HRVATSKOJ ODANI SINOVI I KĆERI 
.....
ODREDBA 0 USTAŠKOJ VOJNICI
G. U. S. (Izvrd.)
Dne 10. svibnja 1941.
U smislu točke 13. ustaškoga Ustava, u cilju osiguranja tekovina ustaške borbe i hrvatskoga narodnog ustanka, te u cilju obrane Nezavisne Države Hrvatske, odredjujem:
1.U sklopu hrvatskog ustaškog pokreta postrajaju se posebne vojno-ustaške tvorbe pod imenom Ustaška Vojnica.
Novačenje, vojačenje, izobrazba i upotreba tih ustaških odjela, te njihova vojnička postrojba i zapovjedništva uredjuju se prema ustaškim propisima i uputama.
2.Sa svim poslovima opskrbe ovih ustaških odjela rukovoditi će u sporazumu sa blagajnikom Glavnog Ustaškog Stana posebni opskrbni
ustaško vojni časnik, koji stoji na čelu opskrbnog ureda Glavnog Ustaškog Stana.
Vrhovno zapovjedništvo sveukupne hrvatske vojske staviti će na raspolaganje ustaškoj vojnici sve potrebno za opskrbu.
3.Odjeli Ustaške Vojnice svrstavaju se u smislu ustaških propisa u
vojne jedinice: rojeve, vodove, sate,bojnice i pukovnije.
4.Zapovjednik svih ustaško-vojnih tijela Ustaške Vojnice podčinjen je ustaškom Poglavniku, kao vrhovnom zapovjedniku cjelokupne ustaške vojne snage.
5.Unutar tih, ustaško-vojnih jedinica posebno je tijelo Bojnica Glavnog Ustaškog Stana, koja vrši posebnu službu uz Poglavnika. Zapovjednik ove Bojnice, podčinjen je zapovjedniku svih ustaško-vojnih tijela.
6.Odredjuju se posebni ustaški časnici za rukovodjenje novačenja ustaša za Ustašku Vojnicu, po ustaškim propisima i u smislu ustaškoga Ustava.
7.Ustaški dužnostnici i zapovjednici imaju, činiti sve potrebno da se čitav rad na ovim postrojbama odvija u najvećem skladu sa općim radom ustaškoga pokreta.
Za Dom Spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, v. r.
G. U. S. (Izvrd.)
Dne 10. svibnja 1941.
U smislu točke 13. ustaškoga Ustava, u cilju osiguranja tekovina ustaške borbe i hrvatskoga narodnog ustanka, te u cilju obrane Nezavisne Države Hrvatske, odredjujem:
1.U sklopu hrvatskog ustaškog pokreta postrajaju se posebne vojno-ustaške tvorbe pod imenom Ustaška Vojnica.
Novačenje, vojačenje, izobrazba i upotreba tih ustaških odjela, te njihova vojnička postrojba i zapovjedništva uredjuju se prema ustaškim propisima i uputama.
2.Sa svim poslovima opskrbe ovih ustaških odjela rukovoditi će u sporazumu sa blagajnikom Glavnog Ustaškog Stana posebni opskrbni
ustaško vojni časnik, koji stoji na čelu opskrbnog ureda Glavnog Ustaškog Stana.
Vrhovno zapovjedništvo sveukupne hrvatske vojske staviti će na raspolaganje ustaškoj vojnici sve potrebno za opskrbu.
3.Odjeli Ustaške Vojnice svrstavaju se u smislu ustaških propisa u
vojne jedinice: rojeve, vodove, sate,bojnice i pukovnije.
4.Zapovjednik svih ustaško-vojnih tijela Ustaške Vojnice podčinjen je ustaškom Poglavniku, kao vrhovnom zapovjedniku cjelokupne ustaške vojne snage.
5.Unutar tih, ustaško-vojnih jedinica posebno je tijelo Bojnica Glavnog Ustaškog Stana, koja vrši posebnu službu uz Poglavnika. Zapovjednik ove Bojnice, podčinjen je zapovjedniku svih ustaško-vojnih tijela.
6.Odredjuju se posebni ustaški časnici za rukovodjenje novačenja ustaša za Ustašku Vojnicu, po ustaškim propisima i u smislu ustaškoga Ustava.
7.Ustaški dužnostnici i zapovjednici imaju, činiti sve potrebno da se čitav rad na ovim postrojbama odvija u najvećem skladu sa općim radom ustaškoga pokreta.
Za Dom Spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, v. r.
UVJETI ZA PRISTUP U USTAŠKU VOJNICU
Članom ustaškoga pokreta može biti svaki Hrvat čiste političke i moralne prošlosti. Vojnikom ustaške Vojnice mogu pak postati samo najbolji i naj-izabraniji. Svaki takav mora poznavati i razumjeti slijedeće:
1. Svaki onaj, koji želi stupiti u hrvatsku ustašku Vojnicu, mora biti svijestan, da tim činom ne pristupa jednoj redovitoj vojsci, iz koje se, kad odsluži svoj vojni rok, može slobodno i bez posebnih obaveza povratiti svojoj kući. Ustaški vojnik veže se položenom prisegom na doživotnu vjernost Poglavniku i preko njega nezavisnoj državi Hrvatskoj, te ga od te obvezatne dužnosti može osloboditi samo smrt ili nečasni otpust.
2. Isto tako svaki ustaša mora biti spreman na podnašanje i najtežih patnja, stradanja, samoprijegora i možebitne oskudice.
3. Prema ustaškom duhu i ustaškim propisima svaki pripadnik ustaške Vojnice, odnosno ustaškoga pokreta — bio on u ustaškoj odori ili ne — mora ispunjavati svoje dužnosti i izvršivati date mu naloge bez ikakva prigovora i oklijevanja bilo to i pod najtežim okolnostima.
4. Svaki ustaški vojnik mora poznavati svrhu i cilj ustaškog pokreta putem ustaških Načela.
5. Prije konačnog primanja u ustaške redove pojedinac treba položiti propisanu ustašku prisegu, čijeg značenja mora biti potpuno svijestan, kao i posljedica u slučaju ogr jesen ja o ovu najveću ustašku svetinju.
6. Zaprisegnuti ustaša tim činom postaje članom velike ustaške obitelji, te dobrobit ustaškog pokreta mora predpostaviti svakom posebničkom (privatnom) kao i obiteljskom životu.
7. Za njega postoji iznad svega dužnost prema domovini, Poglavniku i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, te ga u vršenju te dužnosti ne smije spriječiti ni obitelj, ni vjera, ni osobni probitci, pa niti dogadjaji, koji pojedincu ustaškom borcu mogu izgledati i nepravedni.
8. Ustaška tajna jest najveća, a često i najstrahovitija dužnost, te radi toga mnoge stvari međju samom ustaškom braćom moraju ostati tajnom.
9. Ustaša mora za svaki svoj čin odgovarati: ako je taj čin propust, onda mora snositi posljedice.
10. Upamti!
USTAŠKA VOJSKA
— nije nikakovo utočište;
— nije sredstvo zarade;
— nije sredstvo za sticanje položaja-
— nije mjesto za postizavanje slave pojedinaca;
— nije mjesto za isticanje ili isprsavanje svojega JA;
— nije put, kojim se mogu prova-đjati osobne osvete;
— nije sredstvo rušenja,
već je dio Pokreta, koji izgradjuje i u koji se ulazi dajući sve, a ne očekujući za to nikakvih osobnih probitaka.
Ovo pravilo vrijedi jednako za sve članove ustaškog Pokreta: od ministara pa do najmlađjeg čarkara.
Članom ustaškoga pokreta može biti svaki Hrvat čiste političke i moralne prošlosti. Vojnikom ustaške Vojnice mogu pak postati samo najbolji i naj-izabraniji. Svaki takav mora poznavati i razumjeti slijedeće:
1. Svaki onaj, koji želi stupiti u hrvatsku ustašku Vojnicu, mora biti svijestan, da tim činom ne pristupa jednoj redovitoj vojsci, iz koje se, kad odsluži svoj vojni rok, može slobodno i bez posebnih obaveza povratiti svojoj kući. Ustaški vojnik veže se položenom prisegom na doživotnu vjernost Poglavniku i preko njega nezavisnoj državi Hrvatskoj, te ga od te obvezatne dužnosti može osloboditi samo smrt ili nečasni otpust.
2. Isto tako svaki ustaša mora biti spreman na podnašanje i najtežih patnja, stradanja, samoprijegora i možebitne oskudice.
3. Prema ustaškom duhu i ustaškim propisima svaki pripadnik ustaške Vojnice, odnosno ustaškoga pokreta — bio on u ustaškoj odori ili ne — mora ispunjavati svoje dužnosti i izvršivati date mu naloge bez ikakva prigovora i oklijevanja bilo to i pod najtežim okolnostima.
4. Svaki ustaški vojnik mora poznavati svrhu i cilj ustaškog pokreta putem ustaških Načela.
5. Prije konačnog primanja u ustaške redove pojedinac treba položiti propisanu ustašku prisegu, čijeg značenja mora biti potpuno svijestan, kao i posljedica u slučaju ogr jesen ja o ovu najveću ustašku svetinju.
6. Zaprisegnuti ustaša tim činom postaje članom velike ustaške obitelji, te dobrobit ustaškog pokreta mora predpostaviti svakom posebničkom (privatnom) kao i obiteljskom životu.
7. Za njega postoji iznad svega dužnost prema domovini, Poglavniku i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, te ga u vršenju te dužnosti ne smije spriječiti ni obitelj, ni vjera, ni osobni probitci, pa niti dogadjaji, koji pojedincu ustaškom borcu mogu izgledati i nepravedni.
8. Ustaška tajna jest najveća, a često i najstrahovitija dužnost, te radi toga mnoge stvari međju samom ustaškom braćom moraju ostati tajnom.
9. Ustaša mora za svaki svoj čin odgovarati: ako je taj čin propust, onda mora snositi posljedice.
10. Upamti!
USTAŠKA VOJSKA
— nije nikakovo utočište;
— nije sredstvo zarade;
— nije sredstvo za sticanje položaja-
— nije mjesto za postizavanje slave pojedinaca;
— nije mjesto za isticanje ili isprsavanje svojega JA;
— nije put, kojim se mogu prova-đjati osobne osvete;
— nije sredstvo rušenja,
već je dio Pokreta, koji izgradjuje i u koji se ulazi dajući sve, a ne očekujući za to nikakvih osobnih probitaka.
Ovo pravilo vrijedi jednako za sve članove ustaškog Pokreta: od ministara pa do najmlađjeg čarkara.
ODREDBA 0 DJELOVANJU GLAVNOG USTAŠKOG STANA
G. U. S. (Izvrđ.)
U smislu točke 3. i 13. ustaškoga Ustava, odredjujem:
1. Glavni Ustaški Stan nastavlja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj svoje djelovanje, propisano mu ustaškim Ustavom.
2. Dosadanji Ustaški Stožer u Zagrebu djelovati će od sada kao ustaški Stožer za Veliku Župu Prigorje. Stavlja mu se napose u dužnost, da u sporazumu sa Poglavnim pobočnikom za organizatorne poslove, u što kraćem roku učini sve potrebno za provedbu ustaških organizacija toga Stožera.
3. Ustaški Stožer u Zagrebu dostaviti će Glavnom Ustaškom Stanu izvještaj o sadanjem stanju organizacije, popis svih do sada imenovanih ustaških povjerenika u državi Hrvatskoj, te će obavijestiti sve stožere i stožerne ispostave u Hrvatskoj kao i posebne ustaške povjerenike u zemlji, da se od sada izravno obraćaju na Glavni Ustaški Stan, pobočniku za organizatorne poslove.
4. Bojnice ustaške Vojnice smještene u Zagrebačkom Zboru, prelaze ovim pod zapovjedništvo i skrb zapovjedništva Ustaške Vojnice.
5. Uz ured poglavnog pobočnika za organizatorne poslove, osnivaju se u Glavnom Ustaškom Stanu još i uredi: Blagajna G. U. S-a, Osobni Ured, Ured vojno-stručnog izvjestitelja G. U. S-a, te Opskrbni ustaško-vojni ured Glavnog Ustaškog Stana.
6. Na čelu pojedinih Ureda Glavnog Ustaškog Stana postavljaju se poglavni pobočnici ili povjerenici Glavnog Ustaškog Stana, koji će povjerene im dužnosti voditi u smislu ustaških propisa i prema posebnim uputama.
Za Dom Spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
Poglavnik: Dr. AntePavelić, v. r.
G. U. S. (Izvrđ.)
U smislu točke 3. i 13. ustaškoga Ustava, odredjujem:
1. Glavni Ustaški Stan nastavlja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj svoje djelovanje, propisano mu ustaškim Ustavom.
2. Dosadanji Ustaški Stožer u Zagrebu djelovati će od sada kao ustaški Stožer za Veliku Župu Prigorje. Stavlja mu se napose u dužnost, da u sporazumu sa Poglavnim pobočnikom za organizatorne poslove, u što kraćem roku učini sve potrebno za provedbu ustaških organizacija toga Stožera.
3. Ustaški Stožer u Zagrebu dostaviti će Glavnom Ustaškom Stanu izvještaj o sadanjem stanju organizacije, popis svih do sada imenovanih ustaških povjerenika u državi Hrvatskoj, te će obavijestiti sve stožere i stožerne ispostave u Hrvatskoj kao i posebne ustaške povjerenike u zemlji, da se od sada izravno obraćaju na Glavni Ustaški Stan, pobočniku za organizatorne poslove.
4. Bojnice ustaške Vojnice smještene u Zagrebačkom Zboru, prelaze ovim pod zapovjedništvo i skrb zapovjedništva Ustaške Vojnice.
5. Uz ured poglavnog pobočnika za organizatorne poslove, osnivaju se u Glavnom Ustaškom Stanu još i uredi: Blagajna G. U. S-a, Osobni Ured, Ured vojno-stručnog izvjestitelja G. U. S-a, te Opskrbni ustaško-vojni ured Glavnog Ustaškog Stana.
6. Na čelu pojedinih Ureda Glavnog Ustaškog Stana postavljaju se poglavni pobočnici ili povjerenici Glavnog Ustaškog Stana, koji će povjerene im dužnosti voditi u smislu ustaških propisa i prema posebnim uputama.
Za Dom Spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
Poglavnik: Dr. AntePavelić, v. r.
ODREDBA O USKLADBI RADA USTAŠKOG POKRETA S DRŽAVNIM VLASTIMA
I.
U smislu ustaških načela i ustaškoga Ustava zadaća je ustaškoga pokreta brinuti se, da u hrvatskoj državi uvijek i svugdje vlada samo hrvatski narod, te da on bude potpuni gospodar svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji.
II.
1.Za postignuće gornje svrhe povjerava se ustaškom pokretu, da na onim područjima države, gdje još nije potpuno organizirana državna vlast preko ustaških povjerenika provede organizaciju cjelokupne državne vlasti.
2. Taj nadzor imade svrhu, da se u području mjesnih upravnih vlasti sve zakonske odredbe i naredbe nadležnih ministarstava izvršuju i provadjaju u potpunoj suglasnosti sa slovom i duhom ustaških načela, te u skladu s narodnom i državnom politikom, izraženom u tim načelima.
