Ljudi kopaju po kontejnerima jer su na izborima birali lopove ..... BJEDA KUCA NA VRATA

Foto: Goran Jakuš, Matija Topolovec, Hrvoje Jelavić, Sanjin Strukić, Nel Pavletić/PIXSELL

DUBOKA kriza i visoka nezaposlenost sve veći broj stanovništva bacaju u ralje siromaštva, i dok se zemlje u okruženju polako oporavljaju, u Hrvatskoj je sve više onih koji nemaju za kruh.

Registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj ovih je dana, zahvaljujući sezonskim zapošljavanjima, pala na 327 tisuća, ali ta je brojka daleko manja od one stvarne - procjenjuje se kako je bez posla više od pola milijuna Hrvata jer mnogi nisu niti prijavljeni na burzu ili su izbrisani s burze. No, nije ništa bolje dijelu onih koji su zaposleni. Prema procjenama sindikata u Hrvatskoj je oko 70 tisuća onih koji uredno rade svoj posao, a poslodavac im ne isplaćuje plaću.

Minimalna plaća koja od ove godine iznosi 3.017,61 kn nije dostatna za pokrivanje osnovnih troškova koji su svake godine sve veći i veći.

Prema podacima Eurostata, najveću minimalnu bruto plaću u Europskoj uniji ima Luksemburg, za Hrvatsku nezamislivih 1874 eura (više od 14 tisuća kuna). Rumunjska pak ima najnižu minimalnu plaću od 157,5 eura (1300 kn). Susjedi Slovenci imaju 784 eura (4500 kn).

Prema posljednjim podacima koje je objavila Fina, onima za ožujak, u blokadi je bilo 314.742 građana koji duguju 25,66 milijardi kuna. Trećina stanovništva Hrvatske ugrožena je siromaštvom.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj polovina stanovništva koje je ugroženo siromaštvom, njih 15,4 posto, živi u teškoj bijedi i oskudici. Zato nažalost sve češće imamo prilike vidjeti kako građani kopaju po kontejnerima za smeće.

Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja se našla u prošlogodišnjem izvješću o Globalnom indeksu gladi (GHI) Međunarodnog instituta za politiku hrane i istraživanja (IFPRI). Razvijene zemlje, naime, nisu uključene u izvješće. Hrvatska prema tom izvješću spada u skupinu zemalja s niskom razinom gladi, uz GHI manji od 5 i 1,5 posto pothranjenog stanovništva.

Četvrtina europskog stanovništva ugrožena siromaštvom

Prema posljednjim podacima Eurostata - statističkog ureda Europske unije, koji se odnose na 2012. godinu, oko četvrtina stanovništva Europske unije je ugrožena siromaštvom - njih 124 milijuna, odnosno 24,8 posto. Ta crna brojka rasla je posljednjih godina, ponajviše zbog duboke krize u koju je Europa zapala zajedno s ostatkom svijeta.

Situacija je najgora u Bugarskoj gdje ta crna brojka doseže gotovo 50 posto stanovništva, a iznad 40 posto nalazi se i Rumunjska. Puno bolje nije ni u Latviji i Grčkoj, gdje se postotak kreće oko 35 posto, a slijede Mađarska (33,5 posto) te Litva i Hrvatska gdje se postotak kreće iznad 32 posto.

Među nezaposlenima najbrojniji oni sa završenom srednjom školom

U skupini nezaposlenih osoba u Hrvatskoj u travnju 2014. bilo je: 15.870 (4,5 %) osoba od 15 do 19 godina, 48.989 (13,8 %) od 20 do 24 godine, 48.305 (13,6 %) od 25 do 29 godina, 39.832 (11,2 %) od 30 do 34 godine, 36.235 (10,2 %) od 35 do 39 godina, 33.460 (9,4 %) od 40 do 44 godine, 36.338 (10,3 %) od 45 do 49 godina, 38.780 (10,9 %) od 50 do 54 godine, 41.148 (11,6 %) od 55 do 59 godina i 15.492 (4,4 %) osobe u dobi od 60 i više godina.

U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (117.224 ili 33,1 %), a slijede osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom (102.457 ili 28,9 %), osobe sa završenom osnovnom školom (73.304 ili 20,7 %), osobe sa završenim fakultetom i akademijom (23.584 ili 6,7 %), osobe s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem (18.958 ili 5,3 %) te osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (18.922 ili 5,3 %).

Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u travnju 2014. imali su Splitsko-dalmatinska županija (47.519 ili 13,4 % od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Grad Zagreb (47.055 ili 13,3 %) i Osječko-baranjska županija (38.900 ili 11,0 %), a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (3.865 ili 1,1 %).

U travnju 2014. godine 59.120 nezaposlenih osoba ili 16,7 % od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine za 14.552 osobe ili 19,8 %.

BJEDA KUCA NA VRATA

Na rubu egzistencije: Svaki peti Hrvat gladuje

Kopanje po kontejnerima, u potrazi za kakvim korisnim stvarima, čak i hranom – svakodnevna je slika u Hrvatskoj

ZAGREB Petina stanovnika Hrvatske, odnosno više od 880 tisuća ljudi, siromašno je, pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila 20,6 posto. Prvi put DZS je pokazatelje siromaštva sačinio na osnovu raspoloživog kućnog dohotka koji za samca iznosi 25.200 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 52.920 kuna.

Na kraju se pokazalo da je siromašnih više nego stanovnika u Zagrebu.
   

Samo za režije

U svom priopćenju DZS se ogradio pa kaže da stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod rizika siromaštva. Tako bi samac s dohotkom koji ga spašava iz skupine kojoj prijeti siromaštvo, trebao preživjeti sa 2.100 kuna mjesečno, a četveročlana obitelj s oko pet tisuća kuna na mjesec.

Samac bi, nakon što plati struju, vodu, telefon, pričuvu i grijanje u najmanjem iznosu od 700 kuna na mjesec, trebao preživjeti s 1.400 kuna, odnosno s 45 kuna dnevno. Od toga bi se trebao oblačiti, hraniti, plaćati lijekove, telefon, prijevoz, sitnice, poput deterdženta ili sapuna, što je teško izvedivo, ali svejedno se ne računa da je siromašan, pa je pravo pitanje s koliko žive oni koji su u skupini 20,6 posto siromašnih.

Siromašniji samo Rumunji i Letonci

Građani Hrvatske će kad uđu u Europsku uniju biti među siromašnijima jer je rizik od siromaštva veći samo u Rumunjskoj i Letoniji, dok je u Španjolskoj i Bugarskoj tek za jedan promil veći nego u Hrvatskoj. Najmanje siromašnih ima Češka, devet posto, a u Nizozemskoj ih je 10,3 posto. U članice EU s nižim stopama rizika od siromaštva spada i susjedna Slovenija gdje je siromašnih 12,7 posto.

Iako obitelj s dvoje djece teško može preživjeti s 4,4 tisuće kuna na mjesec, o kreditu za stan ne može ni razmišljati, najugroženija su jednočlana kućanstva, odnosno samci iznad 65 godina, gdje je stopa rizika od siromaštva veća od 50 posto, a posebno su ugrožene žene. U najugroženije skupine spadaju i nezaposleni gdje je prijetnja od siromaštva 44 posto.
   

Socijalna skrb

Indikativan je i podatak da je među djecom starosti do 17 godina života rizik od siromaštva čak 20,5 posto. Pa, nakon što su objavljeni i podaci o riziku siromaštva u prošloj godini, uopće ne čude neki raniji statistički pokazatelji. Primjerice, onaj prema kojem je broj maloljetnih korisnika socijalne skrbi lani u odnosnu na 2009. godinu porastao 5,4 posto. Na socijalnoj skrbi lani je tako bilo 81.433 maloljetnika, dok ih je godinu prije bilo za preko četiri tisuće manje, točnije 77.295 maloljetnika.

   Državna statistika pokazuje i da su među maloljetnim korisnicima socijalne skrbi najbrojnija djeca stara sedam do 15 godina koja u ukupnom broju zauzimaju udio od 42,1 posto. U skupini od 15 do 18 godina bilo je 32,3 posto korisnika dok su djeca starosti do sedam godina života predstavljala 25,6 posto korisnika. I tu valja napomenuti, kako se uslugama socijalne skrbi ne smatraju samo institucionalni oblici pomoći, već i razne materijalne pomoći poput jednokratne novčane, osobne invalidnine, kao i pomoći za prehranu, nabavu ogrjeva, odjeće, obuće.