HRVATSKOJ ODANI SINOVI I KĆERI 
Jedino u Kninu može biti središnja proslava Oluje, prihvaćam mimohod uoči ili nakon 5. kolovoza
Vojni mimohod spremna sam prihvatiti uoči proslave, ali vodeći računa o troškovima, kazala je predsjednica
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sazvala je izvanrednu konferenciju za medije u povodu obilježavanja 20.obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja.– Slijedom odluke Vlade o osnivanju Odbora za središnju proslavu obljetnice Oluje, odlučila sam sudjelovati u radu tog odbora. Smatram da taj dan mora biti dan pobjede, a ne dan podjele. Svaka država ima datume oko kojih ne bi smjelo biti prijepora. Kao predsjednica moram učiniti sve kako bi se očuvalo nacionalno zajedništvo.Središnje mjesto proslave postao je Knin, zastupat ću stajalište kako jedino u Kninu može biti središnja proslava. Vojni mimohod spremna sam prihvatiti uoči ili nakon same proslave, ali vodeći računa o troškovima, kazala je predsjednica.Premijer Milanović nje htio komentirati izjave predsjednice, već je najavio kako će to učiniti ministar obrane Ante Kotromanović.Podsjetimo, predsjednica je prethodno predlagala da mimohod bude 4. kolovoza, a središnja proslava u Kninu 5. kolovoza. Vlada RH, međutim, tvrdo je smatrala kako se proslava u Kninu i vojni mimohod u Zagrebu imaju održati istog dana, 5. kolovoza.
Vojno-redarstvena akcija „Oluja“ (4. kolovoza - 7. kolovoza 1995.) je velika vojna operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava t.zv. Republika Srpska Krajina.
Tom akcijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije. Oslobođeno je 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.
Hrvatska danas slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, a tim povodom je u utorak, 2. kolovoza 2011., hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio sudionike te akcije i tom prigodom naglasio:
„To bili dani ponosa i slave koje nitko više ne može osporiti niti dovesti u pitanje“.
„S ponosom se sjećamo vašeg ogromnog doprinosa oslobađanju domovine, vi predstavljate gotovo 200 tisuća sudionika bitke koja će zauvijek ostati zlatnim slovima upisana u povijesti našeg naroda, rekao je Josipović okupljenim generalima i vojnim časnicima dodajući kako predstavljaju i one heroje koji su svojim životima dali najveći doprinos našoj slobodi“.
Operacija „Oluja“ bila je legalna, legitimna, brza, učinkovita i briljantna vojna akcija, u najvećoj mjeri sukladna ratnom pravu, kazao je Josipović dodajući međutim kako se „na žalost, zbog jednog malog dijela događaja koji se nisu ni morali ni smjeli dogoditi često neopravdano dovodi u pitanje smisao cijele operacije, što je netočno s vojnog, moralnog, političkog i svakog drugog stajališta".
Svi mi u Hrvatskoj duboko i iskreno žalimo za svakom nevinom žrtvom, svakim nepotrebnim zločinom i i svakim nepotrebnim razaranjem, rekao je predsjednik Republike dodajući kako smo „stoga, uz svoju pobjedu, ponosni i na svoju snagu da se suočimo i s tim nezaobilaznim dijelom priče, a isto tako i da kaznimo one koji su odgovorni".
Danas su pred našim društvom novi izazovi i nove bitke, treba okruniti sve one napore započete pobjedonosnim Domovinskim ratom, a Hrvatsku usmjeriti ka potpunoj pravnoj državi, prema najvišim standardima demokracije, razvoju gospodarstva i podizanju standarda građana, rekao je Josipović dodajući kako ćemo samo tako ispuniti želju svih branitelja koji su se borili od Vukovara do Dubrovnika i koji su Hrvatsku zamišljali kao demokratsku i prosperitetnu europsku zemlju.
Zahvaljujući Predsjedniku Republike na prijemu, general zbora Pavle Miljavac rekao je kako je operacija „Oluja“ bila djelo hrvatskih časnika i hrvatskih generala, izvedena po modernim principima i doktrinama ratovanja. „Oluja“ je imala odjek ne samo u okviru Republike Hrvatske, ona je spriječila pad Bihaćkog džepa, omogućila mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, te prekinula rat u BiH jer je omogućila potpisivanje Daytonskih sporazuma, ocijenio je general Miljavac.
Bili su to dani brze pobjede, naglasio je dodajući međutim kako ima i „nekih sjena koje se ne bi trebale dogoditi, nekih stvari koje su izišle iz kontrole. U tako velikoj operaciji teško je kontrolirati svaki detalj i segment u operaciji, no „Oluja“ će ostati zabilježena kao pobjedonosna slavna bitka koja je vratila Hrvatsku u njezin ustavnopravni poredak".
