Zakonska odredba o Ustaškoj Vojnici

ZO o Ustaškoj vojnici

I. OBCENITE ODREDBE 1. Stajaća ustaška vojnica, pod kojom se razumijevaju stajaći djelatni zdrugovi, Poglavnikovi tjelesni zdrugovi, prometni zdrugovi, Hrvatsko oružničtvo i Redarstvena straža, dieli se na vrste i suvrste oružja i na struke. Vrste oružja jesu: pjašačtvo, oklopničtvo, konjaničtvo, topničtvo i obkoparstvo. Suvrste jesu: dojavničtvo,samovozniestvo, zdravstvo i sudstvo. Struke jesu: obskrbna struka, upravna struka, tehnička struka, duhovnička struka i glasbenička struka. § 2. Broj, naziv i utemeljenje pojedinih dielova Stajaće ustaške vojnice odredjuje se sebnom odredbom Poglavnika. Posebnom zakonskom odredbom bit će odredjeno ustrojstvo, novačenje, činovi i osobni odnosi, te beriva pripadnika struka, zajedničkih svim dielovima Ustaške ,vojnice . § 3. Činovi u Ustaškoj vojnici jesu sliedeći: najviši: krilnik; viši častnici: pukovnik, dopukovnik i bojnik; niži častnici: nadsatnik, satnik, nadporučnik, poručnik i zastavnik; viši dočastnici: častnički namjestnik i stožerni vodnik; niži dočastnici: vodnik, dovodnik i rojnik; vojničarski: dorojnik Vojničar je pripadnik Ustaške vojnice bez ikakva čina. § 4. Častnici i đočastnici borbenih postrojbi Ustaške vojnice spadaju u zapovjedni stališ, a častnici i dočastnici struka u stručni stališ. § 5. Činored je sastavni dio čina, a odredjuje odnos izmedju višeg i nižeg u istom činu. Častnici zapovjedničkog stališa viši su od svih ostalih častnika istog čina. Činored častnika i dočastnika istog čina odredjuje se danom njihova promaknuća, a kod onih, koji su promaknuti istog dana,redosliedom promaknuća. II.NOVAČENJE I POPUNA USTAŠKE VOJNICE Novačenje  § 6. Služba u Ustaškoj vojnici ima sliedeća razdoblja: pripremno, djelatno i pričuvno. § 7. Služba u pripremnom razdoblju u načelu je obvezatna za sve državljane Nezavisne Države Hrvatske, Ovo razdoblje započinje danom 1. siečnja one godine,u kojoj je pripremnik navršio 16. godinu života, i traje sve do stupanja u Stajaću ustašku vojnicu odnosno do stavne obveze u Hrvatskom domobranstvu. U pripremi mogu biti i pripadnici Ustaške mladeži, koji se prema potrebi mogu razriešiti obveza naprama postrojbama Ustaške mladeži . Dok Poglavnik svojom odredbom ne odredi dan, od koga će stupanje u pripremno razdoblje Ustaške vojnice biti obvezatno, stupanje u ovo razdoblje je dobrovoljno. §8; Pripremno razdoblje služi za vojno-ustašku prednaobrazbu. U tu svrhu postrojavaju se ustaške pripremne postrojbe. § 9. U djelatnom razdoblju služba je dobrovoljna. U ovu se službu primaju na molbu: oni, koji proizlaze iz ustaške pripreme, i mladići, već uneseni u stavne popise Hrvatskog domobranstva. Napried navedeni, dobrovoljci ako budu pronadjeni sposobnima po stavnom povjerenstvu Ustaške vojnice, obvezani su odslužiti djelatno razdoblje u jedinicama Stajaće ustaške vojnice, prema razporedu Zapovjedničtva ustaške vojnice. § 10. I oni mladići, koji nisu u ustaškoj pripremi, a u vrieme od 1. siečnja one godine kada navrše 18. godinu života, od 1. siečnja one godine, u kojoj postaju stavni obvezanici Hrvatskog domobranstva, mogu na molbu stupiti u djelatnu službu Stajaće ustaške vojnice. Takvi mogu započeti djelatnu ustašku službu i prije vojne obveze. § 11. Obveza službovanja u djelatnom razdoblju traje 2 godine. § 12. Obvezi službovanja u pričuvnom razdoblju podvrgnuti su svi oni, koji su na molbu primljeni u djelatnu službu Stajaće ustaške vojnice. § 13. Prenašanje u pričuvu izvršuje se odmah, čim je svršeno djelatno službovanje. Pričuvne snage Stajaće ustaške vojnice diele se u: a) mladju pričuvu, koja obuhvaća sve pričuvnike do navršene 40. godine života; b) stariju pričuvu, koja obuhvaća sve ostale pričuvnike Stajaće ustaške vojnice. § 14. Pričuvno razdoblje služi za nadopunu postrojbi Stajaće ustaške vojnice, kad je to potrebno. § 15. Tko stupa u Ustašku vojnicu mora: a) biti hrvatske narodnosti ; b) biti član ili pristaša ustaškog pokreta ili pripadnik Ustaške mladeži; c) imati najmanje 18 godina odnosno za stupanje u pripremu najmanje 16 godina; d) biti tjelesno i duševno zdrav: e) biti arijskog podrietla; f) dokazati, da se nije ogriešio o čast i probitke hrvatskog naroda; g) dokazati, da nije kažnjen za nečastni čin; h) imati svjedočbu