HRVATSKOJ ODANI SINOVI I KĆERI 
Grabar-Kitarović: Nećemo kao Mađari podizati ogradu prema Srbiji
19. 06. 2015. prije 18 sati
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u sklopu globalnoga sigurnosnog foruma "GLOBSEC 2015" u Bratislavi sastala se s premijerom Ujedinjenog Kraljevstva Davidom Cameronom.
Uz kratak osvrt na mogućnosti jačanja bilateralnih hrvatsko-britanskih odnosa, predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Cameron veći su dio razgovora posvetili otvorenoj razmjeni mišljenja o stanju u području jugoistočne Europe, osvrnuvši se i na ključne izazove pred EU-om i međunarodnom zajednicom koje je premijer Cameron iznio u svojem uvodnom izlaganju na GLOBSEC-u neposredno prije njihova bilateralnog susreta, priopćeno je iz Ureda predsjednice RH.
Grabar-Kitarović u intervjuu za austrijski list Die Presse izjavila je da Hrvatska neće poput Mađarske podizati ogradu prema Srbiji kako bi se obranila od izbjeglica, upozorila je na rast ruskog utjecaja te rekla kako smatra da Hrvatska nije mala zemlja.
Kad je riječ o detaljima odluke o izbjegličkim kvotama, uputila je na nadležnost vlade, a nakon što je novinar spomenuo namjeru Mađarske da izgradi ogradu na granici prema Srbiji, rekla je: "Mi sigurno nećemo raditi tako nešto".
Ni jedna zemlja ne može sama podnijeti teret useljenika, rekla je hrvatska predsjednica, ustvrdivši da je samo "pitanje vremena kad će naše granice biti izložene još većem pritisku". Pozvala je stoga na rješavanje izbjegličkih kriza "u korijenu problema", odnosno na suočavanje s krizama u svijetu.
"Moramo surađivati s drugim ključnim akterima poput SAD-a i Rusije. Trebamo snažnu vanjsku politiku i ne smijemo se više baviti samo simptomima zbivanja u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku", pojasnila je.
Uz kratak osvrt na mogućnosti jačanja bilateralnih hrvatsko-britanskih odnosa, predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Cameron veći su dio razgovora posvetili otvorenoj razmjeni mišljenja o stanju u području jugoistočne Europe, osvrnuvši se i na ključne izazove pred EU-om i međunarodnom zajednicom koje je premijer Cameron iznio u svojem uvodnom izlaganju na GLOBSEC-u neposredno prije njihova bilateralnog susreta, priopćeno je iz Ureda predsjednice RH.
Grabar-Kitarović u intervjuu za austrijski list Die Presse izjavila je da Hrvatska neće poput Mađarske podizati ogradu prema Srbiji kako bi se obranila od izbjeglica, upozorila je na rast ruskog utjecaja te rekla kako smatra da Hrvatska nije mala zemlja.
Kad je riječ o detaljima odluke o izbjegličkim kvotama, uputila je na nadležnost vlade, a nakon što je novinar spomenuo namjeru Mađarske da izgradi ogradu na granici prema Srbiji, rekla je: "Mi sigurno nećemo raditi tako nešto".
Ni jedna zemlja ne može sama podnijeti teret useljenika, rekla je hrvatska predsjednica, ustvrdivši da je samo "pitanje vremena kad će naše granice biti izložene još većem pritisku". Pozvala je stoga na rješavanje izbjegličkih kriza "u korijenu problema", odnosno na suočavanje s krizama u svijetu.
"Moramo surađivati s drugim ključnim akterima poput SAD-a i Rusije. Trebamo snažnu vanjsku politiku i ne smijemo se više baviti samo simptomima zbivanja u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku", pojasnila je.
Na stranačkom skupu HNS-a u Osijeku ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić odbacila je mogućnost gradnje zida prema Hrvatskoj kao što će to Mađarska učiniti prema Srbiji. Hrvatska je, kaže, članica Europske unije i to se ne može dogoditi. Ali izgledno je da će veći broj izbjeglica i azilanata krenuti prema našoj zemlji te da se za to moramo pripremiti. Ne samo zbog njih nego i zbog našeg društva, istaknula je, trebamo postupiti humano.
Ne smijemo dozvoliti da jedan takav pritisak brutalizira nas same, naše vlastito društvo. Istovremeno dogovaramo i vrlo aktivno sudjelujemo na razini EU-a da se svi ti troškovi koji su povezani solidarno podnesu na razini svih država članica, kazala je.
Ne smijemo dozvoliti da jedan takav pritisak brutalizira nas same, naše vlastito društvo. Istovremeno dogovaramo i vrlo aktivno sudjelujemo na razini EU-a da se svi ti troškovi koji su povezani solidarno podnesu na razini svih država članica, kazala je.
POLITIKA
Komentar: Europa diže zidove
Mađarska planira podići ogradu na granici sa Srbijom kako bi zaustavila val izbjeglica. Europa se zgražava, ali ipak bi se trebali čuvati licemjerja, poručuje urednik redakcije DW-a na rumunjskom Robert Schwartz.
Broj ratova i bijeda rastu širom svijeta. Slike masovnog bijega izbjeglica su u međuvremenu dio naše medijske svakodnevice. Ljudi iz Afrike, s Bliskog istoka, iz Azije i s europskih istočnih i južnih rubova napuštaju svoje domovinu. Ne samo da traže zaštitu od razaranja i smrti, već i od progona i siromaštva. A sigurna i bogata Europa? Ona podiže zidove i ne vidi mogućnost politički rješavanja probleme. Naravno, to nije jednostavno.
