum ima povijesno značenje za Hrvatsku

Prije 10 godina 25. lipnja je, što se političara tiče, bio posve običan dan

Rođena je država Hrvatska. Neka joj je sretan i dug život!”, rekao je 25. lipnja 1991. u Saboru tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan nakon što je prihvaćena Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti i Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Bio je to trenutak nekim Hrvatima jednak onome kad je Neil Armstrong kročio na Mjesec. Ali unatoč povijesnom značenju Domljanove rečenice po kojoj je logično da taj dan domovina slavi rođendan, neki ga pogrešno nazivaju Škrabalov dan. Umjesto, ako je to kriterij, Arlovićev ili SDP-ov! Tu bi “glupost – ono što se naziva ‘Škrabalov praznik’ – trebalo ukinuti”, pisao je i kolumnist Jutarnjeg lista Denis Kuljiš. Mnogi tako misle. Dok Ivo Škrabalo, tada HSLS-ov saborski zastupnik, nije inicirao izmjene blagdana, sve do 2001., rođendan države slavio se 30. svibnja, jer je tog dana 1990., nakon prvih višestranačkih izbora, konstituiran Hrvatski sabor. Taj je datum dr. Franjo Tuđman kao predsjednik HDZ-a preporučio hrvatskom narodu da “ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti”. No, od Škrabalove intervencije to je “samo” Dan Hrvatskog sabora, a Hrvatska je dobila nova dva rođendana, Dan državnosti 25. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada. Tu izmjenu Zakona o blagdanima sociolog, savjetnik prvog predsjednika i političar dr. Slaven Letica u Vijencu je nazvao “čudačkom”. Dok je predsjednik Sabora Luka Bebić lani rekao kako je 8. listopada 1991. ispunjen “stoljetni san hrvatskog naroda”, preklani za 25. lipnja 1991. da je ostvaren “višestoljetni san hrvatskog naroda”, a godinu ranije za 30. svibnja 1990. da “nikad nismo bili ponosni kao tada”.

Sva tri datuma su povijesna, ali imaju i mana. Jedan je previše Tuđmanov ili HDZ-ov, drugi je nametnuo SDP i ima za Sabor ponižavajućih i podaničkih elemenata, a treći ima i kukavičkih, pa i korporativnih konotacija...

Običan dan na godišnjicu

I tako smo dobili originalnu hrvatsku priču o državi s tri rođendana. I apsurd da mnogi Hrvati znaju što 4. srpnja znači Amerikancima, ali ne i koji je dan najznačajniji za Hrvatsku.

Na desetu godišnjicu današnjeg Dana državnosti, kad je prema Bebiću ispunjen stoljetni san hrvatskog naroda, a prema dr. Ivi Josipoviću najvažnijeg datuma u hrvatskoj povijesti, bio je tako posve običan dan da su Večernjakovi novinari morali podsjetiti političare kako su zaboravili na jubilarnu godišnjicu povijesnog događaja. Eto koliko je taj datum bio značajan kad ga se nije sjetila ni koalicijska vlast koja ga je godinu kasnije slavila kao rođendan države. Proglašenju samostalnosti i suverenosti prethodio je referendum 19. svibnja 1991. kojem se odazvalo 83,56 posto građana od 3,6 milijuna s pravom glasa, a od kojih je 93,24 posto glasovalo za samostalnost i suverenost Hrvatske uz mogući savez suverenih država s drugim republikama te protiv ostanka u Jugoslaviji.

Blagdanska revolucija

Sam Škrabalo je lani za Novi list rekao kako je njegova namjera bila da se 8. listopada proglasi Danom neovisnosti, a 30. svibnja Danom Hrvatskog sabora, dok su Mato Arlović i SDP tražili da 25. lipnja bude Dan državnosti radi amortizacije optužbi s obzirom na to da su tog povijesnog dana bili za samostalnost, ali i za konfederaciju. Ta blagdanska revolucija, kako ju naziva Letica, bila je posljedica detuđmanizacije koju je od 3. siječnja 2000. provodila koalicijska vlast uglavnom egzorcističkim zahvatima nad Tuđmanovom državotvornom simbolikom, svodeći je na zastavu, grb i himnu. Dakako, HDZ se najžešće opirao inicijativi Ive Škrabala. Ivo Sanader je uime Kluba HDZ-a tada rekao kako promjena vlasti u demokratskim zemljama ne podrazumijeva odmah i promjene Ustava i blagdana te je prigovorio kako se šalje neozbiljna poruka svijetu. HDZ je sljedeće godine slavio 30. svibnja, pa ih je tadašnji predsjednik Sabora Zlatko Tomčić (HSS) prekorio, a i Dražen Budiša (HSLS) je rekao kako bi svi koji drže da su legalisti trebali poštovati zakon jer je sve drugo politički opasno. Premda se složio da je nepotrebno stvorena zbrka i da je oko tih izmjena bio nužan nacionalni konsenzus. Dolaskom Sanadera na vlast i druge su stranke tražile da HDZ ispuni obećanje, ali Sanader je zauzeo stav da svaka nova vlast ne treba mijenjati datume blagdana pa je 30. svibnja 2006. čestitao rođendan Hrvatskom saboru kazavši da je to bio veliki dan za hrvatsku povijest. Ali, potom je na Dan državnosti umjesto u Vukovaru bio u famoznoj Veroni, što je Ivica Račan nazvao “antologijom političke gluposti”. Dan državnosti je sporan i jer je saborsku odluku o samostalnosti na zahtjev EU dr. Tuđman potpisom na Brijunima zamrznuo na rok od tri mjeseca koji je istekao 7. listopada 1991.