ponašanja, izdanu od nadležne ustaške oblasti (logora pokreta ili logora Ustaške mladeži) § 16. Novačenje usljedjuje na molbu zanimanog nakon liečničke pregledbe i dozvole odnosnog zapovjedničtva. Novačenje ustaških djelatnika vrši stavno povjerenstvo po kotarima. Sastav i djelokrug članova ovog stavnog povjerenstva ustanovljuje se posebnim propisnikom. § 17. Zanimani, koji pri novačenju za Stajaću ustašku vojnicu bude pronadjen nesposobnim ili za vrieme službovanja bude i Stajaće ustaške vojnice odpušten postaje stavnim obvezanikom Hrvatskog domobranstva. Vrieme, provedeno u djelatnom razdobIju kod Stajaće ustaške vojnice, uračunava se kod domobranstva. Pozivanje § 18. Svi dobrovoljci, koji budu putem novačenja u vremenu od 1. siečnja do 1. listopada unovačeni, imaju se redoito uvrstiti 1. listopada u djelatni stališ Stajaće ustaške vojnice. Pozivanje unovačenih na nastup službovanja u djelatnom razdoblju vrši se na temelju odluke Zapovjedničtva ustaške vojnice. § 19. Tko bude unovačen, a neopravdano se ne odazove pozivu na službu u djelatno razdoblje, bit će kažnjen prema kaz. propisima, koji vriede za Ustašku vojnicu. § 20. Zapovjedničtvo Ustaške vojnice ustanovit će svake godine posebnim oglasom sve potrebno za nastupanje službe. Novaci, kada pridodju postrojbama,bit će ponovno liečnički pregledani. Produljenje djelatnog službovanja  § 21. Prije izrninuća dvogodišnjeg obvezatnog razdoblja vojničari mogu zatražiti u roku, koji ustanovljuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice, produljenje djelatnog službovanja za daljnju godinu dana. Na isti način može se od godine do godine tražiti daljnje produljenje djelatnog službovanja. § 22. Za častnike i dočastnike vriede u pogledu produljenja propisi §§ 32. i 44. Popuna § 23. Popuna stajaćih djelatnih, ustaških postrojbi vrši se : a) unovačenim dobrovoljcima, koji još nisu stavni obvezanici; b) vojničarima, koji dobrovoljno preuzmu obvezu, da nastave služiti u vojnici preko vremena, odredjenog za djelatnu službu; c) dobrovoljicima, koji su već udovoljili vojničkim stavnim obvezama. § 24. Zapovjedničtvo ustaške vojnice ustanovit će oglasom svake godine izvršitbeni način za popunu novacima, na koje se odnosi § 23. toč. a) i c). Posebna povjerenstva, koja imenuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice, odlučuju o primanju dobrovoljaca. § 25. Popuna nižim djelatnim častnicima vrši se iz Ustaške častničke škole na način, propisan posebnom zakonskom odredbom. § 26. Djelatni častnik nanovo imenovan u Ustašku vojnicu, obvezuje se služiti 10 godina u djelatnom razdoblju i doživotno u pričuvnom razdoblju. § 27. Popuna djelatnim častnicima za vrieme od godine 1942, do 1944. vrši se dobrovoljcima i to: častnicima Ustaške vojnice, koji su služili najmanje godinu dana u Ustaškoj vojnici; pričuvnim častnicima Hrvatskog domobranstva, koji su udovoljili svojoj vojnoj obvezi. Pripremanje častnika tih dviju vrsta na djelatnu službu u Ustaškoj vojnici vrši se posebnim natječajem, koji razpisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice. § 28. Za popunu Ustaške vojnice pričuvnim častnicima osniva se škola za pričuvne častnike Ustaške vojnice. § 29. U ovu školu mogu se primati mladići s navršenom srednjom školom, koji udovoljavaju zahtjevima, navedenim u § 15. § 30. Mladići,koji budu primljeni u školu za pričuvne častnike Ustaške vojnice razriešeni su od redovitih vojnih dužnosti, te im se računa za redovitu vojničku službu vrieme, koje provedu u zavodima za ustaški odgoj ili u službi kod Ustaške vojnice. Nakon dovršene škole za pričuvne častnike, bit će promaknuti u čin zastavnika. § 31. U času predavanja molbe za stupanje u školu za pričuvne častnike Ustaške vojnice, molitelji preuzimaju obvezu, da će kao častnici djelatno služiti jednu godinu u Ustaškoj vojnici i doživotno u pričuvi. § 32. Pričuvni častnici, prije nego navrše obvezatno razdoblje, mogu tražiti da ostanu u djelatnoj službi još daljnju godinu, a pred izminuće te godine ponavljaju to traženje na isti način, a tako i unapried od godine do godine. Način i uvjete, kojima moraju udovoljiti, odredjuje svake godine Zapovjedničtvo ustaške vojnice. § 33. Za vrieme svakogodišnjih ljetnih vježbi bit će na preskok pozivani pričuvni častnici pod oružje u svrhu vježbanja. § 