3. Nadzorni organi ustaškog pokreta imaju dužnost svaku neurednost ili štetnost u izvršivanju državne vlasti odmah javiti glavnom
ustaškom stanu i nadležnom ministarstvu, a tek u najhitnijim i neodgodivim slučajevima, u kojima bi mogla nastati nenaknadiva šteta za hrvatski narod i za hrvatsku državu, na čast naroda i ugled državne vlasti — mogu i sami izravno poduzeti potrebite korake uz istovremenu prijavu i opravdanje glavnom ustaškom stanu i nadležnom ministarstvu, a sve to pod odgovornošću sa najtežim posljedicama položene ustaške prisege.
4. Ovu navedenu ustašku dužnost imadu vršiti ustaški logornici i tabornici, koji su propisno imenovani po ustaškim propisima odnosno po odredbi Poglavnikovoj za to napose imenovani ustaški povjerenici, a u svakom slučaju proviđjeni otvorenom ustaškom pismenom zapovjedili.
III
Ova odredba stupa na snagu danom objelodanjenja u »Narodnim Novinama«.
Za Dom spremni!
Dano u glavnom ustaškom stanu, 29. travnja 1941.
Poglavnik:
Dr. ANTE PAVELIĆ, v. r.
Broj: 65-Z. p.-1941
I.
U smislu ustaških načela i ustaškoga Ustava zadaća je ustaškoga pokreta brinuti se, da u hrvatskoj državi uvijek i svugdje vlada samo hrvatski narod, te da on bude potpuni gospodar svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji.
II.
1.Za postignuće gornje svrhe povjerava se ustaškom pokretu, da na onim područjima države, gdje još nije potpuno organizirana državna vlast preko ustaških povjerenika provede organizaciju cjelokupne državne vlasti.
2. Taj nadzor imade svrhu, da se u području mjesnih upravnih vlasti sve zakonske odredbe i naredbe nadležnih ministarstava izvršuju i provadjaju u potpunoj suglasnosti sa slovom i duhom ustaških načela, te u skladu s narodnom i državnom politikom, izraženom u tim načelima.
3. Nadzorni organi ustaškog pokreta imaju dužnost svaku neurednost ili štetnost u izvršivanju državne vlasti odmah javiti glavnom
ustaškom stanu i nadležnom ministarstvu, a tek u najhitnijim i neodgodivim slučajevima, u kojima bi mogla nastati nenaknadiva šteta za hrvatski narod i za hrvatsku državu, na čast naroda i ugled državne vlasti — mogu i sami izravno poduzeti potrebite korake uz istovremenu prijavu i opravdanje glavnom ustaškom stanu i nadležnom ministarstvu, a sve to pod odgovornošću sa najtežim posljedicama položene ustaške prisege.
4. Ovu navedenu ustašku dužnost imadu vršiti ustaški logornici i tabornici, koji su propisno imenovani po ustaškim propisima odnosno po odredbi Poglavnikovoj za to napose imenovani ustaški povjerenici, a u svakom slučaju proviđjeni otvorenom ustaškom pismenom zapovjedili.
III
Ova odredba stupa na snagu danom objelodanjenja u »Narodnim Novinama«.
Za Dom spremni!
Dano u glavnom ustaškom stanu, 29. travnja 1941.
Poglavnik:
Dr. ANTE PAVELIĆ, v. r.
Broj: 65-Z. p.-1941
UPUTE USTAŠKIM DUŽNOSTNICIMA
Svaki ustaški dužnostnik ili izaslanik u pojedinom kotaru u državi Hrvatskoj, kao i svaki onaj Hrvat ustaša, koji vlastitom pobudom radi u svome mjestu i okolici na prikupljanju ustaša i postrajanju ustaških tvorba, treba se držati slijedećih smjernica:
1. Prva mu je dužnost točno ispitati i osvjedočiti se, da su na važnim državnim ili samoupravnim položajima (dužnostima) ustaše, ili inače dobri Hrvati i odmah o tome izvjestiti Glavni Ustaški Stan. Ako još ima na dužnostima vlaha, zidova ili inače neprijatelja ustaškoga pokreta, treba odmah sastaviti pregledni izvještaj o takvoj osobi i naznačiti točno dužnost koju vrši. To se odnosi obično na: općinu, kolodvor, oružništvo, redarstvo, kotarsku oblast, poštu, školu itd. U takvom izvještaju treba odmah predložiti koga da se na pojedino mjesto postavi, odnosno napomenuti, da u tom mjestu nema odgovarajućih osoba, koje bi došle u obzir. Treba paziti, da se ne nasjedne domaćim osobnim trzavicama i neprijateljstvima, odnosno raznim ulizicama i laktašima.
2. Treba se približiti narodu i s njim razgovarati. Treba se obratiti na ustaške političke stradalnike ili inače na osobe, za koje se zna, da su radile na ustaškom poslu. Kad se obavi taj pripremni rad, potrebno je ljudima reći, da se javi svaki, koji želi položiti ustašku prisegu.
3. Treba svugdje i svakome naglasiti, da se nikoga ne sili, da postane članom ustaškoga pokreta, već da je to posve dobrovoljna stvar.
4. Nekoliko dana prije nego što se počne sa prisegom, treba učiniti upis svih onih, koji žele položiti prisegu i tako postati članovima ustaškoga pokreta. U tu svrhu ispuniti će se za svakog ustašu Upisni List. Kad je taj Upis gotov, treba najprije otići na redarstvenu, oružničku ili kotarsku vlast, te ispitati za svakog pojedinog, da U je možda bio kažnjavan zbog kriminalnih zločina ili prekršaja. Zatim treba ispitati najbolje i najpouzdanije ljude u mjestu za svakog pojedinog u popisu, t. j. njegovu političku i moralnu prošlost. Upisni List može se umnožiti na pisaćem stroju za svakoga ustašu, prema uzorku u današnjem »Ustaši«.
Svaki ustaški dužnostnik ili izaslanik u pojedinom kotaru u državi Hrvatskoj, kao i svaki onaj Hrvat ustaša, koji vlastitom pobudom radi u svome mjestu i okolici na prikupljanju ustaša i postrajanju ustaških tvorba, treba se držati slijedećih smjernica:
1. Prva mu je dužnost točno ispitati i osvjedočiti se, da su na važnim državnim ili samoupravnim položajima (dužnostima) ustaše, ili inače dobri Hrvati i odmah o tome izvjestiti Glavni Ustaški Stan. Ako još ima na dužnostima vlaha, zidova ili inače neprijatelja ustaškoga pokreta, treba odmah sastaviti pregledni izvještaj o takvoj osobi i naznačiti točno dužnost koju vrši. To se odnosi obično na: općinu, kolodvor, oružništvo, redarstvo, kotarsku oblast, poštu, školu itd. U takvom izvještaju treba odmah predložiti koga da se na pojedino mjesto postavi, odnosno napomenuti, da u tom mjestu nema odgovarajućih osoba, koje bi došle u obzir. Treba paziti, da se ne nasjedne domaćim osobnim trzavicama i neprijateljstvima, odnosno raznim ulizicama i laktašima.
2. Treba se približiti narodu i s njim razgovarati. Treba se obratiti na ustaške političke stradalnike ili inače na osobe, za koje se zna, da su radile na ustaškom poslu. Kad se obavi taj pripremni rad, potrebno je ljudima reći, da se javi svaki, koji želi položiti ustašku prisegu.
3. Treba svugdje i svakome naglasiti, da se nikoga ne sili, da postane članom ustaškoga pokreta, već da je to posve dobrovoljna stvar.
4. Nekoliko dana prije nego što se počne sa prisegom, treba učiniti upis svih onih, koji žele položiti prisegu i tako postati članovima ustaškoga pokreta. U tu svrhu ispuniti će se za svakog ustašu Upisni List. Kad je taj Upis gotov, treba najprije otići na redarstvenu, oružničku ili kotarsku vlast, te ispitati za svakog pojedinog, da U je možda bio kažnjavan zbog kriminalnih zločina ili prekršaja. Zatim treba ispitati najbolje i najpouzdanije ljude u mjestu za svakog pojedinog u popisu, t. j. njegovu političku i moralnu prošlost. Upisni List može se umnožiti na pisaćem stroju za svakoga ustašu, prema uzorku u današnjem »Ustaši«.
5. Ustašku prisegu može položiti svaki Hrvat, čiste političke i moralne prošlosti, koj se nije ogriješio o interese hrvatskoga naroda.
6. Ne može postati ustašom vlah, Židov, kao ni onaj, koji je na bilo koji način sudjelovao u proganjanju ustaša ili svijesno služio tudjinskoj vlasti proti hrvatskom narodu.
7. Svima, koji žele položiti ustašku prisegu, treba točno predočiti i protumačiti ustaška Načela, ustaški Ustav, ozbiljnost i posljedice ustaške prisege, te svu svetost hrvatske ustaške borbe. Istom kad nakon svega ovoga bude spreman položiti prisegu, može ga se zaprisegnuti.
8. Sam čin prisege bilo po pojedincu bilo po malim skupinama, mora se obaviti svečano i ozbiljno. Na stolu mora biti unakrst položeno oružje, t. j. u najmanju ruku bodež i samokres, zatim raspelo i dvije goruće svijeće. Obrazac prisege mora potpisati pojedinačno svaki ustaša.
9. Nakon obavljene prisege, u svakom selu treba najboljem ustaši povjeriti privremeno vršenje dužnosti rojnika (ustaška jedinica u jednom selu zove se roj). Isto tako povjeriti privremeno vršenje dužnosti
tabornika u pojedinoj općini, u kojoj se skup sviju rojeva zove tabor.
Kada u svim selima jednoga kotara budu na taj način provedene ustaške tvorbe, onda će ustaški povjerenik po svojoj savjesti i na vlastitu odgovornost predložiti Glavnom Ustaškom Stanu na imenovanje tabornika u općinama, te najzad logornika za dotični kotar, a stožernik će nakon toga imenovati rojnike u pojedinim selima i o tome redovitim službenim putem izvjestiti Glavni Ustaški Stan.
10. Nakon položene prisege treba uz pomoć rojnika, tabornika i logornika, izabrati izvjestan broj najboljih i najpouzdanijih ustaša, idealista, u starosti od 18 do 30 godina, neoženjenih, koji su spremni ići pod pušku u ustašku vojnicu. Ti će najprije u svakom mjestu morati biti priprema, koji će kao ustaška sigurnosna straža priteći vlastima u pomoć,kad bi ih pozvale. Takove treba odmah obući u odore, ili im barem pripremiti odo-
re, te ih duševno i vojnički (tjelovježbovno) posebno odgajati.
Kad dodje poziv da stupe konačno u ustašku vojnicu, treba ih pozvati i predočiti, te svestrano protumačiti im 10 točaka, koje govore o tome, što mora svaki ustaša znati prije nego udje u ustašku vojsku.
11. Najveću pažnju treba posvetiti duševnom odgoju naroda, a napose zakletim ustašama. Svakog pojedinog, a zatim i kao ustašku jedinicu, treba odgojiti temeljito u duhu ustaških načela i usaditi im
u dušu ustašku misao (ideju), ustaški način života i ustaške dužnosti, koje su velike i na oko strašne, ali su zato tim više časne.
U tom odgojnom radu potrebno je narodu svakom zgodom napose čitati i tumačiti slijedeće:
a) ustaška načela i propise,
b) veličinu i žrtve ustaškoga pokreta. Sve patnje, sva stradanja, sve krvne žrtve, sve muke i zlostavljanja, koje su ustaški borci podnijeli u borbi, koju su do kraja izdržali;
c) govoriti o ličnosti Poglavnika, najvećeg Hrvata svih vremena, koji je gotovo iz ništa stvorio tako velika djela, uspostavio Nezavisnu Državu Hrvatsku i uveo novi život i pravicu za hrvatskog seljaka, radnika i za sve ostale slojeve hrvatskoga naroda;
d) primjere ustaških boraca i velika njihova djela. Prikazati, da je jedino ustaški pokret uščuvao i spasio hrvatstvo i srušio strahovit jaram srbijanskog nasilja;
e) o junaštvu hrvatskoga naroda, koji je uvijek bio borben i koji je svoju domovinu vazda puškom branio, a tek u posljednjih nekoliko godina, neprijatelji su ga pokušali učiniti mirotvorcem;
f) tumačiti, da samo borbenost može spasiti jedan narod, samo disciplina, da može uvesti red u državi i samo idealizam može stvarati velika i besmrtna djela;
g) da su Hrvatima najveći neprijatelj domaće izdajice, laktaši, špekulanti, to jest slavosrbi, koji su uvijek spremni služiti tudjincu proti hrvatvatskim probitcima;
h) pobijati laži naših neprijatelja, da Hrvatska tobože nije sposobna za samostalni život. Hrvati su dosta veliki, dosta kultura i dosta bogati, da mogu sami živjeti;
i) da je hrvatska sloboda i hrvatska državna samostalnost postignuta krvlju, da će krvlju biti branjena i da će u krvi biti ugušen svaki pokušaj, da se Hrvatskoj oduzme sloboda i nezavisnost;
j) tumačiti značenje svake odredbe m naredbe, izdane po Poglavniku ili ministrima.
12. Svi povjerenici i svi dužnostnici moraju redovito slati Glavnom Ustaškom Stanu, redovitim ustaškim putem, izvješća o stanju ustaškoga pokreta, o stanju u narodu, te o brojnom stanju članstva. I inače su dužni izvješćivati o svim stvarima koje mogu biti zanimive za hrvatsku i
ustašku stvar.
Cjelokupni taj rad mora se odvijati redovitim ustaškim putem, to jest od ustaša člana preko rojnika, ovaj preko tabornika, tabornik preko logornika, logornik preko stožernika, a ovaj onda na Glavni Ustaški Stan.
13. Ustaški dužnostnici moraju djelovati u narodu, da već jednom prestanu osobne trzavice, borba za mjesta i položaje, te napose moraju djelovati u pravcu,da se na selima izbjegnu sitne svadje i
sudbene rasprave zbog sitnih stvari, koja se mogu dobrom voljom riješiti u samom selu medju zavadjenim strankama.
6. Ne može postati ustašom vlah, Židov, kao ni onaj, koji je na bilo koji način sudjelovao u proganjanju ustaša ili svijesno služio tudjinskoj vlasti proti hrvatskom narodu.
7. Svima, koji žele položiti ustašku prisegu, treba točno predočiti i protumačiti ustaška Načela, ustaški Ustav, ozbiljnost i posljedice ustaške prisege, te svu svetost hrvatske ustaške borbe. Istom kad nakon svega ovoga bude spreman položiti prisegu, može ga se zaprisegnuti.
8. Sam čin prisege bilo po pojedincu bilo po malim skupinama, mora se obaviti svečano i ozbiljno. Na stolu mora biti unakrst položeno oružje, t. j. u najmanju ruku bodež i samokres, zatim raspelo i dvije goruće svijeće. Obrazac prisege mora potpisati pojedinačno svaki ustaša.
9. Nakon obavljene prisege, u svakom selu treba najboljem ustaši povjeriti privremeno vršenje dužnosti rojnika (ustaška jedinica u jednom selu zove se roj). Isto tako povjeriti privremeno vršenje dužnosti
tabornika u pojedinoj općini, u kojoj se skup sviju rojeva zove tabor.
