U SUSJEDSTVU NAŠE ZEMLJE OPET JAČAJU DESNE I RADIKALNE SNAGE S IZRAŽENIM TERITORIJALNIM PRETENZIJAMA

ONI BI RASKOMADALI HRVATSKU Granić: Mađarski Jobbik mogao bi nam najviše zagorčati život

Tweet

Dok se poruke  desnih populističkih stranaka u regiji mogu doživjeti kao folklor, zabrinjava jačanje Jobbika, koji ne odustaje od Međimurja, a ako uđe u mađarsku vladu, može se očekivati zaoštravanje odnosa MOL-a i Ine

Okupljanja neonacista u Srbiji i desnih militantnih ekstremista u Mađarskoj, neočekivano velika podrška od 20 posto Zmagi Jelinčiću na predsjedničkim izborima u Sloveniji te Nacionalna alijansa i pripajanje neofašističke Nacionalne alijanse vladajućoj koaliciji Silvija Berlusconija pokazuju radikalizaciju kod naših susjeda. 
Desno-populističke stranke u regiji, s izrazito neprijateljskim stavom prema svemu što je strano, doživljavaju renesansu. Svima njima zajedničke su teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj, a takve težnje sastavni su dio političkih dokumenata tih stranaka.

Nova politička i glavna oporbena sila u Mađarskoj zove se Pokret za bolju Mađarsku ili Jobbik, što u slobodnom prijevodu znači “Bolji”. Stranka je to kvazimilitarističke ikonografije i nacionalističkih parola uperenih protiv svega što nije mađarsko. 

Vođa stranke je Gabor Vona, pod kojim je ovaj pokret ušao u mađarski parlament osvojivši 17 posto glasova, gdje su treća stranka po broju zastupnika. Dodajmo da Jobbik ima i tri zastupnika u europarlamentu. Paravojni ogranak te ultranacionalističke stranke naziva se Magyar garda − Mađarska garda.

Revizija Trianona

Program im uključuje i reviziju Trianonskog ugovora iz 1920., kojim je Kraljevina Mađarska smanjena za dvije trećine zbog sudjelovanja u Prvom svjetskom ratu, a oduzeti teritoriji pripojeni su Austriji, Čehoslovačkoj, Srbiji, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Trianonskim ugovorom Hrvatska je dobila Međimurje, od kojega Vona i sljedbenici ne odustaju. 

− Jobbik može postati ozbiljan problem ako uđe u mađarsku vladu − tvrdi Mate Granić, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova. 

− Hrvatska i Mađarska su pod okriljem EU-a i članice su NATO-u, tako da s te strane nema ni govora o reviziji mirovnih sporazuma ili mijenjanju granica. Međutim, ako taj pokret uđe u vladu, može se očekivati zaoštravanje gospodarskih interesa, poglavito u pogledu odnosa MOL-a i Ine. 

i njihov vođa Gabor Vona

Može se očekivati i pritisak prema hrvatskoj autohtonoj manjini u Mađarskoj u pogledu ukidanja statusa nacionalne manjine − ističe Granić. 

Ni nakon promjene naziva stranke u Nacionalna alijansa i skidanja znaka buktinje i naziva M.S.I., starog fašističkog naziva, Gianfranco Fini, predsjednik Donjeg doma talijanskog Parlamenta, nije promijenio odnos prema Hrvatskoj. Nacionalna alijansa druga je po snazi u vladajućoj koaliciji Italije. 

Fini pred svojim biračima traži reviziju Pariškog ugovora iz 1947. i Osimskih sporazuma iz 1975. koji su slomili talijanske snove o Dalmaciji i Istri. U Srbiji vlada kontinuitet snova o velikoj Srbiji, koje njeguju Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja i Srpska napredna stranka Tomislava Nikolića. 

− Finijev populizam može se uspoređivati s populizmom radikala. On je svjestan da do revizije Osima nikada neće doći, kao što su radikali svjesni da neće biti velike Srbije. Nikolić je rekao da odustaje od velike Srbije, ali da će je vječno nositi u srcu. Srpski su radikali pod zabranom međunarodne zajednice i s njima nitko u Srbiji ne smije koalirati − kaže Vedran Obućina, zagrebački politolog.

DENIS KRNIĆ

Gianfranco Fini novi premijer? Fini je bio u nekoliko koalicijskih vlada, ali nikada nije pokrenuo postupak revizije Osimskih ugovora. Teritorijalna retorika namijenjena je talijanskom izbornim tijelu. Vrlo je izgledno da će Berlusconi izgubiti sljedeće parlamentarne izbore i da bi Fini mogao biti novi premijer. U tom slučaju, moguće je zaoštravanje pitanja imovine esula, ali i pritisci unutar EU-a oko ribolova na Jadranu. Što se tiče Zmage Jelinčića, čelnika ekstremne Slovenske nacionalne stranke, on je postao beznačajan i bez utjecaja. U Crnoj Gori nema stranaka koje imaju teritorijalne pretenzije prema susjedima-ističe politolog Obućina.