34. Pričuvno-častnički pripadnici, koji ne polože izpit za pričuvne častnike ili koji budu odpušteni iz škole za pričuvne častnike zbog razloga, koji ne zahtievaju odpust iz Ustaške vojnice, upućuje se u djelatne postrojbe, gdje će služiti do izrninuća svog djelatnog razdoblja. § 35. Pozivanje pričuvnih častničkih pripravnika na službu u djelatnom razdoblju propisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice . § 36. Sveučilištarci, koji žele služiti kao častnici u Ustaškoj vojnici, moraju stupiti u častničku školu najkasnije do navršene 24. godine života. § 37. Popuna pričuve prema potrebi može se vršiti i pričuvnim častnicima Hrvatskog domobranstva, koji to zamole, ako budu po Zapovjedničtvu ustaške vojnice pronadjeni sposobnim, i ako im to predhodno odobri Ministarstvo hrvatskog domobranstva. § 38. Popuna dočastnicima od zvanja za stajaću djelatnu vojnicu vrši se putem dočastničke škole Ustaške vojnice na način, propise n posebnom zakonskom odredbom. § 39. Dočastnik, koji je proizašao iz škole, spomenute u § 38., preuzima prigodom imenovanja obvezu, da će djelatno služiti najmanje 5 godina u Ustaškoj vojnici, a doživotno u pričuvnom razdoblju. § 40. Doćastnici od zvanja mogu biti novačeni izmedju dočastnika na produljenju služenja prema § 44., nakon što su izvršili najmanje dva uzastopna produljenja od po jedne godine, ako budu pronadjeni sposobnima. § 41. Popuna dočastnicima od zvanja, u toku 1942., vrši se dobrovoljicima i to: dočastnicima Ustaške vojnice, koji su služili najmanje 6 mjeseci u jedinicama Ustaške vojnice i svršili nižu srednju školu; dočastnicima Hrvatskog domobranstva koji su udovoljili obvezama službe i svršili nižu srednju školu. Primanje napried navedenih dočastnik u službu izvršit će se na temelju natječaja, koji razpisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice. § 42. Pitomci dočastničke škole, koji ne po¬ože propisani izpit ili koji su iz škole odpušteni iz razloga, koji ne nose za posljedicu odstranjenje iz Ustaške vojnice, dužni su odslužiti djelatno razdoblje u postrojbama Ustaške vojnice . § 43. Vojničari, koji unutar jedne godine djelatne službe u Ustaškoj vojnici postignu čin dorojnika, i koji se osobito iztaknu mogu biti uzeti u posebni tečaj za dočastničku izobrazbu, a nakon svršenog takvog tečaja mogu biti dalje promicani. § 44. Pričuvni dočastnik može, prije nego dovrši djelatno razdoblje, zatražiti produljenje služenja na jednu godinu, a zatim produljenje uzastopce od godine do godine. GLAVA III.. Stališ i promaknuća osoblja  § 45. Častnički i dočastnićki stališ označen je skupom prava i dužnosti, koje proiztječu iz zakonito stečenog čina. Svaki častnik i dočastnik vrši službu koja odgovara njegovu činu i njegovoj sposobnosti. Podjeljivanje čina  § 46. Za vrieme djelatnog razdoblja ne može biti nikome dan veći čin od dorojničkoga, osim u slučaju, predvidjenom u § 43. § 47. Rojnički i dovodnički čin podjeljuju zapovjednici postrojbi Ustaške vojnice, dočim čin vodnika i viših dočastnika podjeljuje zapovjednik Ustaške vojnice. § 48. Častnički čin i imenovanja u djelatnoj službi podjeljuje Poglavnik svojom odredbom Promaknuća § 49. Promaknuća u raznim dočastničkim činovima izvršuju se a) prema činoredu, b) izvanredno. § 50. Promaknuće prema činoredu izvršuje se kada dočastnik: a) dobro izvrši zadaće svog čina; b) ima sve potrebne ćudoredne, duševne i tjelesne stališke sposobnosti, prema kojima će moći izpunjavati zadaće višeg čina; c) kad ga predpostavljeni povoljno ociene; d) kad je u činu, proveo najmanje zahtjevano vrieme i to: 3mjeseca u činu rojnika, 6 mjeseci u činu dovodnika, 4godine u činu vodnika, i 6 godina u činu stožernog vodnika. §51. Stožerni vodnik može biti izvanredno promaknut u viši čin, ako je proveo najmanje 3 godine u tom činu i ako je pokazao,da napose odgovara uvjetima § 50. toč a), b) i c). Priedlog za izvanredno promaknuće podnaša zapovjednik sata odnosno slične jedinice. Konačna odluka pripada zapovjedniku ustaške vojnice. Stožerni vodnici, predviđjeni za izvanredno promaknuće, moraju se podvrći posebnom izpitu . § 52. Dočastnik, koji u činu vodnika provede najmanje 3 godine, ima pravo na polaganje zastavničkog izpita, ako se pokaže osobito sposobnim, i ako odgovara svim uvjetima prema strogom izboru častničkog