Kada u svim selima jednoga kotara budu na taj način provedene ustaške tvorbe, onda će ustaški povjerenik po svojoj savjesti i na vlastitu odgovornost predložiti Glavnom Ustaškom Stanu na imenovanje tabornika u općinama, te najzad logornika za dotični kotar, a stožernik će nakon toga imenovati rojnike u pojedinim selima i o tome redovitim službenim putem izvjestiti Glavni Ustaški Stan.
10. Nakon položene prisege treba uz pomoć rojnika, tabornika i logornika, izabrati izvjestan broj najboljih i najpouzdanijih ustaša, idealista, u starosti od 18 do 30 godina, neoženjenih, koji su spremni ići pod pušku u ustašku vojnicu. Ti će najprije u svakom mjestu morati biti priprema, koji će kao ustaška sigurnosna straža priteći vlastima u pomoć,kad bi ih pozvale. Takove treba odmah obući u odore, ili im barem pripremiti odo-
re, te ih duševno i vojnički (tjelovježbovno) posebno odgajati.
Kad dodje poziv da stupe konačno u ustašku vojnicu, treba ih pozvati i predočiti, te svestrano protumačiti im 10 točaka, koje govore o tome, što mora svaki ustaša znati prije nego udje u ustašku vojsku.
11. Najveću pažnju treba posvetiti duševnom odgoju naroda, a napose zakletim ustašama. Svakog pojedinog, a zatim i kao ustašku jedinicu, treba odgojiti temeljito u duhu ustaških načela i usaditi im
u dušu ustašku misao (ideju), ustaški način života i ustaške dužnosti, koje su velike i na oko strašne, ali su zato tim više časne.
U tom odgojnom radu potrebno je narodu svakom zgodom napose čitati i tumačiti slijedeće:
a) ustaška načela i propise,
b) veličinu i žrtve ustaškoga pokreta. Sve patnje, sva stradanja, sve krvne žrtve, sve muke i zlostavljanja, koje su ustaški borci podnijeli u borbi, koju su do kraja izdržali;
c) govoriti o ličnosti Poglavnika, najvećeg Hrvata svih vremena, koji je gotovo iz ništa stvorio tako velika djela, uspostavio Nezavisnu Državu Hrvatsku i uveo novi život i pravicu za hrvatskog seljaka, radnika i za sve ostale slojeve hrvatskoga naroda;
d) primjere ustaških boraca i velika njihova djela. Prikazati, da je jedino ustaški pokret uščuvao i spasio hrvatstvo i srušio strahovit jaram srbijanskog nasilja;
e) o junaštvu hrvatskoga naroda, koji je uvijek bio borben i koji je svoju domovinu vazda puškom branio, a tek u posljednjih nekoliko godina, neprijatelji su ga pokušali učiniti mirotvorcem;
f) tumačiti, da samo borbenost može spasiti jedan narod, samo disciplina, da može uvesti red u državi i samo idealizam može stvarati velika i besmrtna djela;
g) da su Hrvatima najveći neprijatelj domaće izdajice, laktaši, špekulanti, to jest slavosrbi, koji su uvijek spremni služiti tudjincu proti hrvatvatskim probitcima;
h) pobijati laži naših neprijatelja, da Hrvatska tobože nije sposobna za samostalni život. Hrvati su dosta veliki, dosta kultura i dosta bogati, da mogu sami živjeti;
i) da je hrvatska sloboda i hrvatska državna samostalnost postignuta krvlju, da će krvlju biti branjena i da će u krvi biti ugušen svaki pokušaj, da se Hrvatskoj oduzme sloboda i nezavisnost;
j) tumačiti značenje svake odredbe m naredbe, izdane po Poglavniku ili ministrima.
12. Svi povjerenici i svi dužnostnici moraju redovito slati Glavnom Ustaškom Stanu, redovitim ustaškim putem, izvješća o stanju ustaškoga pokreta, o stanju u narodu, te o brojnom stanju članstva. I inače su dužni izvješćivati o svim stvarima koje mogu biti zanimive za hrvatsku i
ustašku stvar.
Cjelokupni taj rad mora se odvijati redovitim ustaškim putem, to jest od ustaša člana preko rojnika, ovaj preko tabornika, tabornik preko logornika, logornik preko stožernika, a ovaj onda na Glavni Ustaški Stan.
13. Ustaški dužnostnici moraju djelovati u narodu, da već jednom prestanu osobne trzavice, borba za mjesta i položaje, te napose moraju djelovati u pravcu,da se na selima izbjegnu sitne svadje i
sudbene rasprave zbog sitnih stvari, koja se mogu dobrom voljom riješiti u samom selu medju zavadjenim strankama.
ODREDBA
o razriješenju ustaške prisege
G. U. S. (Izvrd.)
Zagreb, dne 13. svibnja 1941.
Ovime razrješavam ustaške prisege sve one osobe, koje su je položile poslije 10. travnja o. g., to jest poslije proglašenja Nezavisne Države Hrvatske.
Ustaškim dužnostnicima stavlja se u dužnost, da pod osobnom odgovornošću u najkraćem roku ponovno zaprisegnu sve one osobe, koje su se pokazale dostojnima ustaške prisege.
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
Poglavnik:
DR. ANTE PAVELIC
o razriješenju ustaške prisege
G. U. S. (Izvrd.)
Zagreb, dne 13. svibnja 1941.
Ovime razrješavam ustaške prisege sve one osobe, koje su je položile poslije 10. travnja o. g., to jest poslije proglašenja Nezavisne Države Hrvatske.
Ustaškim dužnostnicima stavlja se u dužnost, da pod osobnom odgovornošću u najkraćem roku ponovno zaprisegnu sve one osobe, koje su se pokazale dostojnima ustaške prisege.
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
Poglavnik:
DR. ANTE PAVELIC
Drina opet dijeli dva svijeta!
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske povratio se je slavodobitno lz Njemačke, gdje je u dugom i srdačnom razgovoru sa Vodjom Velike Njemačke, Adolfom Hitlerom, i vanjskim znakom dao biljeg dubokom i iskrenom prijateljstvu, koje veže dva starodrevna, junačka i ratnička naroda.Tom je zgodom ujedno izrazio u ime cijele Hrvatske duboku zahvalnost Fuhreru i njemačkom narodu na obilnoj pomoći, koju je hrvatski narod primio prigodom oslobodjenja domovine i obnove Nezavisne Države Hrvatske.
Povjesnim susretom Poglavnika i Fuhrera, povezan je najveći dogadjaj hrvatske borbe, dogadjaj, koji je obradovao sve čestite Hrvate, a koji je hrvatskom narodu ponovno donio stare istočne granice njegove zemlje, granice na rijeci Drini. Hrvatski ustaški barjak ponosno i pobjednički leprša na Drini, a krvlju i suzama natopljena naša zemlja opet je ujedinjena, njezini odrezani povjesni dijelovi opet sačinjavaju, — u sklopu sa ostalim hrvatskim predjelima— jednu jedinstvenu hrvatsku Domovinu, jednu i za uvijek cjelokupnu Nezavisnu Državu Hrvatsku.
Drina, stara i opjevana Drina, opet evo dijeli dva svijeta, dvije kulture, dvije vjere, dva shvaćanja. Poglavnik je nagovijestio, da će istočne hrvatske granice biti na Drini. I on je to oživotvorio, kao i sve drugo što je nagovijestio i obećao. U to je svaki ustaša vjerovao i za to se je borio, a u toj ga Je borbi vazda slijedila Poglavnikova koračnica, koja završava ovim stihovima:
»Ustaška se vojska diže,
za slobodu vodi rat,
dok ne stigne sve do Drine,
nit će klonut, nit će stat«.
Poglavnik je svoju ustašku vojsku vodio, nit je klonuo, nit je stao. a danas ustaški vojnik čuva stražu na rijeci Drini.
Evo zakonske odredbe Poglavnika, kojom su odredjene istočne granice nezavisne, Poglavnikove Hrvatske:
Zakonska odredba o istočnoj granici Nezavisne Države Hrvatske
ČLANAK 1.
Na temelju hrvatskoga državnoga prava i na osnovi načela neprekinutosti hrvatskoga narodnoga područja
ODREDJUJEM ovom zakonskom odredbom istočnu granicu Nezavisne Države Hrvatske, koja teče:
1. od utoka rijeke Save u Dunav uzvodnim tokom Save do ušća rijeke Drine u Savu;
2. od ušća rijeke Drine uzvodno tom rijekom, i to njenim najistočnim rukavima, tako da sva ostrva na Drini pripadaju Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, do utoka potoka Hrasnice u Drinu istočno od sela Zemljice;
3. od utoka potoka Hrasnice u Drinu teče granica Nezavisne Države Hrvatske kopnom istočno od Drine točno starom granicom izmedju Bosne i Srbije, kakova je postojala do godine 1908.
ČLANAK 2.
Ovoj zakonskoj osnovi prilaže se zemljopisna karta u mjerilu 1:200.000, na kojoj je granica Nezavisne liržave Hrvatske označena crvenim potezom. Ova zemljopisna karta jest sastavni dio ove zakonske odredbe.
ČLANAK 3.
Provedbu ove zakonske odredbe povjeravam ministru hrvatskoga domobranstva i ministru unutrašnjih poslova time, da gore označenu granicu napose odmah zaposjednu sa postrojbama hrvatskoga domobranstva i hrvatske ustaške vojnice, te da odmah na licu tijesta postave medjašne znakove, izuzev područja grada Zemuna s okolicom, koje, tvoreći sastavni dio Nezavisne Države Hrvatske, sporazumom sa Velikim Njemačkim Reichom ostaje do konca rata vojnički zaposjednut od prijateljske njemačke vojske.
Ova zakonska odredba stupa na snagu današnjim danom.
U Zagrebu, dne 7. lipnja 1941.
Broj — 378. — z. p. — 1941.
Poglavnik: Dr. ANTE PAVELIĆ v. r.
Vojskovodja Slavko Kvaternik, ministar hrvatskog domobranstva v. r., Dr. Milovan Žanić, predsjednik Zakonodavnog povjerenstva pri Poglavniku, v. r., Dr. Mirko Puk, ministar pravosudja, v. r., Dr, Mile Budak, ministar bogoštovlja i nastave, v. r., Dr. Andrija Artuković ministar unutrašnjih poslova, v. r., Ing. Ivica Frković, ministar šuma i ruda, v. r., Dr. Lovro Sušić, ministar narodnog gospodarstva, v .r., Dr. Ivo Petrić, ministar zdravstva, v. r., Dr. Josip Dumandžić, ministar udružbe, v. r.
I PITANJE SANDŽAKA BIT CE USKORO RIJEŠENO
Predsjedništvo vlade saopćuje u vezi sa zakonskom odredbom o odredjenju istočne granice Nezavisne Države Hrvatske prema Srbiji, da će preostali dio istočne hrvatske granice u Novom Sandžaku i prema Crnoj Gori biti uskoro odredjen u sporazumu sa mjerodavnim čimbenicima.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske povratio se je slavodobitno lz Njemačke, gdje je u dugom i srdačnom razgovoru sa Vodjom Velike Njemačke, Adolfom Hitlerom, i vanjskim znakom dao biljeg dubokom i iskrenom prijateljstvu, koje veže dva starodrevna, junačka i ratnička naroda.Tom je zgodom ujedno izrazio u ime cijele Hrvatske duboku zahvalnost Fuhreru i njemačkom narodu na obilnoj pomoći, koju je hrvatski narod primio prigodom oslobodjenja domovine i obnove Nezavisne Države Hrvatske.
Povjesnim susretom Poglavnika i Fuhrera, povezan je najveći dogadjaj hrvatske borbe, dogadjaj, koji je obradovao sve čestite Hrvate, a koji je hrvatskom narodu ponovno donio stare istočne granice njegove zemlje, granice na rijeci Drini. Hrvatski ustaški barjak ponosno i pobjednički leprša na Drini, a krvlju i suzama natopljena naša zemlja opet je ujedinjena, njezini odrezani povjesni dijelovi opet sačinjavaju, — u sklopu sa ostalim hrvatskim predjelima— jednu jedinstvenu hrvatsku Domovinu, jednu i za uvijek cjelokupnu Nezavisnu Državu Hrvatsku.
Drina, stara i opjevana Drina, opet evo dijeli dva svijeta, dvije kulture, dvije vjere, dva shvaćanja. Poglavnik je nagovijestio, da će istočne hrvatske granice biti na Drini. I on je to oživotvorio, kao i sve drugo što je nagovijestio i obećao. U to je svaki ustaša vjerovao i za to se je borio, a u toj ga Je borbi vazda slijedila Poglavnikova koračnica, koja završava ovim stihovima:
»Ustaška se vojska diže,
za slobodu vodi rat,
dok ne stigne sve do Drine,
nit će klonut, nit će stat«.
Poglavnik je svoju ustašku vojsku vodio, nit je klonuo, nit je stao. a danas ustaški vojnik čuva stražu na rijeci Drini.
Evo zakonske odredbe Poglavnika, kojom su odredjene istočne granice nezavisne, Poglavnikove Hrvatske:
Zakonska odredba o istočnoj granici Nezavisne Države Hrvatske
ČLANAK 1.
Na temelju hrvatskoga državnoga prava i na osnovi načela neprekinutosti hrvatskoga narodnoga područja
ODREDJUJEM ovom zakonskom odredbom istočnu granicu Nezavisne Države Hrvatske, koja teče:
1. od utoka rijeke Save u Dunav uzvodnim tokom Save do ušća rijeke Drine u Savu;
2. od ušća rijeke Drine uzvodno tom rijekom, i to njenim najistočnim rukavima, tako da sva ostrva na Drini pripadaju Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, do utoka potoka Hrasnice u Drinu istočno od sela Zemljice;
3. od utoka potoka Hrasnice u Drinu teče granica Nezavisne Države Hrvatske kopnom istočno od Drine točno starom granicom izmedju Bosne i Srbije, kakova je postojala do godine 1908.
ČLANAK 2.
Ovoj zakonskoj osnovi prilaže se zemljopisna karta u mjerilu 1:200.000, na kojoj je granica Nezavisne liržave Hrvatske označena crvenim potezom. Ova zemljopisna karta jest sastavni dio ove zakonske odredbe.
ČLANAK 3.
Provedbu ove zakonske odredbe povjeravam ministru hrvatskoga domobranstva i ministru unutrašnjih poslova time, da gore označenu granicu napose odmah zaposjednu sa postrojbama hrvatskoga domobranstva i hrvatske ustaške vojnice, te da odmah na licu tijesta postave medjašne znakove, izuzev područja grada Zemuna s okolicom, koje, tvoreći sastavni dio Nezavisne Države Hrvatske, sporazumom sa Velikim Njemačkim Reichom ostaje do konca rata vojnički zaposjednut od prijateljske njemačke vojske.
Ova zakonska odredba stupa na snagu današnjim danom.
U Zagrebu, dne 7. lipnja 1941.
Broj — 378. — z. p. — 1941.
Poglavnik: Dr. ANTE PAVELIĆ v. r.