Kritičarima Dana neovisnosti pak sporno je što je 8. listopada 1991. bio jedini dan u povijesti saborovanja kad je sjednica održana izvan Sabora, u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu, što tom događaju daje kukavičku, a i korporacijsku konotaciju. Strahovalo se, a dr. Zdravko Tomac je u Glasu Slavonije ustvrdio da su i povjerljive informacije govorile kako bi JNA mogla raketirati i Sabor. Jer, dan prije raketirali su Banske dvore dok su tamo bili predsjednik dr. Franjo Tuđman i dvojica tada čelnih ljudi SFRJ, predsjednici Predsjedništva Stipe Mesić i Vlade Ante Marković. Stav dr. Slavena Letice je kako su zastupnici i radi solidariziranja s braniteljima trebali iskazati više ponosa i prkosa upravo kad se donosi odluka o raskidu svih veza sa SFRJ.

To potkrepljuje i svjedočanstvom kako mu je dr. Tuđman sedam godina kasnije na Pantovčaku rezignirano odgovorio zašto nije bio s “podrumašima”: “Zvali su me, ali se nisam želio skrivati u podrumu dok su ljudi diljem Hrvatske ginuli! Želio sam pokazati JNA da ih se ne bojimo!” Inače, Mesić je toga dana bio u Bruxellesu, Domljan je napustio zasjedanje prije te povijesne odluke, a Deklaraciju o neovisnosti čitao je njezin autor Vladimir Šeks. Analizirajući njezino značenje i stil, Letica u Vijencu tumači: “Pisan je kao fiškalski podnesak neke nesretne, zlostavljane žene, upućen provincijalnom sudu od kojega se, opravdano, ultimativno traži razvod braka od poludjela, nasilna, besprizorna muža.” Nasuprot tom “povijesno nevažnu, sadržajno sakatu i stilski zapuštenu pravnom dokumentu (čija je literarna estetika na tragu one Jakova Blaževića)”, Tuđmanov saborski govor 30. svibnja 1990. za Leticu je bio državnički i državotvorni: “govor slobode, nadahnut idejama i diskursom Francuske i Američke revolucije. Konačno, bio je to govor odlučna, snošljiva, ali i zabrinuta (zbog prijeteće agresije s Istoka) državnika koji je svjestan mandata koji je dobio od hrvatskoga naroda: da stvori hrvatsku državu, ali ne bilo kakvu, već demokratsku, pravnu, prosperitetnu, socijalno osjetljivu, europsku državu.” K tomu, tada su u Saboru bili baš svi, pa taj događaj Letici ima sve odlike povijesnog događaja, uz još jedan detalj Letici osobito važan: “Tuđman i ja na tom smo govoru zajednički radili punih sedam dana, a njegov original, s Tuđmanovim rukopisnim intervencijama, danas se nalazi u mojoj kućnoj dokumentaciji.”

Promijenili bez pitanja

No, unatoč motiviranosti Letičina ega (Tuđmanov savjetnik bio je do ožujka 1991.) da Dan neovisnosti prikaže kao “veliku osvetu podrumskih junaka” koji su time minorizirali Tuđmana, a sebi dali na važnosti, sam Šeks lani je rekao da bi se 30. svibnja trebao vratiti kao dan državnosti. Dakle, da se slavi dan kad je Hrvatska još bila u sastavu SFRJ.

Isticanjem da je nakon 25. lipnja 1991. na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti na zahtjev Europske unije stavljen tromjesečni moratorij do 7. listopada 1991., “Šeksov” 8. listopada 1991. još je veći, a za dr. Zdravka Tomca, tada potpredsjednika Vlade nacionalnog jedinstva – najveći datum, jer je tada Hrvatska “faktički postala samostalna država”.

Ipak, za neke je i taj datum samo proizvod sramotnog podčinjavanja europskom diktatu. Julienne Eden Bušić lani je u ovo vrijeme za dalje.com, povlačeći paralelu s američkim Danom neovisnosti i onim uobičajenim “kičem” zbog kojeg je taj dan odavno nadišao američke okvire, kao Hrvatica pitala: “Kako možemo slaviti dan kojega se uopće ne možemo ni sjetiti? Zašto su promijenili njegov prvotni datum? I tko nas je uopće pitao?, da bi na kraju svim Hrvatima i hrvatskim građanima poželjela Sretan Dan državnosti!”.