zbora. Nakon položenja izpita može takav dočastnik biti promaknut u čin zastavnika i dalje napredovati kao i ostali častnici, do uključivo čina nadsatnika. Zastavnički izpit može se ponoviti samo jedanput i to nakon jedne godine dana. Ovaj se zastavnički izpit polaže prema posebnim propisima. § 53. Promaknuća u činove častnika izvršuju se prema: a) činoredu, b) izvanredno. § 54. Častnik, da bi mogao biti promaknut prema činoredu, mora odgovarati sliedećim uvjetima: a) da je valjano izvršio zadaće svog dotadanjeg čina, to) da ima ćudoredne, tjelesne i stručne preduvjete i preduvjete značaja, prema kojim će biti u stanju izvršiti zadaće zapoviedanja u ratu i u miru u činu, u koji ima biti promaknut; c) da je dobio povoljno ocjenu od predpostavljenih u redovitim godišnjim ocjenama ili posebnu povoljnu ocjenu, izdanu za stanovitu priliku; d) da je proveo najmanje: jednu godinu u činu zastavnika; četiri godine u činu poručnika; četiri godine u činu nadporučnika; tri godine u činu satnika; dvie godine u činu nadsatnika; tri godine u činu bojnika, a četiri godine u činu dopukovnika; e) da ga je posebno povjerenstvo pronašlo prikladnim za promaknuće. Nadsatnik, da bi mogao biti promaknut prema činoredu, osim napried navedenih uvjeta mora svršiti posebni tečaj za više častnike i s uspjehom položiti izpit nakon svršenog tečaja. Ne mogu postići promaknuće u čin bojnika prema činoredu oni nadsatnici, koji su taj čin postigli prema § 52. § 55. Izvanredno promaknuće može usliediti samo za osobite zasluge i glede osobito sposobnih nadsatnika. Nadsatnik, da bi mogao izvanredno postići promaknuće mora na vidan način udovoljavati svim uvjetima, navedenim u § 54. si. a), b) i c), l mora s uspjehom položiti posebni izpit pred posebnim povjerenstvom, koje imenuje Poglavnik. Ovo promaknuće može se izvršiti, nakon što nadsatnik provede u tom činu najmanje jednu godinu dana. § 56. Promaknuće za zasluge u ratu ili u inim oružanim podhvatima može se izvršit priedlog predpostavljenih, i to samo odredbom Poglavnika, a neovisno od ograničenja najmanje provedenog vremena u dotadanjem činu. § 57. Čin krilnika podjeljuje Poglavnik iz vlastite pobude za osobite zasluge : izvanredne sposobnosti. § 58. Pričuvni častnik može biti promaknut prema činoredu u viši čin, nakon što je na zadovoljavajući način izvršio u svakom činu vježbe, na koje je bio pozvan i ako ima uvjete, predvidjene u § 54. Pričuvni častnik može postići čin dopukovnika. Djelatni častnik smatra se višim od pričuvnog častnika istog čina. § 59. Za izvanredne zasluge u ratu i u inim oružanim podhvatima Poglavnik će podjeljivati činove posmrtno prema vlastitoj uvidjavnosti i bez obzira na propise; § 60. Ocjenjivanje častnika vršit će se po posebnom propisniku. Zvanje i odnos  § 61. Služba,što je obnaša djelatni častnik i dočastnik po zanimanju, zove se zvanje Zvanje mogu imati samo djelatni ćastnici i dočastnici po zanimanju. Sa zvanjem u Ustaškoj vojnici nije spojivo nikakovo drugo zvanje. § 62. Djelatni častnik u pogledu svog zvanja može se nalaziti u: odnosu djelatne službe, odnosu pričeka, odnosu lebdivosti (suspenzije), § 63. U djelatnoj službi je onaj častnik koji je sposoban i koji doista vrši službu. Priček je odnos onog častnika, koji je privremeno razriešen djelatne službe zbog: privremene bolesti zadobivene u službi; privremene bolesti neprouzrokovane službom; posebničkih razloga. Stavljanje u odnos lebdivosti usljedjuje iz razloga kaznenopravnih, stegovnih i iz razloga opreznosti. § 64. Djelatni dočastnik može se u pog svog zvanja nalaziti u sliedećem odnosu: službi pod oružjem; na odpustu; na priceku. U službi pod oružjem smatraju se oni dočastnici bilo kog čina, koji doista vrše službu kod postrojbi ili koji doista vrše dužnosti stručnog značaja. U odnosu odpusta nalazi se dočastnik s razloga navedenih u § 59. U pričeku može se nalaziti samo častnički namjestnik zbog bolesti ili zbog nenadanih obiteljskih razloga i to samo nakon navršenih 12 godina službe. Ženitba § 65. Ženitba je za vrieme djelatne službe načelno zabranjena. Častnicima i dočastnicima može se ženitba dopustiti posebnom dozvolom na temeIju propisa, koje izdaje vrhovni zapovjednik Ustaške vojnice. Gubitak čina i prestanak službe  § 66. Častnik gubi čin: 1.ako je na temelju