Vojskovodja Slavko Kvaternik, ministar hrvatskog domobranstva v. r., Dr. Milovan Žanić, predsjednik Zakonodavnog povjerenstva pri Poglavniku, v. r., Dr. Mirko Puk, ministar pravosudja, v. r., Dr, Mile Budak, ministar bogoštovlja i nastave, v. r., Dr. Andrija Artuković ministar unutrašnjih poslova, v. r., Ing. Ivica Frković, ministar šuma i ruda, v. r., Dr. Lovro Sušić, ministar narodnog gospodarstva, v .r., Dr. Ivo Petrić, ministar zdravstva, v. r., Dr. Josip Dumandžić, ministar udružbe, v. r.
I PITANJE SANDŽAKA BIT CE USKORO RIJEŠENO
Predsjedništvo vlade saopćuje u vezi sa zakonskom odredbom o odredjenju istočne granice Nezavisne Države Hrvatske prema Srbiji, da će preostali dio istočne hrvatske granice u Novom Sandžaku i prema Crnoj Gori biti uskoro odredjen u sporazumu sa mjerodavnim čimbenicima.
ODREDBA O POGLAVNIKOVOJ TJELESNOJ BOJNI
ODREDBA Toč. 1.
Pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne smatraju se ustaše, koji su prije uspostave Nezavisne Države Hrvatske bili u inozemstvu u ustaškim logorima na ustaško-vojnoj izobrazbi.
Nadalje se smatraju pripadnicima Poglavnikove tjelesne bojne ustaše, koji su u to vrijeme u inozemstvu trajno boravili i ii ustaškoj djelatnosti sudjelovali, te ustaše, koji su to vrijeme u inozemstvu dolazili savezno sa ustaškom djelatnosti, ukoliko su jedni i drugi odredbom Poglavnika u Po-glavnikovu tjelesnu bojnu uvršteni.
Toč. 2.
Poglavnikova tjelesna bojna sada više ne postoji kao stvarna vojna postrojba, budući su svi njezini pripadnici udjeljeni na službu u druge razne ustaške postrojbe, odnosno postrojbe pokreta ili državne ustanove.
Unatoč tome ustanovljuje se ovom odredbom na uspomenu prvog začetka ustaške vojske te njezinih oslobodilačkih djela i uspjeha, opstojnost ove postrojbe kao skupa njezinih dosadanjih pripadnika, bez obzira na to gdje je koji udjeljen i gdje ustašku dužnost vrši.
Toč. 3.
Svi pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne ostaju doživotno njezinim članovima sa pravom nošenja ustaške vojničke odore dosadanjeg kroja i boje, trobojne oznake na, ovratniku proviđene propisnim slovom »U» te bodeža o pasu, sve prema odnosnom propisniku.
Toč 4.
Zapovjednik Poglavnikove tjelesne bojne ima dužnost voditi trajnu očevidnost o svim njezinim pripadnicima.
Toč. 5.
Pripadnike Poglavnikove tjelesne bojne pozivati će Poglavnik od vremena do vremena na zajednički nastup.
Toč. 6.
Promaknuća i sve uređivanje osobnih odnosa pripadnika Poglavnikove tjelesne bojne unutar ustaške vojnice odnosno unutar ustaškog pokreta izvršivati će se iskjučivo u zapovjedništvu Poglavnikove tjelesne bojne, dočim će se njihove mazde odnosno beriva podmirivati kod postrojbe, u kojoj vrše službu.
Toč. 7.
Pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne stavljeni na trajni dopust ili u mirovinu imaju pravo nositi odoru i opremu u smislu toč. 3. ove odredbe samo u svečanim zgodama.
Toč. 8.
Pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne ostaju međusobno povezani zajedničkom ustaškom prošlošću prvih i temeljnih podviga hrvatskog narodnog i državnog oslobođenja, te drugarstvom ustaških prvoboraca.
Toč. 9.
Ova odredba stupa na snagu odmah.
Dano u Glavnom ustaškom stanu dne 15. svibnja 1942.
Poglavnik: Dr. ANTE PAVELIĆ. v. r.
ODREDBA Toč. 1.
Pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne smatraju se ustaše, koji su prije uspostave Nezavisne Države Hrvatske bili u inozemstvu u ustaškim logorima na ustaško-vojnoj izobrazbi.
Nadalje se smatraju pripadnicima Poglavnikove tjelesne bojne ustaše, koji su u to vrijeme u inozemstvu trajno boravili i ii ustaškoj djelatnosti sudjelovali, te ustaše, koji su to vrijeme u inozemstvu dolazili savezno sa ustaškom djelatnosti, ukoliko su jedni i drugi odredbom Poglavnika u Po-glavnikovu tjelesnu bojnu uvršteni.
Toč. 2.
Poglavnikova tjelesna bojna sada više ne postoji kao stvarna vojna postrojba, budući su svi njezini pripadnici udjeljeni na službu u druge razne ustaške postrojbe, odnosno postrojbe pokreta ili državne ustanove.
Unatoč tome ustanovljuje se ovom odredbom na uspomenu prvog začetka ustaške vojske te njezinih oslobodilačkih djela i uspjeha, opstojnost ove postrojbe kao skupa njezinih dosadanjih pripadnika, bez obzira na to gdje je koji udjeljen i gdje ustašku dužnost vrši.
Toč. 3.
Svi pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne ostaju doživotno njezinim članovima sa pravom nošenja ustaške vojničke odore dosadanjeg kroja i boje, trobojne oznake na, ovratniku proviđene propisnim slovom »U» te bodeža o pasu, sve prema odnosnom propisniku.
Toč 4.
Zapovjednik Poglavnikove tjelesne bojne ima dužnost voditi trajnu očevidnost o svim njezinim pripadnicima.
Toč. 5.
Pripadnike Poglavnikove tjelesne bojne pozivati će Poglavnik od vremena do vremena na zajednički nastup.
Toč. 6.
Promaknuća i sve uređivanje osobnih odnosa pripadnika Poglavnikove tjelesne bojne unutar ustaške vojnice odnosno unutar ustaškog pokreta izvršivati će se iskjučivo u zapovjedništvu Poglavnikove tjelesne bojne, dočim će se njihove mazde odnosno beriva podmirivati kod postrojbe, u kojoj vrše službu.
Toč. 7.
Pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne stavljeni na trajni dopust ili u mirovinu imaju pravo nositi odoru i opremu u smislu toč. 3. ove odredbe samo u svečanim zgodama.
Toč. 8.
Pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne ostaju međusobno povezani zajedničkom ustaškom prošlošću prvih i temeljnih podviga hrvatskog narodnog i državnog oslobođenja, te drugarstvom ustaških prvoboraca.
Toč. 9.
Ova odredba stupa na snagu odmah.
Dano u Glavnom ustaškom stanu dne 15. svibnja 1942.
Poglavnik: Dr. ANTE PAVELIĆ. v. r.
OSNIVA SE POGLAVNIKOV TJELESNI SDRUG
kao ustaško vojno tijelo za tjelesnu zaštitu Poglavnikove osobe
ODREDBA o osnutku Poglavnikovog tjelesnog sdruga
Toč. 1.
Osniva se Poglavnikov tjelesni sdrug u okviru ustaške vojnice .
Toč. 2.
Poglavnikov tjelesni sdrug jest ustaško vojno tijelo za tjelesnu zaštitu Poglavnikove osobe.
Po odredbi Poglavnika može Poglavnikov tjelesni sdrug vršiti i ine ustaško-vojne dužnosti.
Toč. 3.
Unutarnje ustrojstvo Poglavnikovog tjelesnog sdruga, te sve što se odnosi na njegovu odoru, opremu, opskrbu, djelatnost i upotrebu propisati će se posebnim propisnikom.
Toč. 4.
Ova odredba stupa na snagu odmah.
Dano u Glavnom ustaškom stanu dne 15. svibnja 1942.
Poglavnik: Dr. ANTE PAVELIĆ, v. r.
kao ustaško vojno tijelo za tjelesnu zaštitu Poglavnikove osobe
ODREDBA o osnutku Poglavnikovog tjelesnog sdruga
Toč. 1.
Osniva se Poglavnikov tjelesni sdrug u okviru ustaške vojnice .
Toč. 2.
Poglavnikov tjelesni sdrug jest ustaško vojno tijelo za tjelesnu zaštitu Poglavnikove osobe.
Po odredbi Poglavnika može Poglavnikov tjelesni sdrug vršiti i ine ustaško-vojne dužnosti.
Toč. 3.
Unutarnje ustrojstvo Poglavnikovog tjelesnog sdruga, te sve što se odnosi na njegovu odoru, opremu, opskrbu, djelatnost i upotrebu propisati će se posebnim propisnikom.
Toč. 4.
Ova odredba stupa na snagu odmah.
Dano u Glavnom ustaškom stanu dne 15. svibnja 1942.
Poglavnik: Dr. ANTE PAVELIĆ, v. r.
Poglavnikova odredba o Ustaškoj vojnici
Preustrojstvo Ustaških postrojba
§ 1.
U smislu Ustava Ustaše hrvatskog oslobodilačkog pokreta postrojena je Ustaška vojnica.
Svrha je i zadaća Ustaške vojnice osigurati nastavak ustaške borbe i njezinih tekovina za narodno oslobođenje, zajamčiti sigurnost naroda i sudjelovati u obrani Nezavisne Države Hrvatske.
§ 2.
Ustaška vojnica je sastavni dio snaga Nezavisne Države Hrvatske. Ustašku vojnicu sačinjavaju:
1. Stajaći djelatni sdrugovi,
2. Poglavnikovi tjelesni sdrugovi,
3. Prometni sdrugovi,
4. Hrvatsko oružničtvo,
5. Redarstvena straža,
6. Nadzorna služba,
7. Ustaška učilišta,
8. Ustaška priprema,
9. Stegovni i kazneni sud.
Nazivi ovih pojedinih đjelova glase: »Ustaška vojnica — stajaći sdrugovi«, Ustaška vojnica — Poglavnikovi tjelesni sdrugovi«, »Ustaška vojnica — prometni sdrugovi«, — »Ustaška vojnica — hrvatsko oružništvo«, »Ustaška vojnica — redarstvena straža«, »Ustaška vojnica — nadzorna služba«, »Ustaška vojnica — ustaška učilišta«, »Ustaška vojnica — ustaška priprema«, »Ustaška vojnica — stegovni i kazneni sud«.
§4.
U okviru Ustaške vojnice nalazi se vojnica Njemačke narodne skupine glede koje -u u krieposti propisi zakonske odredbe od 31. srpnja 1941. g. broj CCXIII-895/Z. . 1941.
§ 5.
Vrhovni zapovjednik Ustaške vojnice je Poglavnik, koji njome zapovijeda preko zapovjednika, odnosno preko zapovjedništva Ustaške vojnice.
§ 6.
Na čelu Ustaške vojnice stoji zapovjednik Ustaške vojnice, koji ima i zamjenika.
Zapovjednika Ustaške vojnice i njegovog zamjenika imenuje Poglavnik i oni su izravno podređeni Poglavniku.
§ 7.
Zapovjednik Ustaške vojnice stoji na čelu zapovjedništva Ustaške vojnice.
§ 8.
Zapovjedništvo Ustaške vojnice najviša nadzorna i upravna oblast Ustaške vojnice. Ovo zapovjedništvo ima slijedeće odjele:
1. Postrojbeni odjel, koji se ima skrbiti za sve što se odnosi na postrojenje pojedinih djelova Ustaške vojnice i pojedinih postrojbi u tim dijelovima.
Ovaj odjel ima izrađivati potrebite za to nacrte i ustrojstva prema kojima zapovjednici pojedinih djelova vojnice imaju postrojbe postrojavati, a dužnost je tom odjela izdavati smjernice pojedinim zapovjedništvima u svim pitanjima, koja se odnose na postrojbenu djelatnost.
2. Odgojni odjel, koji se ima skrbiti i davati smjernice u svim pitanjima odgoja pripadnika pojedinih dijelova Ustaške vojnice.
Odgojna djelatnost ima se u prvom redu vršiti u pitanju izobrazbe i odgoja u duhu ustaških načela.
3. Pothvatni i izobrazbeni odjel, koji se ima baviti svim pitanjima pothvatne (operativne) naravi i svim pitanjima vojničke izobrazbe pojedinih djelova Ustaške vojnice.
4. Osobni odjel, koji ima zadaću skrbiti se za sve što se odnosi na:
novačenje, unapređivanje, preimještavanje, te stegu i sudovanje u pogledu časnika, dočasnika i vojničara.
5. Opskrbni odjel, koji ima zadaću skrbiti se za sve što se odnosi na opskrbljivanje vojnice osim zdravstvenih predmeta, te za sve što se odnosi na njezino naoružanje.
6. Nadzorni odjel, koji ima slijedeće zadaće:
a) vršiti nadzor nad odgojem i vojničkom izobrazbom svih jedinica uključivši jedinice ustaške pripreme,
b) bdjeti nad očuvanjem i valjanim uporabljivanjem svih stvari na uporabi kod vojnice,
c) bdjeti nad održavanjem stege,
d) surađivati sa svim ostalim odjelima i podržavati vezu između njih i pojedinih djelova Ustaške vojnice u pogledu nadzora nad izvršavanjem valjanog opskrbljivanja pojedinih jedinica u svakom pogledu,a napose u pogledu njihova naoružanja, te nad izvršenjem svega, što iz pojedinih odjela dolazi pojedinim djelovima vojnice.
7. Zdravstveni odjel, koji ima zadaću skrbiti se za sve što se odnosi na zdravstvo u Ustaškoj vojnici i njezine pojedine članove, te ih opskrbljivati zdravstvenim predmetima.
Na čelu svakog odjela je ođjelni glavar, podređen izravno zapovjedniku Ustaške vojnice. Naslov im je:
Glavar postrojbenog odjela,
Glavar odgojnog odjela,
Glavar pothvatnog i izobrazbenog odjela,
Glavar osobnog odjela,
Glavar opskrbnog odjela,
Glavar nadzornog odjela,
Odjelne glavare i,ostalo osoblje u pojedinim odjelima imenuje Poglavnik na prijedlog zapovjednika Ustaške vojnice.
Broj odjela može se mijenjati odredbom Poglavnika.
§ 9.
Na čelu svakog tijela Ustaške vojnice stoji zapovjednik s naslovom:
»Zapovjednik stajaćih djelatnih sdrugova«,
»Zapovjednik Poglavnlkovih tjelesnihsdrugova«,
»Zapovjednik prometnih sdrugova«,
»Zapovjednik hrvatskog oružničtva«,
»Zapovjednik redarstvene straže«,
»Zapovjednik nadzorne službe«,
»Zapovjednik ustaških učilišta«,
»Zapovjednik ustaške pripreme«,
»Zapovjednik stegovnog i kaznenog
suda«.
Ove zapovjednike imenuje Poglavnik na prijedlog zapovjednika Ustaške vojnice.
§ 10.
Stajaće djelatne jedinice Ustaške vojnice mogu biti podređene zapovjedništvu domobranstva uz predhodno odobrenje zapovjedništva Ustaške vojnice u pogledu uporabe pri vođenju pojedinih vojnih pothvata.
§ 11.
Djelovanje Ustaške vojnice određuje Poglavnik na prijedlog zapovjednika ili bez prijedloga.
§ 12.