Zidovi nisu rješenje
Međutim, rješenje sigurno nije podizanje novih zidovi. Povijest nas je tome uvijek iznova učila. To zna i Europska unija i članice tog kluba. No, ipak postoje debeli zidovi kojima se Europa doslovno zazidala. Najprije je Španjolska pokušala zaustaviti izbjegličke valove iz sjeverne Afrike podižući ogradu od žice. Na grčko-turskoj i bugarsko-turskoj granici te ograde također već stoje. Uskoro se grade novi zidovi – sljedeći je na granici Mađarske i Srbije.
Negodovanje je veliko, ali trebali bi se čuvati licemjerja. Proces proširenja Europske unije na jug i jugoistok kontinenta bio je od početka praćen mjerama za osiguravanje vanjskih granica EU-a. Zemlje-kandidati su mogle postati punopravne članice samo ako su već zajamčile buduće vanjske granice Unije. Veliki europski koncerni kao što je recimo EADS dobili su poslove teške milijarde eura s ciljem elektronskog osiguravanja istočne granice EU-a. A agencija Frontex odavno je i usred Mediterana podigla nevidljivi zid.
Robert Schwartz
Dakle Europa nije tek uporabom bodljikave žice i betona „pretvorena“ u utvrdu. Međutim, do sada nisu ni vidljive žičane ograde niti zidovi spriječili izbjeglice da se provuku kroz njih kako bi se domogli toliko željene sigurnosti. Naprotiv, tužni statistički podaci pokazuju da zidovi i bodljikava žica samo povećavaju broj mrtvih i povrijeđenih. Unatoč svemu tome mi inzistiramo na nastavku gradnje naše europske utvrde štiteći ju od izbjeglica i emigranata. Nadziremo, puštamo druge da nadziru, a nadziru i nas. Sve u ime našeg blagostanja! Proglašavamo države sigurnim zemljama podrijetla, iako su mnoge od njih daleko od ispunjavanja demokratskih standarda. I podižemo zidove!
Doseljavanje nije bauk
Pri svemu tome ove mjere nisu donijele željeni učinak. Vrijeme je da odgovorni političari u Europskoj uniji, nakon identificiranja problema, konačno potraže učinkovita i humana rješenja. Pravo na azil, pravo na dostojanstven život u slobodi i sigurnosti – ta temeljna prava mora se poštivati. Zidove moramo ukloniti. Također i one zidove koji postoje u našim glavama! Doseljavanje u Europskoj uniju ne bi smjelo biti populistički bauk.
Već postoji prvi pomak. Nakon katastrofalnih potonuća brodova u Sredozemlju, s tisućama mrtvih, Europska komisija izgleda želi redefinirati politiku prema izbjeglicama. Dosadašnji pokušaji su propali zbog egoizma pojedinih država. Ali sada Europska unija ima priliku pokazati da ozbiljno tretira europsku zajednicu vrijednosti.
Nakon što Mađarska u potpunosti zatvori svoju granicu prema Srbiji zidom visokim 4 metra, vjerojatno s elektroničkim nadzorom, imigranti koji nadiru prema Europi iz Srednje Azije, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike tražiti će nove rute za dočepati se Europske Unije, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik HSP, Danijel Srb.
Tzv. „balkanska ruta“ koja je nekada išla preko Hrvatske prema Europi s ulaskom Mađarska u šengenski režim se prebacila na Mađarsku jer nakon prelaska Srbijansko – Mađarske granice imigranti su bili bez kontrole i mogli su slobodno otići u zemlje članice EU u okviru šengenskog režima.
Samo u ovoj godini u Mađarsku je ušlo 47 000 imigranata.
Po izgradnji „mađarskog zida“ ruta će se sasvim sigurno vratiti na Hrvatsku preko koje će imigranti tražiti spas u zemljama EU.
Ova tvrdnja čini nam se potpuno sigurnom ako znamo i imamo u vidu najave koje dolaze iz Vlade Republike Hrvatske da će Hrvatska 01. srpnja 2015. godine aplicirati za ulazak u Šengenski režim.
Dakle, možemo očekivati skoro uvođenje šengenskog režima na hrvatskim granicama. A s danom uvođenja šengenskog režima na istočnim granicama imati ćemo najezdu imigranata.
Treba li i može li Hrvatska primiti toliku količinu imigranata?
Niti treba, niti može! Nismo odgovorni za stanje na Bliskom Istoku. „Veliki“ igrači koji su odgovorni za „cirkus“ na Bliskom istoku trebaju snositi teret imigrantske krize.
Možda iz humanitarnih razloga Hrvatska i treba primiti jedan dio imigranata, ali za nešto takvo ne posjedujemo potrebne resurse.
Treba li i može li Hrvatska primiti toliku količinu imigranata?
Niti treba, niti može! Nismo odgovorni za stanje na Bliskom Istoku. „Veliki“ igrači koji su odgovorni za „cirkus“ na Bliskom istoku trebaju snositi teret imigrantske krize.
Možda iz humanitarnih razloga Hrvatska i treba primiti jedan dio imigranata, ali za nešto takvo ne posjedujemo potrebne resurse.
Stoga, da bi Hrvatska spremno dočekala novi val imigranata koji će sasvim sigurno “zapljusnuti” istočne granice Republike Hrvatske HSP predlaže da se odmah krene s pripremama i po ugledu na Republiku Mađarsku izgradi ograda na istočnim granicama, da dan ulaska u šengenski režim dočekamo spremni..
Raspravljati možemo hoće li ograda biti visoka 4 metra ili će biti viša, ističe na kraju priopćenja Danijel Srb.
Nema komentara:
Objavi komentar