sudbene osude osudjen na gubitak čina; 2.ako je pravomoćnom sudbenom osudom osudjen na zatvor preko 6 mjeseci; 3.ako samovoljno napusti svoju jedini pa se ne vrati u roku od 7 dana ili se ne javi u tom roku najbližoj ustaškoj ili domobranskoj ustanovi. § 67. Častniku prestaje služba: 1.nakon što navrši vrieme obvezatno u djelatnoj službi, ako izjavi da ne želi dalje služiti; 2.ako je stegovno kažnjen u jednoj godini kaznom većom od 40 dana zatvora; 3.ako bude kroz tri godine uzastopce dva puta slabo ocienjen; 4.ako boluje neprekidno godinu dana, pa ne ozdravi, ili ukupno 15 mjeseci u dvie godine uzastopce, pa ne ozdravi. Bolest se ustanovljuje liečničkim nadpregledom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice; 5.ako je svojim načinom života ili kojim činom povriedio ustaška načela; 6.ako je lišen čina. U slučajevima iz točke 2., 3. i 4. častnik se umirovljuje, ako je prema godinama službe stekao pravo na mirovinu, inače se odpušta. § 68. Dočastnik gubi čin: 1.ako je sudbenom osudom osuđjen na gubitak čina; 2.ako je pravomoćnom sudbenom osuudjen zbog nečastnog čina ili ako je na zatvor preko 6 mjeseci; 3. ako samovoljno napusti svoju jedinicu, pa.se ne vrati u roku od 15 dana ili se ne javi u tom roku najbližoj ustaškoj ili domobranskoj ustanovi. § 69. Dočastniku prestaje služba: 1.nakon što navrši vrieme obvezatno u djelatnom stališu; 2.ako je stegovno kažnjen u jednoj godini kaznom većom od 50 dana zatvora; 3.ako bude kroz dvie godine uzastopce ili u pet godina tri puta slabo ocienjen; 4.ako boluje neprekidno godinu dana, pa ne ozdravi, ili ukupno 15 mjeseci u dvie godine uzastopce, pa ne ozdravi. Bolest se ustanovljuje liečničkim nadpregleđom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice; 5.ako je svojim načinom života ili kojim činom teže povriedio ustaška načela; 6.ako bude lišen čina. U slučajevima iz toč. 2., 3. i 4. dočastnik se umirovljuje, ako je prema godinama službe stekao pravo na mirovinu, inače se odpušta. § 70. Dočastnici, koji su navršili pet godina službe u djelatnom stališu, a ne žele dalje služiti i nisu odpušteni zbog kazne, imaju za primiče u državnu službu prednost pred ostalim, koji imaju jednake uvjete. GLAVA IV. Beriva  § 71. Beriva častnika i dočastnika sastoje se od: aj temeljne plaće, b) stanarine, c)doplatka. § 72. Beriva pripadnika Ustaške vojnice izplaćuju se mjesečno prema sliedečoj ljestvici: Krilnik 11.000.—; Pukovnik 7.000.—; Dopukovnik 6.000.—; Bojnik 5.500.—; Nad-satnik 5.000.—; Satnik 4.400.—; Nadpo-ručnik 3.500.—; Poručnik 2.700.—; Zastav¬nik 2.500.—; Castnički namjestnik 2.500.—; Stož. vodnik 2.400.—; Vodnik 2.300.—; Do-vodnik 2.000.—; Rojnik 1.800.—; DorojniK dnevno 15.—; Čarkar dnevno 10.—. Beriva dorojnika i čarkara nazivaju se mazdom, a izplaćuju se tjedno. Častnici i dočastnici dobivaju doplatak na djecu: za jedno diete Kuna 200.— za dvoje djece „ 450.— za troje djece „ 750.—: za četvero djece „ 1.100.— za petero djece „ 1.500.— za šestero djece ,, 1.950.— za svako daljnje diete po Kuna 500.—. U koliko bi se beriva pripadnika Hrvatskog domobranstva povećala, vriedit će odnosni propisi i za pripadnike odgovarajućeg čina Ustaške vojnice . § 73. U izvanrednim prilikama može Vrhovni zapovjednik Ustaške vojnice odobriti izvanredni doplatak, koji se doznačuje svim častnicima u istom iznosu. Oženjenim častnicima može se ovaj doplatak povećati za 50% ako nemaju djece, a za 100% ako imaju djecu. Za svako diete oženjeni častnik u tom slučaju dobiva još i 20% izvanrednog doplatka. Ovaj izvanredni doplatak može se odobriti i oženjenim dočastnicima pod istim okolnostima. § 74. Pripadnici Ustaške vojnice stječu pravo na beriva od dana nastupa službe. Promjene u berivima, nastale u toku mjeseca, računaju se od prvog dana sliedećeg mjeseca. § 75. Častnici i dočastnici, koji se nalaze pod redovitom kaznenom istragom ili o pritvoru zbog kažnjiva čina, koji za sobom povlači naknadu štete državi, primaju plaću u nepodpunom iznosu, i to : a)neoženjeni 25%, b)oženjeni 50% od cjelokupnih beriva § 76. U slučaju, da se šteta nanesena državi ne ustanovi, uztegnuta se beriva vraćaju. Bolestnim častnicima i dočastnicima djelatnim, pričuvnim i umirovljenim, kojim je bolest posljedica vršenja službe, pripada pomoć u novcu za liečenje u lječilištima i kupalištima. Visina te pomoći ustanovljuje se propisnikom, koji izdaje Zapovjedničtvo ustaške vojnice . § 77. Častnicima pripada pravo na posebna odielo i posebnu obuću od države. Vrsta i količina ustanovljuje se propisnikorn,koji izdaje Zapovjedničtvo ustaške vojnice. § 78. Djelatnim i umirovljenim častnicima i dočastnicima i članovima njihovih obitelji pripada pravo na popust na svim državnici prometnim sredstvima, kao i svima ostalim državnim službenicima. GLAVA V.  