U Ustašku vojnicu može stupiti svaki član i pristaša Ustaše hrvatskog oslobodilačkog pokreta, koji se dobrovoljno javi, a koji bude pronađen za oružanu službu duševno i telesno sposoban, te dostojan da nosi ustaško oružje.
Služba u Ustaškoj vojnici je dobrovoljna, a obveza je doživotna, te prestaje samo smrću, otpustom ili premještenjem u druge djelove oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske.
§ 13.
Svi članovi Ustaške vojnice po stupanju u njezine redove polažu svečanu prisegu, koja glasi:
»Zaklinjem se Bogom Svemogućim i svim što mi je sveto, da ću se držati ustaških načela i pokoravati se propisima, da ću bezuvjetno izvršivati sve naloge Poglavnika, da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrože čuvati i đa ne ću nikada nikome ništa odati.
Zaklinjem se, da ću se u ustaškim redovima boriti na kopnu, na moru i u zraku, te hrvatsku državnu samostalnost i hrvatsku narodnu slobodu čuvati i braniti.
Ako se ogriješim o ovu prisegu, svijestan svoje odgovornosti za sve svoje čine i propuste po preuzetim osobnim dužnostima, ima me po ustaškim propisima stići kazna smrti.
Tako mi Bog pomogao. Amen!«
§ 14.
Postrojbe Ustaške vojnice mogu imati svoje zastave i stijegove, koje svojom odredbom određuje Poglavnik kao vrhovni zapovjednik.
§ 15.
Poglavnik će posebnom zakonskom odredbom izdati propise o ustrojstvu, o novačenju, o izdržavanju i o osobnim odnošajima u pojedinim dijelovima Ustaške vojnice.
Zakonske odredbe, koje su već glede nekih dijelova Ustaške vojnice izdane, ostaju i dalje na snazi, a sve ostale bit će propisno objavljene u službovnicama.
§ 16.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u »Narodnim Novinama«, a njezina se provedba povjerava ministru postrojniku.
Dano u Zagrebu, dne 17. srpnja 1942.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
DR. ANTE PAVELJĆ v. r.
Preustrojstvo Ustaških postrojba
§ 1.
U smislu Ustava Ustaše hrvatskog oslobodilačkog pokreta postrojena je Ustaška vojnica.
Svrha je i zadaća Ustaške vojnice osigurati nastavak ustaške borbe i njezinih tekovina za narodno oslobođenje, zajamčiti sigurnost naroda i sudjelovati u obrani Nezavisne Države Hrvatske.
§ 2.
Ustaška vojnica je sastavni dio snaga Nezavisne Države Hrvatske. Ustašku vojnicu sačinjavaju:
1. Stajaći djelatni sdrugovi,
2. Poglavnikovi tjelesni sdrugovi,
3. Prometni sdrugovi,
4. Hrvatsko oružničtvo,
5. Redarstvena straža,
6. Nadzorna služba,
7. Ustaška učilišta,
8. Ustaška priprema,
9. Stegovni i kazneni sud.
Nazivi ovih pojedinih đjelova glase: »Ustaška vojnica — stajaći sdrugovi«, Ustaška vojnica — Poglavnikovi tjelesni sdrugovi«, »Ustaška vojnica — prometni sdrugovi«, — »Ustaška vojnica — hrvatsko oružništvo«, »Ustaška vojnica — redarstvena straža«, »Ustaška vojnica — nadzorna služba«, »Ustaška vojnica — ustaška učilišta«, »Ustaška vojnica — ustaška priprema«, »Ustaška vojnica — stegovni i kazneni sud«.
§4.
U okviru Ustaške vojnice nalazi se vojnica Njemačke narodne skupine glede koje -u u krieposti propisi zakonske odredbe od 31. srpnja 1941. g. broj CCXIII-895/Z. . 1941.
§ 5.
Vrhovni zapovjednik Ustaške vojnice je Poglavnik, koji njome zapovijeda preko zapovjednika, odnosno preko zapovjedništva Ustaške vojnice.
§ 6.
Na čelu Ustaške vojnice stoji zapovjednik Ustaške vojnice, koji ima i zamjenika.
Zapovjednika Ustaške vojnice i njegovog zamjenika imenuje Poglavnik i oni su izravno podređeni Poglavniku.
§ 7.
Zapovjednik Ustaške vojnice stoji na čelu zapovjedništva Ustaške vojnice.
§ 8.
Zapovjedništvo Ustaške vojnice najviša nadzorna i upravna oblast Ustaške vojnice. Ovo zapovjedništvo ima slijedeće odjele:
1. Postrojbeni odjel, koji se ima skrbiti za sve što se odnosi na postrojenje pojedinih djelova Ustaške vojnice i pojedinih postrojbi u tim dijelovima.
Ovaj odjel ima izrađivati potrebite za to nacrte i ustrojstva prema kojima zapovjednici pojedinih djelova vojnice imaju postrojbe postrojavati, a dužnost je tom odjela izdavati smjernice pojedinim zapovjedništvima u svim pitanjima, koja se odnose na postrojbenu djelatnost.
2. Odgojni odjel, koji se ima skrbiti i davati smjernice u svim pitanjima odgoja pripadnika pojedinih dijelova Ustaške vojnice.
Odgojna djelatnost ima se u prvom redu vršiti u pitanju izobrazbe i odgoja u duhu ustaških načela.
3. Pothvatni i izobrazbeni odjel, koji se ima baviti svim pitanjima pothvatne (operativne) naravi i svim pitanjima vojničke izobrazbe pojedinih djelova Ustaške vojnice.
4. Osobni odjel, koji ima zadaću skrbiti se za sve što se odnosi na:
novačenje, unapređivanje, preimještavanje, te stegu i sudovanje u pogledu časnika, dočasnika i vojničara.
5. Opskrbni odjel, koji ima zadaću skrbiti se za sve što se odnosi na opskrbljivanje vojnice osim zdravstvenih predmeta, te za sve što se odnosi na njezino naoružanje.
6. Nadzorni odjel, koji ima slijedeće zadaće:
a) vršiti nadzor nad odgojem i vojničkom izobrazbom svih jedinica uključivši jedinice ustaške pripreme,
b) bdjeti nad očuvanjem i valjanim uporabljivanjem svih stvari na uporabi kod vojnice,
c) bdjeti nad održavanjem stege,
d) surađivati sa svim ostalim odjelima i podržavati vezu između njih i pojedinih djelova Ustaške vojnice u pogledu nadzora nad izvršavanjem valjanog opskrbljivanja pojedinih jedinica u svakom pogledu,a napose u pogledu njihova naoružanja, te nad izvršenjem svega, što iz pojedinih odjela dolazi pojedinim djelovima vojnice.
7. Zdravstveni odjel, koji ima zadaću skrbiti se za sve što se odnosi na zdravstvo u Ustaškoj vojnici i njezine pojedine članove, te ih opskrbljivati zdravstvenim predmetima.
Na čelu svakog odjela je ođjelni glavar, podređen izravno zapovjedniku Ustaške vojnice. Naslov im je:
Glavar postrojbenog odjela,
Glavar odgojnog odjela,
Glavar pothvatnog i izobrazbenog odjela,
Glavar osobnog odjela,
Glavar opskrbnog odjela,
Glavar nadzornog odjela,
Odjelne glavare i,ostalo osoblje u pojedinim odjelima imenuje Poglavnik na prijedlog zapovjednika Ustaške vojnice.
Broj odjela može se mijenjati odredbom Poglavnika.
§ 9.
Na čelu svakog tijela Ustaške vojnice stoji zapovjednik s naslovom:
»Zapovjednik stajaćih djelatnih sdrugova«,
»Zapovjednik Poglavnlkovih tjelesnihsdrugova«,
»Zapovjednik prometnih sdrugova«,
»Zapovjednik hrvatskog oružničtva«,
»Zapovjednik redarstvene straže«,
»Zapovjednik nadzorne službe«,
»Zapovjednik ustaških učilišta«,
»Zapovjednik ustaške pripreme«,
»Zapovjednik stegovnog i kaznenog
suda«.
Ove zapovjednike imenuje Poglavnik na prijedlog zapovjednika Ustaške vojnice.
§ 10.
Stajaće djelatne jedinice Ustaške vojnice mogu biti podređene zapovjedništvu domobranstva uz predhodno odobrenje zapovjedništva Ustaške vojnice u pogledu uporabe pri vođenju pojedinih vojnih pothvata.
§ 11.
Djelovanje Ustaške vojnice određuje Poglavnik na prijedlog zapovjednika ili bez prijedloga.
§ 12.
U Ustašku vojnicu može stupiti svaki član i pristaša Ustaše hrvatskog oslobodilačkog pokreta, koji se dobrovoljno javi, a koji bude pronađen za oružanu službu duševno i telesno sposoban, te dostojan da nosi ustaško oružje.
Služba u Ustaškoj vojnici je dobrovoljna, a obveza je doživotna, te prestaje samo smrću, otpustom ili premještenjem u druge djelove oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske.
§ 13.
Svi članovi Ustaške vojnice po stupanju u njezine redove polažu svečanu prisegu, koja glasi:
»Zaklinjem se Bogom Svemogućim i svim što mi je sveto, da ću se držati ustaških načela i pokoravati se propisima, da ću bezuvjetno izvršivati sve naloge Poglavnika, da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrože čuvati i đa ne ću nikada nikome ništa odati.
Zaklinjem se, da ću se u ustaškim redovima boriti na kopnu, na moru i u zraku, te hrvatsku državnu samostalnost i hrvatsku narodnu slobodu čuvati i braniti.
Ako se ogriješim o ovu prisegu, svijestan svoje odgovornosti za sve svoje čine i propuste po preuzetim osobnim dužnostima, ima me po ustaškim propisima stići kazna smrti.
Tako mi Bog pomogao. Amen!«
§ 14.
Postrojbe Ustaške vojnice mogu imati svoje zastave i stijegove, koje svojom odredbom određuje Poglavnik kao vrhovni zapovjednik.
§ 15.
Poglavnik će posebnom zakonskom odredbom izdati propise o ustrojstvu, o novačenju, o izdržavanju i o osobnim odnošajima u pojedinim dijelovima Ustaške vojnice.
Zakonske odredbe, koje su već glede nekih dijelova Ustaške vojnice izdane, ostaju i dalje na snazi, a sve ostale bit će propisno objavljene u službovnicama.
§ 16.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u »Narodnim Novinama«, a njezina se provedba povjerava ministru postrojniku.
Dano u Zagrebu, dne 17. srpnja 1942.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
DR. ANTE PAVELJĆ v. r.
Zakonska odredba o Ustaškoj vojnici
I. OBCENITE ODREDBE
1.
Stajaća ustaška vojnica, pod kojom se razumijevaju stajaći djelatni zdrugovi, Poglavnikovi tjelesni zdrugovi, prometni zdrugovi, Hrvatsko oružničtvo i Redarstvena straža, dieli se na vrste i suvrste oružja i na struke.
Vrste oružja jesu: pjašačtvo, oklopničtvo, konjaničtvo, topničtvo i obkoparstvo.
Suvrste jesu: dojavničtvo,samovozniestvo, zdravstvo i sudstvo.
Struke jesu: obskrbna struka, upravna struka, tehnička struka, duhovnička struka i glasbenička struka.
§ 2.
Broj, naziv i utemeljenje pojedinih dielova Stajaće ustaške vojnice odredjuje se sebnom odredbom Poglavnika. Posebnom zakonskom odredbom bit će odredjeno ustrojstvo, novačenje, činovi i osobni odnosi, te beriva pripadnika struka, zajedničkih svim dielovima Ustaške ,vojnice .
§ 3.
Činovi u Ustaškoj vojnici jesu sliedeći:
najviši: krilnik;
viši častnici: pukovnik, dopukovnik i bojnik;
niži častnici: nadsatnik, satnik, nadporučnik, poručnik i zastavnik;
viši dočastnici: častnički namjestnik i stožerni vodnik;
niži dočastnici: vodnik, dovodnik i rojnik;
vojničarski: dorojnik
Vojničar je pripadnik Ustaške vojnice bez ikakva čina.
§ 4.
Častnici i đočastnici borbenih postrojbi Ustaške vojnice spadaju u zapovjedni stališ, a častnici i dočastnici struka u stručni stališ.
§ 5.
Činored je sastavni dio čina, a odredjuje odnos izmedju višeg i nižeg u istom
činu. Častnici zapovjedničkog stališa viši su od svih ostalih častnika istog čina.
Činored častnika i dočastnika istog čina odredjuje se danom njihova promaknuća, a kod onih, koji su promaknuti istog dana,redosliedom promaknuća.
II.NOVAČENJE I POPUNA USTAŠKE VOJNICE
Novačenje
§ 6.
Služba u Ustaškoj vojnici ima sliedeća razdoblja: pripremno, djelatno i pričuvno.
§ 7.
Služba u pripremnom razdoblju u načelu je obvezatna za sve državljane Nezavisne Države Hrvatske, Ovo razdoblje započinje danom 1. siečnja one godine,u kojoj je pripremnik navršio 16. godinu života, i traje sve do stupanja u Stajaću ustašku vojnicu odnosno do stavne obveze u Hrvatskom domobranstvu.
U pripremi mogu biti i pripadnici Ustaške mladeži, koji se prema potrebi mogu razriešiti obveza naprama postrojbama Ustaške mladeži .
Dok Poglavnik svojom odredbom ne odredi dan, od koga će stupanje u pripremno razdoblje Ustaške vojnice biti obvezatno, stupanje u ovo razdoblje je dobrovoljno.
§8;
Pripremno razdoblje služi za vojno-ustašku prednaobrazbu. U tu svrhu postrojavaju se ustaške pripremne postrojbe.
§ 9.
U djelatnom razdoblju služba je dobrovoljna. U ovu se službu primaju na molbu:
oni, koji proizlaze iz ustaške pripreme, i mladići, već uneseni u stavne popise Hrvatskog domobranstva.
Napried navedeni, dobrovoljci ako budu pronadjeni sposobnima po stavnom povjerenstvu Ustaške vojnice, obvezani su odslužiti djelatno razdoblje u jedinicama Stajaće ustaške vojnice, prema razporedu Zapovjedničtva ustaške vojnice.
§ 10.
I oni mladići, koji nisu u ustaškoj pripremi, a u vrieme od 1. siečnja one godine kada navrše 18. godinu života, od 1. siečnja one godine, u kojoj postaju stavni obvezanici Hrvatskog domobranstva, mogu na molbu stupiti u djelatnu službu Stajaće ustaške vojnice.
Takvi mogu započeti djelatnu ustašku službu i prije vojne obveze.
§ 11.
Obveza službovanja u djelatnom razdoblju traje 2 godine.
§ 12.
Obvezi službovanja u pričuvnom razdoblju podvrgnuti su svi oni, koji su na molbu primljeni u djelatnu službu Stajaće ustaške vojnice.
§ 13.
Prenašanje u pričuvu izvršuje se odmah, čim je svršeno djelatno službovanje.
Pričuvne snage Stajaće ustaške vojnice diele se u:
a) mladju pričuvu, koja obuhvaća sve pričuvnike do navršene 40. godine života;
b) stariju pričuvu, koja obuhvaća sve ostale pričuvnike Stajaće ustaške vojnice.
§ 14.