„Oluja“ je za mene svetinja, izjavio je novinarima general Rahim Ademi. Prisjećajući se stavljanja hrvatskog stijega na kninsku tvrđavu rekao je, kako je ta tvrđava bila simbol svakog hrvatskog vojnika. Optužnica koju je protiv njega digao Haaški sud 2001. i proces koji je trajao do prošle godine kada je oslobođen, za njega je, kako je rekao „bio teži nego rat". Ponosan sam što sam pokazao svoju nevinost, poručio je Ademi dodajući kako očekuje da će, „ako bude Boga i pravde“, u tijeku žalbenog postupka za generale Gotovinu i Markača oni biti oslobođeni.
„Kada je pokojni predsjednik Franjo Tuđman primio zastavu na kninskoj tvrđavi i poljubio je to je bio trenutak ponosa, veselja i sreće“, rekao je novinarima izaslanik predsjednika Sabora Ivan Jarnjak. „Mi smo oslobodili veliki dio Hrvatske i vratili se tamo otkuda je sve i počelo“, dodao je.
Od žalbe na prvostupanjsku presudu Haaškog suda protiv generala Gotovine i Markača Jarnjak očekuje da bude usvojena jer, kako je kazao, „nikada nigdje nitko nije rekao što bi se moglo podvesti pod to da se stvara nekakav zločinački poduhvat“. „Isključivi cilj je bio osloboditi svoj hrvatski teritorij“, istaknuo je Jarnjak.
(Hina)
(Hina)
Pogledajmo i nekoliko fotografija iz tih dana ponosa i slave:
Svoju je zadaću kao operativni zapovjednik general Ante Gotovina obavio iznimno dobro i zavidno uspješno, ocijenio je umirovljeni general američke vojske Anthony Ray Jones, koji je za pisanje izvješća o ulozi Gotovine i operativnom nivou zapovjedanja, tj. ulozi zapovjednika i njegova osoblja, proučio je između 900 i 1000 stranica materijala.
Čedomir Bulat potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju pred genaralom Stipetićem.
„Oluja“ je uspješno privedena kraju!
*****
Prohujala "Oluja" - Suočiti se s mržnjom
Dugo, dugo smo čekali..., a onda, ujutro 4. kolovoza 1995., hrvatska vojska kreće u oslobađanje hrvatskih okupiranih područja. Munjevito i nezadrživo! U samo 4 dana slomljena je pobuna koja je trajala pet godina. Hrvatski tisak nas je tih dana obavještavao o uspjesima hrvatske vojske ne samo tekstom, nego i fotografijama. Pogledajmo mali mozaik iz tiska tih slavnih dana...
http://www.croatia.ch/tjedan/050804a.phphttp://www.croatia.ch/tjedan/050804b.phphttp://www.croatia.ch/tjedan/050804c.php
No nakon oslobođenja hrvatskih okupiranih područja, osloboditelje su dočekale stravične slike razaranja, koje su za sobom ostavili mržnjom zadojeni pobunjeni Srbi. Cilj im je bio zatrti svaki trag hrvatstva na okupiranom hrvatskom području, pa su rušili sve hrvatsko, kuće i čitava sela, a s posebnim bijesom su se okomili upravo na sakralne objekte i hrvatska groblja, koji su bili simbol hrvatstva u tim krajevima.
Poslije "Oluje" suočili smo se s tim razaranjima, a suradnica udruge "Bedem ljubavi - pokret majki za mir" iz Splita, gospođa Rosa Čulić, dokumentirala je ta razaranja svojim fotografijama i popratila ih slijedećim komentarom:
Poslije "Oluje" suočili smo se s tim razaranjima, a suradnica udruge "Bedem ljubavi - pokret majki za mir" iz Splita, gospođa Rosa Čulić, dokumentirala je ta razaranja svojim fotografijama i popratila ih slijedećim komentarom:
Suočiti se s mržnjom "Oluja" je oslobodila naše hrvatske gradove, sela, groblja i domove. Povratkom smo suočeni s mržnjom donedavnih srpskih susjeda s kojima smo dijelili životni prostor. Istina je, mržnja im je jača od života, ali je i istina, ljubav nam je jača od smrti. Autorica fotografije, gdja Rosa Čulić, dana 07.08.1995.
Album sa 16 fotografija Bedem ljubavi je u znak zahvalnosti za jedan njima upućeni transport humanitarne pomoći darovao Hrvatskom humanitarnom forumu Švicarske, a HHF ga, objavljujući te stravične slike razaranja, dokumente jednog vremena, daruje čitateljima portala:
Ruševine crkve u Gradacu
Ruševine crkve u Gradacu
Ruševine crkve u Kijevu
Ruševine crkve u Kijevu
Kijevo
Groblje u Kijevu
Crkva Sv. Ante u Kninu
Crkva Sv. Ante u Kninu
Ruševine kuće u Strunjama
Ruševine kuće u Strunjama
Ruševine kuće u Strunjama
Ruševine kuće u Strunjama
Bunker na ruševinama crkve u Gradacu
Kljaci
Kljaci
Ruševine crkve Kraljice mira - Krićke
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
Vezani članak:
Uz obljetnicu oslobađanja Knina
ja sam u mislima proživljavao i prošlost
ja sam u mislima proživljavao i prošlost
- (PS: Pisac ovog priloga, književnik Anto Ćorlukić, preminuo je 17. prosinca 2010.)
Nema komentara:
Objavi komentar