Umirovljenje i mirovina § 79. Častnik može biti umirovljen na vlastitu molbu ureda radi. Ako častnik ima 30 godina izvršene djelatne službe ili je navršio 55 godina života, mora biti na molbu umirovljen. Za vrieme spreme, u izvanrednim prilikama ili u ratnom stanju ne mora se udovoljiti molbi za umirovljenje. Častnik, koji je stekao pravo na mirovinu (§ 80. st. 1.) umirovljuje se ureda radi u slučajevima, navedenim u § 67. Častnik, koji nakon bezprekidne bolesti od godinu dana, odnosno nakon bolesti od 15 mjeseci u dvie uzastopne godine ne ozdravi i uslied toga postane za službu nesposoban umirovljuje se ureda radi, ako je stekao pravo na mirovinu. U koliko je bolest i nesposobnost za službu posljedica službe, častnik se umirovljuje ureda radi i u takvom slučaju mu se za mirovinu, osim godina djelatne izvršne službe priznaje i to: u slučaju 25% trajne nesposobnosti 10 godina izvršne službe, u slučaju 50% trajne nesposobnosti 15 godina izvršne službe, u slučaju 75% trajne nesposobnosti 25 =odina izvršne službe, u slučaju 100% trajne nesposobnosti 30 _odina izvršne službe. Bolest i nesposobnost za službu ustanovljuju se povjerenstvenim liečničkim pregledom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice. Častnici, kojim se mirovina odredjuje prema prednjem nemaju prava na ozljedjeničku podporu. § 80. Častnik stiče pravo na mirovinu nakon 10 godina djelatne izvršne službe. Visina mirovine odredjuje se prema godinama, priznatim za mirovinu. U vrieme djelatne izvršne službe uračunava se: 1.vrieme, provedeno u djelatnom stališu ustaške vojnice, s odbitkom djelatnog obveznog razdoblja. Vrieme provedeno u častničkim školama prije postanka častnikorn računa se u godine službe djelatnog razdoblja; 2.vrieme, provedeno u djelatnoj službi bivših ili stranih vojski, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja, 3.vrieme, provedeno u inoj državnoj službi, 4.vrieme provedeno u političkom djelovanju u inozemstvo ili u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, što ustanovljuje posebno povjerenstvo. Vrieme, provedeno u ratu, političkom djelovanju u inozemstvu i u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, računa se dvostruko i to tako, da se uračunava ciela kalendarska godina, bez obzira na broj dana provedenih u ratu, u inozemstvu ili u zatvoru u toj godini. § 81. U vrieme za mirovinu ne uračunava se: 1.vrieme, provedeno u zatvoru na temelju sudbene osude, 2.vrieme, provedeno u mirovini, 3.vrieme, provedeno u zahvali na službi. § 82. Častnik gubi pravo na mirovinu: 1.lišenjem čina, 2.zahvalom na službi. § 83. Visina mirovine odredjuje se prema slijedećoj stopi: za 10 godina priznate službe 50% od temeljne plaće, te za svaku daljnju započetu kalendarsku godinu još 25% od temeljne plaće i stanarine. Častnicirna pripadaju uz mirovinu i doplatci, koji su prema § 72. predviđjeni za častnike. § 84. Nakon smrti častnika ima pravo na mirovinu njegova zakonita žena, dok se ne preuda. Ako ima jedno ili više neobskrbljene djece, udovica prima mirovinu jednaku mirovini, koju bi imao njezin muž, da živi, ako pak nema djece ili ako su djeca obskrbljena mirovina je jednaka iznosu od 60% one mirovine, koju bi imao njezin muz da živi. Nakon smrti udovice umirovljenog častnika, pravo na mirovinu prelazi na njegovu neobskrbljenu djecu. Žensko diete dobiva mirovinu, dok se ne uda ili dok ne poene samostalno priradjivati, a mužko diete do punoljetnosti odnosno do završetka visokoškolskih nauka, a najdalje do navršene 27. godine života. Obitelji častnika, koji bez vlastite krivnje izgubi život u borbi ili u vršenju službe, pripada podpuna mirovina njegova čina. § 85. Dočastnik može biti umirovljen na vlastitu molbu i ureda radi prema propisima, koji se odnose na častnike (§ 79.). § 86. Dočastnik stječe pravo na mirovinu