Pričuvno razdoblje služi za nadopunu postrojbi Stajaće ustaške vojnice, kad je to potrebno.
§ 15.
Tko stupa u Ustašku vojnicu mora:
a) biti hrvatske narodnosti ;
b) biti član ili pristaša ustaškog pokreta ili pripadnik Ustaške mladeži;
c) imati najmanje 18 godina odnosno za stupanje u pripremu najmanje 16 godina;
d) biti tjelesno i duševno zdrav:
e) biti arijskog podrietla;
f) dokazati, da se nije ogriešio o čast i probitke hrvatskog naroda;
g) dokazati, da nije kažnjen za nečastni čin;
h) imati svjedočbu ponašanja, izdanu od nadležne ustaške oblasti (logora pokreta ili logora Ustaške mladeži)
§ 16.
Novačenje usljedjuje na molbu zanimanog nakon liečničke pregledbe i dozvole odnosnog zapovjedničtva.
Novačenje ustaških djelatnika vrši stavno povjerenstvo po kotarima.
Sastav i djelokrug članova ovog stavnog povjerenstva ustanovljuje se posebnim propisnikom.
§ 17.
Zanimani, koji pri novačenju za Stajaću ustašku vojnicu bude pronadjen nesposobnim ili za vrieme službovanja bude i Stajaće ustaške vojnice odpušten postaje stavnim obvezanikom Hrvatskog domobranstva.
Vrieme, provedeno u djelatnom razdobIju kod Stajaće ustaške vojnice, uračunava se kod domobranstva.
Pozivanje
§ 18.
Svi dobrovoljci, koji budu putem novačenja u vremenu od 1. siečnja do 1. listopada unovačeni, imaju se redoito uvrstiti 1. listopada u djelatni stališ Stajaće ustaške vojnice.
Pozivanje unovačenih na nastup službovanja u djelatnom razdoblju vrši se na temelju odluke Zapovjedničtva ustaške vojnice.
§ 19.
Tko bude unovačen, a neopravdano se ne odazove pozivu na službu u djelatno razdoblje, bit će kažnjen prema kaz. propisima, koji vriede za Ustašku vojnicu.
§ 20.
Zapovjedničtvo Ustaške vojnice ustanovit će svake godine posebnim oglasom sve potrebno za nastupanje službe.
Novaci, kada pridodju postrojbama,bit će ponovno liečnički pregledani.
Produljenje djelatnog službovanja
§ 21.
Prije izrninuća dvogodišnjeg obvezatnog razdoblja vojničari mogu zatražiti u roku, koji ustanovljuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice, produljenje djelatnog službovanja za daljnju godinu dana.
Na isti način može se od godine do godine tražiti daljnje produljenje djelatnog službovanja.
§ 22.
Za častnike i dočastnike vriede u pogledu produljenja propisi §§ 32. i 44.
Popuna
§ 23.
Popuna stajaćih djelatnih, ustaških postrojbi vrši se :
a) unovačenim dobrovoljcima, koji još nisu stavni obvezanici;
b) vojničarima, koji dobrovoljno preuzmu obvezu, da nastave služiti u vojnici preko vremena, odredjenog za djelatnu službu;
c) dobrovoljicima, koji su već udovoljili vojničkim stavnim obvezama.
§ 24.
Zapovjedničtvo ustaške vojnice ustanovit će oglasom svake godine izvršitbeni način za popunu novacima, na koje se odnosi § 23. toč. a) i c).
Posebna povjerenstva, koja imenuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice, odlučuju o primanju dobrovoljaca.
§ 25.
Popuna nižim djelatnim častnicima vrši se iz Ustaške častničke škole na način, propisan posebnom zakonskom odredbom.
§ 26.
Djelatni častnik nanovo imenovan u Ustašku vojnicu, obvezuje se služiti 10 godina u djelatnom razdoblju i doživotno u pričuvnom razdoblju.
§ 27.
Popuna djelatnim častnicima za vrieme od godine 1942, do 1944. vrši se dobrovoljcima i to:
častnicima Ustaške vojnice, koji su služili najmanje godinu dana u Ustaškoj vojnici;
pričuvnim častnicima Hrvatskog domobranstva, koji su udovoljili svojoj vojnoj obvezi.
Pripremanje častnika tih dviju vrsta na djelatnu službu u Ustaškoj vojnici vrši se posebnim natječajem, koji razpisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice.
§ 28.
Za popunu Ustaške vojnice pričuvnim častnicima osniva se škola za pričuvne častnike Ustaške vojnice.
§ 29. U ovu školu mogu se primati mladići s navršenom srednjom školom, koji udovoljavaju zahtjevima, navedenim u § 15.
§ 30.
Mladići,koji budu primljeni u školu za pričuvne častnike Ustaške vojnice razriešeni su od redovitih vojnih dužnosti, te im se računa za redovitu vojničku službu vrieme, koje provedu u zavodima za ustaški odgoj ili u službi kod Ustaške vojnice.
Nakon dovršene škole za pričuvne častnike, bit će promaknuti u čin zastavnika.
§ 31.
U času predavanja molbe za stupanje u školu za pričuvne častnike Ustaške vojnice, molitelji preuzimaju obvezu, da će kao častnici djelatno služiti jednu godinu u Ustaškoj vojnici i doživotno u pričuvi.
§ 32.
Pričuvni častnici, prije nego navrše obvezatno razdoblje, mogu tražiti da ostanu u djelatnoj službi još daljnju godinu, a pred izminuće te godine ponavljaju to traženje na isti način, a tako i unapried od godine do godine.
Način i uvjete, kojima moraju udovoljiti, odredjuje svake godine Zapovjedničtvo ustaške vojnice.
§ 33.
Za vrieme svakogodišnjih ljetnih vježbi bit će na preskok pozivani pričuvni častnici pod oružje u svrhu vježbanja.
§ 34.
Pričuvno-častnički pripadnici, koji ne polože izpit za pričuvne častnike ili koji budu odpušteni iz škole za pričuvne častnike zbog razloga, koji ne zahtievaju odpust iz Ustaške vojnice, upućuje se u djelatne postrojbe, gdje će služiti do izrninuća svog djelatnog razdoblja.
§ 35.
Pozivanje pričuvnih častničkih pripravnika na službu u djelatnom razdoblju propisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice .
§ 36.
Sveučilištarci, koji žele služiti kao častnici u Ustaškoj vojnici, moraju stupiti u častničku školu najkasnije do navršene 24. godine života.
§ 37.
Popuna pričuve prema potrebi može se vršiti i pričuvnim častnicima Hrvatskog domobranstva, koji to zamole, ako budu po Zapovjedničtvu ustaške vojnice pronadjeni sposobnim, i ako im to predhodno odobri Ministarstvo hrvatskog domobranstva.
§ 38.
Popuna dočastnicima od zvanja za stajaću djelatnu vojnicu vrši se putem dočastničke škole Ustaške vojnice na način, propise n posebnom zakonskom odredbom.
§ 39.
Dočastnik, koji je proizašao iz škole, spomenute u § 38., preuzima prigodom imenovanja obvezu, da će djelatno služiti najmanje 5 godina u Ustaškoj vojnici, a doživotno u pričuvnom razdoblju.
§ 40.
Doćastnici od zvanja mogu biti novačeni izmedju dočastnika na produljenju služenja prema § 44., nakon što su izvršili najmanje dva uzastopna produljenja od po jedne godine, ako budu pronadjeni sposobnima.
§ 41.
Popuna dočastnicima od zvanja, u toku 1942., vrši se dobrovoljicima i to:
dočastnicima Ustaške vojnice, koji su služili najmanje 6 mjeseci u jedinicama Ustaške vojnice i svršili nižu srednju školu;
dočastnicima Hrvatskog domobranstva koji su udovoljili obvezama službe i svršili nižu srednju školu.
Primanje napried navedenih dočastnik u službu izvršit će se na temelju natječaja, koji razpisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice.
§ 42.
Pitomci dočastničke škole, koji ne po¬ože propisani izpit ili koji su iz škole odpušteni iz razloga, koji ne nose za posljedicu odstranjenje iz Ustaške vojnice, dužni su odslužiti djelatno razdoblje u postrojbama Ustaške vojnice .
§ 43.
Vojničari, koji unutar jedne godine djelatne službe u Ustaškoj vojnici postignu čin dorojnika, i koji se osobito iztaknu mogu biti uzeti u posebni tečaj za dočastničku izobrazbu, a nakon svršenog takvog tečaja mogu biti dalje promicani.
§ 44.
Pričuvni dočastnik može, prije nego dovrši djelatno razdoblje, zatražiti produljenje služenja na jednu godinu, a zatim produljenje uzastopce od godine do godine.
GLAVA III..
Stališ i promaknuća osoblja
§ 45.
Častnički i dočastnićki stališ označen je skupom prava i dužnosti, koje proiztječu iz zakonito stečenog čina.
Svaki častnik i dočastnik vrši službu koja odgovara njegovu činu i njegovoj sposobnosti.
Podjeljivanje čina
§ 46.
Za vrieme djelatnog razdoblja ne može biti nikome dan veći čin od dorojničkoga, osim u slučaju, predvidjenom u § 43.
§ 47.
Rojnički i dovodnički čin podjeljuju zapovjednici postrojbi Ustaške vojnice, dočim čin vodnika i viših dočastnika podjeljuje zapovjednik Ustaške vojnice.
§ 48.
Častnički čin i imenovanja u djelatnoj službi podjeljuje Poglavnik svojom odredbom
Promaknuća
§ 49.
Promaknuća u raznim dočastničkim činovima izvršuju se
a) prema činoredu,
b) izvanredno.
§ 50.
Promaknuće prema činoredu izvršuje se kada dočastnik:
a) dobro izvrši zadaće svog čina;
b) ima sve potrebne ćudoredne, duševne i tjelesne stališke sposobnosti, prema kojima će moći izpunjavati zadaće višeg čina;
c) kad ga predpostavljeni povoljno ociene;
d) kad je u činu, proveo najmanje zahtjevano vrieme i to:
3mjeseca u činu rojnika,
6 mjeseci u činu dovodnika,
4godine u činu vodnika,
i 6 godina u činu stožernog vodnika.
§51.
Stožerni vodnik može biti izvanredno promaknut u viši čin, ako je proveo najmanje 3 godine u tom činu i ako je pokazao,da napose odgovara uvjetima § 50. toč a), b) i c).
Priedlog za izvanredno promaknuće podnaša zapovjednik sata odnosno slične jedinice.
Konačna odluka pripada zapovjedniku ustaške vojnice.
Stožerni vodnici, predviđjeni za izvanredno promaknuće, moraju se podvrći posebnom izpitu .
§ 52.
Dočastnik, koji u činu vodnika provede najmanje 3 godine, ima pravo na polaganje zastavničkog izpita, ako se pokaže osobito sposobnim, i ako odgovara svim uvjetima prema strogom izboru častničkog zbora. Nakon položenja izpita može takav dočastnik biti promaknut u čin zastavnika i dalje napredovati kao i ostali častnici, do uključivo čina nadsatnika.
Zastavnički izpit može se ponoviti samo jedanput i to nakon jedne godine dana. Ovaj se zastavnički izpit polaže prema posebnim propisima.
§ 53.
Promaknuća u činove častnika izvršuju se prema:
a) činoredu,
b) izvanredno.
§ 54.
Častnik, da bi mogao biti promaknut prema činoredu, mora odgovarati sliedećim uvjetima:
a) da je valjano izvršio zadaće svog dotadanjeg čina,
to) da ima ćudoredne, tjelesne i stručne preduvjete i preduvjete značaja, prema kojim će biti u stanju izvršiti zadaće zapoviedanja u ratu i u miru u činu, u koji ima biti promaknut;
c) da je dobio povoljno ocjenu od predpostavljenih u redovitim godišnjim ocjenama ili posebnu povoljnu ocjenu, izdanu za
stanovitu priliku;
d) da je proveo najmanje:
jednu godinu u činu zastavnika;
četiri godine u činu poručnika;
četiri godine u činu nadporučnika;
tri godine u činu satnika;
dvie godine u činu nadsatnika;
tri godine u činu bojnika,
a četiri godine u činu dopukovnika;
e) da ga je posebno povjerenstvo pronašlo prikladnim za promaknuće.
Nadsatnik, da bi mogao biti promaknut prema činoredu, osim napried navedenih uvjeta mora svršiti posebni tečaj za više častnike i s uspjehom položiti izpit nakon svršenog tečaja.
Ne mogu postići promaknuće u čin bojnika prema činoredu oni nadsatnici, koji su taj čin postigli prema § 52.
§ 55.
Izvanredno promaknuće može usliediti samo za osobite zasluge i glede osobito sposobnih nadsatnika.
Nadsatnik, da bi mogao izvanredno postići promaknuće mora na vidan način udovoljavati svim uvjetima, navedenim u § 54. si. a), b) i c), l mora s uspjehom položiti posebni izpit pred posebnim povjerenstvom, koje imenuje Poglavnik.
Ovo promaknuće može se izvršiti, nakon što nadsatnik provede u tom činu najmanje jednu godinu dana.
§ 56.
Promaknuće za zasluge u ratu ili u inim oružanim podhvatima može se izvršit priedlog predpostavljenih, i to samo odredbom Poglavnika, a neovisno od ograničenja najmanje provedenog vremena u dotadanjem činu.
§ 57.
Čin krilnika podjeljuje Poglavnik iz vlastite pobude za osobite zasluge : izvanredne sposobnosti.
§ 58.
Pričuvni častnik može biti promaknut prema činoredu u viši čin, nakon što je na zadovoljavajući način izvršio u svakom činu vježbe, na koje je bio pozvan i ako ima uvjete, predvidjene u § 54.
Pričuvni častnik može postići čin dopukovnika.
Djelatni častnik smatra se višim od pričuvnog častnika istog čina.
§ 59.
Za izvanredne zasluge u ratu i u inim oružanim podhvatima Poglavnik će podjeljivati činove posmrtno prema vlastitoj uvidjavnosti i bez obzira na propise;
§ 60.
Ocjenjivanje častnika vršit će se po posebnom propisniku.
Zvanje i odnos
§ 61.
Služba,što je obnaša djelatni častnik i dočastnik po zanimanju, zove se zvanje Zvanje mogu imati samo djelatni ćastnici i dočastnici po zanimanju.
Sa zvanjem u Ustaškoj vojnici nije spojivo nikakovo drugo zvanje.
§ 62.
Djelatni častnik u pogledu svog zvanja može se nalaziti u:
odnosu djelatne službe,
odnosu pričeka,
odnosu lebdivosti (suspenzije),
§ 63.
U djelatnoj službi je onaj častnik koji je sposoban i koji doista vrši službu.
Priček je odnos onog častnika, koji je privremeno razriešen djelatne službe zbog:
privremene bolesti zadobivene u službi;
privremene bolesti neprouzrokovane službom;
posebničkih razloga.
Stavljanje u odnos lebdivosti usljedjuje iz razloga kaznenopravnih, stegovnih i iz razloga opreznosti.
§ 64.
Djelatni dočastnik može se u pog svog zvanja nalaziti u sliedećem odnosu:
službi pod oružjem;
na odpustu;
na priceku.
U službi pod oružjem smatraju se oni dočastnici bilo kog čina, koji doista vrše službu kod postrojbi ili koji doista vrše dužnosti stručnog značaja.
U odnosu odpusta nalazi se dočastnik s razloga navedenih u § 59.
U pričeku može se nalaziti samo častnički namjestnik zbog bolesti ili zbog nenadanih obiteljskih razloga i to samo nakon navršenih 12 godina službe.
Ženitba
§ 65.
Ženitba je za vrieme djelatne službe načelno zabranjena.
Častnicima i dočastnicima može se ženitba dopustiti posebnom dozvolom na temeIju propisa, koje izdaje vrhovni zapovjednik Ustaške vojnice.
Gubitak čina i prestanak službe
§ 66.
Častnik gubi čin:
1.ako je na temelju sudbene osude osudjen na gubitak čina;
2.ako je pravomoćnom sudbenom osudom osudjen na zatvor preko 6 mjeseci;
3.ako samovoljno napusti svoju jedini pa se ne vrati u roku od 7 dana ili se
ne javi u tom roku najbližoj ustaškoj ili domobranskoj ustanovi.
§ 67.
Častniku prestaje služba:
1.nakon što navrši vrieme obvezatno u djelatnoj službi, ako izjavi da ne želi dalje služiti;
2.ako je stegovno kažnjen u jednoj godini kaznom većom od 40 dana zatvora;
3.ako bude kroz tri godine uzastopce dva puta slabo ocienjen;
4.ako boluje neprekidno godinu dana, pa ne ozdravi, ili ukupno 15 mjeseci u dvie godine uzastopce, pa ne ozdravi. Bolest se ustanovljuje liečničkim nadpregledom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice;
5.ako je svojim načinom života ili kojim činom povriedio ustaška načela;
6.ako je lišen čina.
U slučajevima iz točke 2., 3. i 4. častnik se umirovljuje, ako je prema godinama službe stekao pravo na mirovinu, inače se odpušta.
§ 68.
Dočastnik gubi čin:
1.ako je sudbenom osudom osuđjen na gubitak čina;
2.ako je pravomoćnom sudbenom osuudjen zbog nečastnog čina ili ako je
na zatvor preko 6 mjeseci;
3. ako samovoljno napusti svoju jedinicu, pa.se ne vrati u roku od 15 dana ili se ne javi u tom roku najbližoj ustaškoj ili domobranskoj ustanovi.
§ 69.
Dočastniku prestaje služba:
1.nakon što navrši vrieme obvezatno u djelatnom stališu;
2.ako je stegovno kažnjen u jednoj godini kaznom većom od 50 dana zatvora;
3.ako bude kroz dvie godine uzastopce ili u pet godina tri puta slabo ocienjen;
4.ako boluje neprekidno godinu dana, pa ne ozdravi, ili ukupno 15 mjeseci u dvie godine uzastopce, pa ne ozdravi. Bolest se ustanovljuje liečničkim nadpregleđom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice;
5.ako je svojim načinom života ili kojim činom teže povriedio ustaška načela;
6.ako bude lišen čina.
U slučajevima iz toč. 2., 3. i 4. dočastnik se umirovljuje, ako je prema godinama službe stekao pravo na mirovinu, inače se odpušta.
§ 70.
Dočastnici, koji su navršili pet godina službe u djelatnom stališu, a ne žele dalje služiti i nisu odpušteni zbog kazne, imaju za primiče u državnu službu prednost pred ostalim, koji imaju jednake uvjete.
GLAVA IV.
Beriva
§ 71.
Beriva častnika i dočastnika sastoje se od:
aj temeljne plaće,
b) stanarine,
c)doplatka.
§ 72.
Beriva pripadnika Ustaške vojnice izplaćuju se mjesečno prema sliedečoj ljestvici:
Krilnik 11.000.—; Pukovnik 7.000.—; Dopukovnik 6.000.—; Bojnik 5.500.—; Nad-satnik 5.000.—; Satnik 4.400.—; Nadpo-ručnik 3.500.—; Poručnik 2.700.—; Zastav¬nik 2.500.—; Castnički namjestnik 2.500.—; Stož. vodnik 2.400.—; Vodnik 2.300.—; Do-vodnik 2.000.—; Rojnik 1.800.—; DorojniK dnevno 15.—; Čarkar dnevno 10.—.
Beriva dorojnika i čarkara nazivaju se mazdom, a izplaćuju se tjedno.
Častnici i dočastnici dobivaju doplatak na djecu:
za jedno diete Kuna 200.—
za dvoje djece „ 450.—
za troje djece „ 750.—:
za četvero djece „ 1.100.—
za petero djece „ 1.500.—
za šestero djece ,, 1.950.—
za svako daljnje diete po Kuna 500.—. U koliko bi se beriva pripadnika Hrvatskog domobranstva povećala, vriedit će odnosni propisi i za pripadnike odgovarajućeg čina Ustaške vojnice .
§ 73.
U izvanrednim prilikama može Vrhovni zapovjednik Ustaške vojnice odobriti izvanredni doplatak, koji se doznačuje svim častnicima u istom iznosu. Oženjenim častnicima može se ovaj doplatak povećati za 50% ako nemaju djece, a za 100% ako imaju djecu. Za svako diete oženjeni častnik u tom slučaju dobiva još i 20% izvanrednog doplatka.
Ovaj izvanredni doplatak može se odobriti i oženjenim dočastnicima pod istim okolnostima.
§ 74.
Pripadnici Ustaške vojnice stječu pravo na beriva od dana nastupa službe. Promjene u berivima, nastale u toku mjeseca, računaju se od prvog dana sliedećeg mjeseca.
§ 75.
Častnici i dočastnici, koji se nalaze pod redovitom kaznenom istragom ili o pritvoru zbog kažnjiva čina, koji za sobom povlači naknadu štete državi, primaju plaću u nepodpunom iznosu, i to :
a)neoženjeni 25%,
b)oženjeni 50% od cjelokupnih beriva
§ 76.
U slučaju, da se šteta nanesena državi ne ustanovi, uztegnuta se beriva vraćaju.
Bolestnim častnicima i dočastnicima djelatnim, pričuvnim i umirovljenim, kojim je bolest posljedica vršenja službe, pripada pomoć u novcu za liečenje u lječilištima i kupalištima.
Visina te pomoći ustanovljuje se propisnikom, koji izdaje Zapovjedničtvo ustaške vojnice .
§ 77.
Častnicima pripada pravo na posebna odielo i posebnu obuću od države. Vrsta i količina ustanovljuje se propisnikorn,koji izdaje Zapovjedničtvo ustaške vojnice.
§ 78.
Djelatnim i umirovljenim častnicima i dočastnicima i članovima njihovih obitelji pripada pravo na popust na svim državnici prometnim sredstvima, kao i svima ostalim državnim službenicima.
GLAVA V.
Umirovljenje i mirovina
§ 79.
Častnik može biti umirovljen na vlastitu molbu ureda radi.
Ako častnik ima 30 godina izvršene djelatne službe ili je navršio 55 godina života, mora biti na molbu umirovljen.
Za vrieme spreme, u izvanrednim prilikama ili u ratnom stanju ne mora se udovoljiti molbi za umirovljenje.
Častnik, koji je stekao pravo na mirovinu (§ 80. st. 1.) umirovljuje se ureda radi u slučajevima, navedenim u § 67.
Častnik, koji nakon bezprekidne bolesti od godinu dana, odnosno nakon bolesti od 15 mjeseci u dvie uzastopne godine ne ozdravi i uslied toga postane za službu nesposoban umirovljuje se ureda radi, ako je stekao pravo na mirovinu. U koliko je bolest i nesposobnost za službu posljedica službe, častnik se umirovljuje ureda radi i u takvom slučaju mu se za mirovinu, osim godina djelatne izvršne službe priznaje i to:
u slučaju 25% trajne nesposobnosti 10 godina izvršne službe,
u slučaju 50% trajne nesposobnosti 15 godina izvršne službe,
u slučaju 75% trajne nesposobnosti 25 =odina izvršne službe,
u slučaju 100% trajne nesposobnosti 30 _odina izvršne službe.
Bolest i nesposobnost za službu ustanovljuju se povjerenstvenim liečničkim pregledom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice.
Častnici, kojim se mirovina odredjuje prema prednjem nemaju prava na ozljedjeničku podporu.
§ 80.
Častnik stiče pravo na mirovinu nakon 10 godina djelatne izvršne službe. Visina mirovine odredjuje se prema godinama, priznatim za mirovinu. U vrieme djelatne izvršne službe uračunava se:
1.vrieme, provedeno u djelatnom stališu ustaške vojnice, s odbitkom djelatnog obveznog razdoblja. Vrieme provedeno u častničkim školama prije postanka častnikorn računa se u godine službe djelatnog razdoblja;
2.vrieme, provedeno u djelatnoj službi bivših ili stranih vojski, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja,
3.vrieme, provedeno u inoj državnoj službi,
4.vrieme provedeno u političkom djelovanju u inozemstvo ili u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, što ustanovljuje posebno povjerenstvo.
Vrieme, provedeno u ratu, političkom djelovanju u inozemstvu i u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, računa se dvostruko i to tako, da se uračunava ciela kalendarska godina, bez obzira na broj dana provedenih u ratu, u inozemstvu ili u zatvoru u toj godini.
§ 81.
U vrieme za mirovinu ne uračunava se:
1.vrieme, provedeno u zatvoru na temelju sudbene osude,
2.vrieme, provedeno u mirovini,
3.vrieme, provedeno u zahvali na službi.
§ 82.
Častnik gubi pravo na mirovinu:
1.lišenjem čina,
2.zahvalom na službi.
§ 83.
Visina mirovine odredjuje se prema slijedećoj stopi: za 10 godina priznate službe 50% od temeljne plaće, te za svaku daljnju započetu kalendarsku godinu još 25% od temeljne plaće i stanarine.
Častnicirna pripadaju uz mirovinu i doplatci, koji su prema § 72. predviđjeni za častnike.
§ 84.
Nakon smrti častnika ima pravo na mirovinu njegova zakonita žena, dok se ne preuda. Ako ima jedno ili više neobskrbljene djece, udovica prima mirovinu jednaku mirovini, koju bi imao njezin muž, da živi, ako pak nema djece ili ako su djeca obskrbljena mirovina je jednaka iznosu od 60% one mirovine, koju bi imao njezin muz da živi.
Nakon smrti udovice umirovljenog častnika, pravo na mirovinu prelazi na njegovu neobskrbljenu djecu. Žensko diete dobiva mirovinu, dok se ne uda ili dok ne poene samostalno priradjivati, a mužko diete do punoljetnosti odnosno do završetka visokoškolskih nauka, a najdalje do navršene 27. godine života.
Obitelji častnika, koji bez vlastite krivnje izgubi život u borbi ili u vršenju službe, pripada podpuna mirovina njegova čina.
§ 85.
Dočastnik može biti umirovljen na vlastitu molbu i ureda radi prema propisima, koji se odnose na častnike (§ 79.).
§ 86.
Dočastnik stječe pravo na mirovinu nakon deset godina izvršne djelatne službe. Visina mirovine ustanovljuje se pema godinama priznatim za mirovinu.
U vrieme izvršne djelatne službe uračunava se :
1. vrieme, provedeno u djelatnom stališu Ustaške vojnice, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja;
2.vrieme, provedeno u djelatnoj službi bivših ili stranih vojski, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja;
3.vrieme, provedeno u inoj državnoj službi;
4.vrieme, provedeno u političkom djelovanju u inozemstvu ili u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, što ustanovljuje posebno povjerenstvo.
Vrieme, provedeno a ratu, u iztaknutom političkom djelovanju u inozemstvu i u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog djelovanja, računa se dvostruko i to tako, da se uračunava ciela kalendarska godina, bez obzira na broj dana provedenih u zatvoru ili narodnom djelovanjeu u toj godini.
§ 87.
U vrieme za mirovinu ne uračunava
1.vrieme, provedeno u mirovini;
2.vrieme, provedeno u zatvor uslied sudbene osude;
3.vrieme, provedeno u zahvali na službi;
§ 88.
Dočastnik gubi pravo na mirovinu:
1.lišenjem čina;
2.zahvalom na službi.
§ 89.
Visina mirovine odredjuje se prema sliedećoj stopi: za 10 godina priznate službe 50% od temeljne plaće i stanarine, a za svako daljnje podpuno polugodište jos 1% od temeljne plaće i stanarine.
Dočastnicima pripadaju uz mirovinu i doplatci, koji su prema §72. predvidjeni za dočastnike .
§ 90.
Nakon smrti dočastnika ima pravo na mirovinu njegova zakonita žena, dok se ne preuda, odnosno njegova neobskrbljena siročad.
Nakon smrti udovice, pravo na mirovinu prelazi na neobskrbljenu djecu.
Obiteljske (udovičke, siročadske) mirovi ne odredjuju se prema propisima, koji vriede za odredjivanje takvih mirovina državnih službenika.
GLAVA VI.
Dopusti
§ 91.
Dopust mogu dobiti častnici, doćastnici,vojničari i sve ostale osobe, koje su na službi kod Ustaške vojnice, ukoliko nije na štetu službe.
Dopust se može podieliti u mjesta u državi, a u iznimnim slučajevima i u mjestima izvan države.
Dopust u inozemstvo odobrava zapovjednik Ustaške vojnice.
Dopust može biti podieljen kao:
a)redoviti;
b)izvanredni.
§ 92.
Svi pripadnici Ustaške vojnice imaju pravo na redoviti godišnji dopust.
Redovite godišnje dopuste mogu dobiti:
a)častnici: stožerni častnik 5 tjedana, satnik i nadsatnik 4 tjedna, nadporučnik, poručnik i zastavnik 3 tjedna;
b)dočastnici: viši 4 tjedna, niži 20 dana;
c) vojničari nakon završne novačke obuke 15 dana
§ 93.
Redoviti dopust može se izkoristiti najedanput ili u prekidima.
Pravo na dopust, koji iz bilo kojih razloga ne bude izkorišćen u jednoj godini, ne može se prenieti na sliedeće godine.
§ 94.
Izvanredni dopust može se podieliti samo u izvanrednim slučajevima, i to kad je već redoviti dopust izkorišćen.
§ 95.
Pravo podjeljivanja dopusta propisuje službovnik.
§ 96.
Svaki nadredjeni, koji je po službi jednak zapovjedniku sata, može svom podredjenom dopustiti da tri dana ne dolazi u siužbu, a da se to ne računa u dopust.
§ 97.
Častnici i oženjeni dočastnici lieče se na državni trošak u slučaju bolesti u bolnici ili u svom stanu, a na temelju mnienja nadležnog liečnika.
Neoženjeni dočastnici i vojničari lieče se na državni trošak u bolnici ili u svojoj jedinici.
§ 98.
Oporavak podjeljuje zapovjednik Ustaške vojnice na temelju mnienja mjerodavnog liečničkog povjerenstva i to najduže za vrieme od tri mjeseca u jednoj godini.
GLAVA VII.
Stegovna i kaznena nadležnost
§ 99.
Za kažnjive i stegovno-kažnjive čine, što ih počine pripadnici Ustaške vojnice, nadležne su ustaške stegovne i kaznene oblasti.
§ 100.