nakon deset godina izvršne djelatne službe. Visina mirovine ustanovljuje se pema godinama priznatim za mirovinu. U vrieme izvršne djelatne službe uračunava se : 1. vrieme, provedeno u djelatnom stališu Ustaške vojnice, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja; 2.vrieme, provedeno u djelatnoj službi bivših ili stranih vojski, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja; 3.vrieme, provedeno u inoj državnoj službi; 4.vrieme, provedeno u političkom djelovanju u inozemstvu ili u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, što ustanovljuje posebno povjerenstvo. Vrieme, provedeno a ratu, u iztaknutom političkom djelovanju u inozemstvu i u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog djelovanja, računa se dvostruko i to tako, da se uračunava ciela kalendarska godina, bez obzira na broj dana provedenih u zatvoru ili narodnom djelovanjeu u toj godini. § 87. U vrieme za mirovinu ne uračunava 1.vrieme, provedeno u mirovini; 2.vrieme, provedeno u zatvor uslied sudbene osude; 3.vrieme, provedeno u zahvali na službi; § 88. Dočastnik gubi pravo na mirovinu: 1.lišenjem čina; 2.zahvalom na službi. § 89. Visina mirovine odredjuje se prema sliedećoj stopi: za 10 godina priznate službe 50% od temeljne plaće i stanarine, a za svako daljnje podpuno polugodište jos 1% od temeljne plaće i stanarine. Dočastnicima pripadaju uz mirovinu i doplatci, koji su prema §72. predvidjeni za dočastnike . § 90. Nakon smrti dočastnika ima pravo na mirovinu njegova zakonita žena, dok se ne preuda, odnosno njegova neobskrbljena siročad. Nakon smrti udovice, pravo na mirovinu prelazi na neobskrbljenu djecu. Obiteljske (udovičke, siročadske) mirovi ne odredjuju se prema propisima, koji vriede za odredjivanje takvih mirovina državnih službenika. GLAVA VI.  Dopusti § 91. Dopust mogu dobiti častnici, doćastnici,vojničari i sve ostale osobe, koje su na službi kod Ustaške vojnice, ukoliko nije na štetu službe. Dopust se može podieliti u mjesta u državi, a u iznimnim slučajevima i u mjestima izvan države. Dopust u inozemstvo odobrava zapovjednik Ustaške vojnice. Dopust može biti podieljen kao: a)redoviti; b)izvanredni. § 92. Svi pripadnici Ustaške vojnice imaju pravo na redoviti godišnji dopust. Redovite godišnje dopuste mogu dobiti: a)častnici: stožerni častnik 5 tjedana, satnik i nadsatnik 4 tjedna, nadporučnik, poručnik i zastavnik 3 tjedna; b)dočastnici: viši 4 tjedna, niži 20 dana; c) vojničari nakon završne novačke obuke 15 dana § 93. Redoviti dopust može se izkoristiti najedanput ili u prekidima. Pravo na dopust, koji iz bilo kojih razloga ne bude izkorišćen u jednoj godini, ne može se prenieti na sliedeće godine. § 94. Izvanredni dopust može se podieliti samo u izvanrednim slučajevima, i to kad je već redoviti dopust izkorišćen. § 95. Pravo podjeljivanja dopusta propisuje službovnik. § 96. Svaki nadredjeni, koji je po službi jednak zapovjedniku sata, može svom podredjenom dopustiti da tri dana ne dolazi u siužbu, a da se to ne računa u dopust. § 97. Častnici i oženjeni dočastnici lieče se na državni trošak u slučaju bolesti u bolnici ili u svom stanu, a na temelju mnienja nadležnog liečnika. Neoženjeni dočastnici i vojničari lieče se na državni trošak u bolnici ili u svojoj jedinici. § 98. Oporavak podjeljuje zapovjednik Ustaške vojnice na temelju mnienja mjerodavnog liečničkog povjerenstva i to najduže za vrieme od tri mjeseca u jednoj godini. GLAVA VII. Stegovna i kaznena nadležnost § 99. Za kažnjive i stegovno-kažnjive čine, što ih počine pripadnici Ustaške vojnice, nadležne su ustaške stegovne i kaznene oblasti. § 100. Ako je pripadnik Ustaške vojnice počinio kažnjiv čin u zajednici s gradjanskorn ili domobranskom osobom, koja podpada pod nadležnost redovnog gradjanskog ili priekog, domobranskog priekog ili ratnog suda, za postupak proti pripadniku Ustaške vojnice nadležan je Ustaški kazneni sud prema propisima ustaškog kaznenog propisnika. § 101. Za redarstvene prekršaje, koje počine pripadnici Ustaške vojnice, nadležne su stegovne oblasti ustaške vojnice . § 102. Kod provedbe ovrhe proti pripadniku li staške vojnice na temelju odluka redovnih sudova ili upravnih oblasti posadno zapovjedničtvo može odrediti jednog izaslanika, koji će prisustvovati provedbi ovrhe. § 103. Pripadnike Ustaške vojnice mogu u slučaju kažnjiva čina pritvoriti: a)zapovjednici postrojbi Ustaške vojnice, b)Ustaški stegovni i kazneni sud, c)posadni zapovjednici. § 104. Upravne i druge gradjanske i domobranske oblasti mogu pritvoriti pripadnika Ustaške vojnice: a)ako je zatečen kod izvršenja zločinstva; b)ako postoje osnovani razlozi sumnje, da je izvršio zločinstvo; c)na zahtjev zapovjednika i ustanova,navedenih u prednjem paragrafu. Ove oblasti dužne su pritvorenika predati u roku od 24 sata nadležnoj oblasti Ustaške vojnice. Ove oblasti mogu tražiti, da im se pripadnik Ustaške vojnice uputi ili dovede na preslušanje radi provedbe iztrage, koja se vodi proti osobi, koja nije pripadnik Ustaške vojnice. Ovakvu preslušanju mora biti prisutan jedan izaslanik Ustaške vojnice, koji mora po činu biti viši od pritvorenika. GLAVA VIII. Obskrba §105. U pogledu obskrbe i nabave svih tvarnih potreba Ustaška je vojnica podpuno ravnopravna s Hrvatskim domobranstvom. § 106. Dobave svih tvarnih potreba za cjelokupnu oružanu silu Nezavisne Države Hrvatske dieli se razmjerno na Hrvatsko domobranstvo i na Ustašku vojnicu prema sastavu i brojčanoj jakosti njihovih postrojbi, u koliko ne bi bilo odredjeno, da se Ustaška vojnica samostalno obskrbljiuije. § 107. Razpodjelbu tvarnih dobava prema § 106. vrše sporazumno odgovarajući odjeli Zapovjedničtva ustaške vojnice i Ministarstva hrvatskog domobranstva. § 108. Možebitna prieporna pitanja u pogledu obskrbe, opreme i naoružanja, nastala u primjeni §§ 105. do 107., rješavat će povjerenstvo, koje odredi Poglavnik. GLAVA IX. Prelazne ustanove § 109. Dosadanji proračuni pojedinih dielova Ustaške vojnice, koji su bili naslovljeni na samu Ustašku vojnicu, imaju se izcrpiti u svom ostatku putem Zapovjedničtva ustaške vojnice, na koju prelazi i sva ostala imovina pojedinih dielova. § 110. Svi častnici, koji sada obnašaju čin bez imenovanja po Poglavniku i svi dočastnici, koji svoj čin obnašaju bez imenovanja po zapovjedniku Ustaške vojnice, ako taj čin nisu prije obnašali u Hrvatskom domobranstvu ili u bivšim vojskama, imaju proglašenjem ove zakonske odredbe svoj čin izjednačiti s posljednjim činom, koji su obnašali prije osnutka Nezavisne Države Hrvatske. Provedbu prednjeg propisa izvršit će pod vlastitom odgovornošću zapovjednici pojedinih dielova Ustaške vojnice u roku od dva mjeseca nakon proglašenja ove zakonske odredbe. § 111. Činovi u Ustaškoj vojnici jednaki su odgovarajućim činovima u Hrvatskom domobranstviu prema odnosnom činoredu. § 112. Činovi, stečeni u Ustaškoj vojnici priznaju se odgovarajućem činu u Hrvatskom domobranstvu, kao i obratno. § 113. Tjelesna sposobnost, ustanovljena od nadležnih djelatnika Ustaške vojnice, vriedi i za zapovjedničtva Hrvatskog domobranstva i obratno. § 114. Dočastnici, koji su stekli pravo na činove viših dočastnika, a sada obnašaju čin vodnika, prenose se u odgovarajuće činove viših dočastnika, a beriva novog čina računaju im se od 1. kolovoza 1942. § 115. Častnici i dočastnici pripadnici Hrvatskog domobranstva, koji su dodieljeni na službu Ustaškoj vojnici, mogu se prenieti u Ustašku vojnicu na vlastitu molbu po odobrenju Ministarstva hrvatskog domobranstva. Ako su privremeno udieljeni više od 6 mjeseci, nose Ustaško odoru. § 116. Položeni vojni izpiti u Hrvatskom domobranstvu priznati su i u Ustaškoj vojnici, a iz drugih vojska mogu biti priznati posebnom odredbom Poglavnika. § 117. Kad ova zakonska odredba zadobije pravnu moć, prestaju vriediti svi propisi, koji s njom stoje u protuslovlju. Propisi ove zakonske odredbe vriede za sve dielove Ustaške vojnice, ukoliko za koji njezin dio nije izdana ili ne bude izdana posebna zakonska odredba. § 118. Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru postrojniku. § 119. Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, dne 3. kolovoza 1942. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić v. r. Broj CCXVI-1882-Z-1942. Ministar hrvatskog domobranstva: Slavko Kvaternik v. r. Državni rizničar: Dr. Vladimir Košak v. r. Ministar postrojnik: Dr. Ljudevit Scholz v. r. Ministar unutarnjih poslova: Dr. Andrija Artuković v. r. Ministar prometa i javnih radova: lug. Hilmije Bešlagić v. r. Ministar pravosudja i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk v. r.