Ako je pripadnik Ustaške vojnice počinio kažnjiv čin u zajednici s gradjanskorn ili domobranskom osobom, koja podpada pod nadležnost redovnog gradjanskog ili priekog, domobranskog priekog ili ratnog suda, za postupak proti pripadniku Ustaške vojnice nadležan je Ustaški kazneni sud prema propisima ustaškog kaznenog propisnika.
§ 101.
Za redarstvene prekršaje, koje počine pripadnici Ustaške vojnice, nadležne su stegovne oblasti ustaške vojnice .
§ 102.
Kod provedbe ovrhe proti pripadniku li staške vojnice na temelju odluka redovnih sudova ili upravnih oblasti posadno zapovjedničtvo može odrediti jednog izaslanika, koji će prisustvovati provedbi ovrhe.
§ 103.
Pripadnike Ustaške vojnice mogu u slučaju kažnjiva čina pritvoriti:
a)zapovjednici postrojbi Ustaške vojnice,
b)Ustaški stegovni i kazneni sud,
c)posadni zapovjednici.
§ 104.
Upravne i druge gradjanske i domobranske oblasti mogu pritvoriti pripadnika Ustaške vojnice:
a)ako je zatečen kod izvršenja zločinstva;
b)ako postoje osnovani razlozi sumnje, da je izvršio zločinstvo;
c)na zahtjev zapovjednika i ustanova,navedenih u prednjem paragrafu.
Ove oblasti dužne su pritvorenika predati u roku od 24 sata nadležnoj oblasti Ustaške vojnice.
Ove oblasti mogu tražiti, da im se pripadnik Ustaške vojnice uputi ili dovede na preslušanje radi provedbe iztrage, koja se vodi proti osobi, koja nije pripadnik Ustaške vojnice. Ovakvu preslušanju mora biti prisutan jedan izaslanik Ustaške vojnice, koji mora po činu biti viši od pritvorenika.
GLAVA VIII.
Obskrba
§105.
U pogledu obskrbe i nabave svih tvarnih potreba Ustaška je vojnica podpuno ravnopravna s Hrvatskim domobranstvom.
§ 106.
Dobave svih tvarnih potreba za cjelokupnu oružanu silu Nezavisne Države Hrvatske dieli se razmjerno na Hrvatsko domobranstvo i na Ustašku vojnicu prema sastavu i brojčanoj jakosti njihovih postrojbi, u koliko ne bi bilo odredjeno, da se Ustaška vojnica samostalno obskrbljiuije.
§ 107.
Razpodjelbu tvarnih dobava prema § 106. vrše sporazumno odgovarajući odjeli Zapovjedničtva ustaške vojnice i Ministarstva hrvatskog domobranstva.
§ 108.
Možebitna prieporna pitanja u pogledu obskrbe, opreme i naoružanja, nastala u primjeni §§ 105. do 107., rješavat će povjerenstvo, koje odredi Poglavnik.
GLAVA IX.
Prelazne ustanove
§ 109.
Dosadanji proračuni pojedinih dielova Ustaške vojnice, koji su bili naslovljeni na samu Ustašku vojnicu, imaju se izcrpiti u svom ostatku putem Zapovjedničtva ustaške vojnice, na koju prelazi i sva ostala imovina pojedinih dielova.
§ 110.
Svi častnici, koji sada obnašaju čin bez imenovanja po Poglavniku i svi dočastnici, koji svoj čin obnašaju bez imenovanja po zapovjedniku Ustaške vojnice, ako taj čin nisu prije obnašali u Hrvatskom domobranstvu ili u bivšim vojskama, imaju proglašenjem ove zakonske odredbe svoj čin izjednačiti s posljednjim činom, koji su obnašali prije osnutka Nezavisne Države Hrvatske.
Provedbu prednjeg propisa izvršit će pod vlastitom odgovornošću zapovjednici pojedinih dielova Ustaške vojnice u roku od dva mjeseca nakon proglašenja ove zakonske odredbe.
§ 111.
Činovi u Ustaškoj vojnici jednaki su odgovarajućim činovima u Hrvatskom domobranstviu prema odnosnom činoredu.
§ 112.
Činovi, stečeni u Ustaškoj vojnici priznaju se odgovarajućem činu u Hrvatskom domobranstvu, kao i obratno.
§ 113.
Tjelesna sposobnost, ustanovljena od nadležnih djelatnika Ustaške vojnice, vriedi i za zapovjedničtva Hrvatskog domobranstva i obratno.
§ 114.
Dočastnici, koji su stekli pravo na činove viših dočastnika, a sada obnašaju čin vodnika, prenose se u odgovarajuće činove viših dočastnika, a beriva novog čina računaju im se od 1. kolovoza 1942.
§ 115.
Častnici i dočastnici pripadnici Hrvatskog domobranstva, koji su dodieljeni na službu Ustaškoj vojnici, mogu se prenieti u Ustašku vojnicu na vlastitu molbu po odobrenju Ministarstva hrvatskog domobranstva. Ako su privremeno udieljeni više od 6 mjeseci, nose Ustaško odoru.
§ 116.
Položeni vojni izpiti u Hrvatskom domobranstvu priznati su i u Ustaškoj vojnici, a iz drugih vojska mogu biti priznati posebnom odredbom Poglavnika.
§ 117.
Kad ova zakonska odredba zadobije pravnu moć, prestaju vriediti svi propisi, koji s njom stoje u protuslovlju.
Propisi ove zakonske odredbe vriede za sve dielove Ustaške vojnice, ukoliko za koji njezin dio nije izdana ili ne bude izdana posebna zakonska odredba.
§ 118.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru postrojniku.
§ 119.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama.
U Zagrebu, dne 3. kolovoza 1942.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić v. r.
Broj CCXVI-1882-Z-1942.
Ministar hrvatskog domobranstva: Slavko Kvaternik v. r.
Državni rizničar: Dr. Vladimir Košak v. r.
Ministar postrojnik: Dr. Ljudevit Scholz v. r.
Ministar unutarnjih poslova: Dr. Andrija Artuković v. r.
Ministar prometa i javnih radova: lug. Hilmije Bešlagić v. r.
Ministar pravosudja i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk v. r.
I. OBCENITE ODREDBE
1.
Stajaća ustaška vojnica, pod kojom se razumijevaju stajaći djelatni zdrugovi, Poglavnikovi tjelesni zdrugovi, prometni zdrugovi, Hrvatsko oružničtvo i Redarstvena straža, dieli se na vrste i suvrste oružja i na struke.
Vrste oružja jesu: pjašačtvo, oklopničtvo, konjaničtvo, topničtvo i obkoparstvo.
Suvrste jesu: dojavničtvo,samovozniestvo, zdravstvo i sudstvo.
Struke jesu: obskrbna struka, upravna struka, tehnička struka, duhovnička struka i glasbenička struka.
§ 2.
Broj, naziv i utemeljenje pojedinih dielova Stajaće ustaške vojnice odredjuje se sebnom odredbom Poglavnika. Posebnom zakonskom odredbom bit će odredjeno ustrojstvo, novačenje, činovi i osobni odnosi, te beriva pripadnika struka, zajedničkih svim dielovima Ustaške ,vojnice .
§ 3.
Činovi u Ustaškoj vojnici jesu sliedeći:
najviši: krilnik;
viši častnici: pukovnik, dopukovnik i bojnik;
niži častnici: nadsatnik, satnik, nadporučnik, poručnik i zastavnik;
viši dočastnici: častnički namjestnik i stožerni vodnik;
niži dočastnici: vodnik, dovodnik i rojnik;
vojničarski: dorojnik
Vojničar je pripadnik Ustaške vojnice bez ikakva čina.
§ 4.
Častnici i đočastnici borbenih postrojbi Ustaške vojnice spadaju u zapovjedni stališ, a častnici i dočastnici struka u stručni stališ.
§ 5.
Činored je sastavni dio čina, a odredjuje odnos izmedju višeg i nižeg u istom
činu. Častnici zapovjedničkog stališa viši su od svih ostalih častnika istog čina.
Činored častnika i dočastnika istog čina odredjuje se danom njihova promaknuća, a kod onih, koji su promaknuti istog dana,redosliedom promaknuća.
II.NOVAČENJE I POPUNA USTAŠKE VOJNICE
Novačenje
§ 6.
Služba u Ustaškoj vojnici ima sliedeća razdoblja: pripremno, djelatno i pričuvno.
§ 7.
Služba u pripremnom razdoblju u načelu je obvezatna za sve državljane Nezavisne Države Hrvatske, Ovo razdoblje započinje danom 1. siečnja one godine,u kojoj je pripremnik navršio 16. godinu života, i traje sve do stupanja u Stajaću ustašku vojnicu odnosno do stavne obveze u Hrvatskom domobranstvu.
U pripremi mogu biti i pripadnici Ustaške mladeži, koji se prema potrebi mogu razriešiti obveza naprama postrojbama Ustaške mladeži .
Dok Poglavnik svojom odredbom ne odredi dan, od koga će stupanje u pripremno razdoblje Ustaške vojnice biti obvezatno, stupanje u ovo razdoblje je dobrovoljno.
§8;
Pripremno razdoblje služi za vojno-ustašku prednaobrazbu. U tu svrhu postrojavaju se ustaške pripremne postrojbe.
§ 9.
U djelatnom razdoblju služba je dobrovoljna. U ovu se službu primaju na molbu:
oni, koji proizlaze iz ustaške pripreme, i mladići, već uneseni u stavne popise Hrvatskog domobranstva.
Napried navedeni, dobrovoljci ako budu pronadjeni sposobnima po stavnom povjerenstvu Ustaške vojnice, obvezani su odslužiti djelatno razdoblje u jedinicama Stajaće ustaške vojnice, prema razporedu Zapovjedničtva ustaške vojnice.
§ 10.
I oni mladići, koji nisu u ustaškoj pripremi, a u vrieme od 1. siečnja one godine kada navrše 18. godinu života, od 1. siečnja one godine, u kojoj postaju stavni obvezanici Hrvatskog domobranstva, mogu na molbu stupiti u djelatnu službu Stajaće ustaške vojnice.
Takvi mogu započeti djelatnu ustašku službu i prije vojne obveze.
§ 11.
Obveza službovanja u djelatnom razdoblju traje 2 godine.
§ 12.
Obvezi službovanja u pričuvnom razdoblju podvrgnuti su svi oni, koji su na molbu primljeni u djelatnu službu Stajaće ustaške vojnice.
§ 13.
Prenašanje u pričuvu izvršuje se odmah, čim je svršeno djelatno službovanje.
Pričuvne snage Stajaće ustaške vojnice diele se u:
a) mladju pričuvu, koja obuhvaća sve pričuvnike do navršene 40. godine života;
b) stariju pričuvu, koja obuhvaća sve ostale pričuvnike Stajaće ustaške vojnice.
§ 14.
Pričuvno razdoblje služi za nadopunu postrojbi Stajaće ustaške vojnice, kad je to potrebno.
§ 15.
Tko stupa u Ustašku vojnicu mora:
a) biti hrvatske narodnosti ;
b) biti član ili pristaša ustaškog pokreta ili pripadnik Ustaške mladeži;
c) imati najmanje 18 godina odnosno za stupanje u pripremu najmanje 16 godina;
d) biti tjelesno i duševno zdrav:
e) biti arijskog podrietla;
f) dokazati, da se nije ogriešio o čast i probitke hrvatskog naroda;
g) dokazati, da nije kažnjen za nečastni čin;
h) imati svjedočbu ponašanja, izdanu od nadležne ustaške oblasti (logora pokreta ili logora Ustaške mladeži)
§ 16.
Novačenje usljedjuje na molbu zanimanog nakon liečničke pregledbe i dozvole odnosnog zapovjedničtva.
Novačenje ustaških djelatnika vrši stavno povjerenstvo po kotarima.
Sastav i djelokrug članova ovog stavnog povjerenstva ustanovljuje se posebnim propisnikom.
§ 17.
Zanimani, koji pri novačenju za Stajaću ustašku vojnicu bude pronadjen nesposobnim ili za vrieme službovanja bude i Stajaće ustaške vojnice odpušten postaje stavnim obvezanikom Hrvatskog domobranstva.
Vrieme, provedeno u djelatnom razdobIju kod Stajaće ustaške vojnice, uračunava se kod domobranstva.
Pozivanje
§ 18.
Svi dobrovoljci, koji budu putem novačenja u vremenu od 1. siečnja do 1. listopada unovačeni, imaju se redoito uvrstiti 1. listopada u djelatni stališ Stajaće ustaške vojnice.
Pozivanje unovačenih na nastup službovanja u djelatnom razdoblju vrši se na temelju odluke Zapovjedničtva ustaške vojnice.
§ 19.
Tko bude unovačen, a neopravdano se ne odazove pozivu na službu u djelatno razdoblje, bit će kažnjen prema kaz. propisima, koji vriede za Ustašku vojnicu.
§ 20.
Zapovjedničtvo Ustaške vojnice ustanovit će svake godine posebnim oglasom sve potrebno za nastupanje službe.
Novaci, kada pridodju postrojbama,bit će ponovno liečnički pregledani.
Produljenje djelatnog službovanja
§ 21.
Prije izrninuća dvogodišnjeg obvezatnog razdoblja vojničari mogu zatražiti u roku, koji ustanovljuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice, produljenje djelatnog službovanja za daljnju godinu dana.
Na isti način može se od godine do godine tražiti daljnje produljenje djelatnog službovanja.
§ 22.
Za častnike i dočastnike vriede u pogledu produljenja propisi §§ 32. i 44.
Popuna
§ 23.
Popuna stajaćih djelatnih, ustaških postrojbi vrši se :
a) unovačenim dobrovoljcima, koji još nisu stavni obvezanici;
b) vojničarima, koji dobrovoljno preuzmu obvezu, da nastave služiti u vojnici preko vremena, odredjenog za djelatnu službu;
c) dobrovoljicima, koji su već udovoljili vojničkim stavnim obvezama.
§ 24.
Zapovjedničtvo ustaške vojnice ustanovit će oglasom svake godine izvršitbeni način za popunu novacima, na koje se odnosi § 23. toč. a) i c).
Posebna povjerenstva, koja imenuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice, odlučuju o primanju dobrovoljaca.
§ 25.
Popuna nižim djelatnim častnicima vrši se iz Ustaške častničke škole na način, propisan posebnom zakonskom odredbom.
§ 26.
Djelatni častnik nanovo imenovan u Ustašku vojnicu, obvezuje se služiti 10 godina u djelatnom razdoblju i doživotno u pričuvnom razdoblju.
§ 27.
Popuna djelatnim častnicima za vrieme od godine 1942, do 1944. vrši se dobrovoljcima i to:
častnicima Ustaške vojnice, koji su služili najmanje godinu dana u Ustaškoj vojnici;
pričuvnim častnicima Hrvatskog domobranstva, koji su udovoljili svojoj vojnoj obvezi.
Pripremanje častnika tih dviju vrsta na djelatnu službu u Ustaškoj vojnici vrši se posebnim natječajem, koji razpisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice.
§ 28.
Za popunu Ustaške vojnice pričuvnim častnicima osniva se škola za pričuvne častnike Ustaške vojnice.
§ 29. U ovu školu mogu se primati mladići s navršenom srednjom školom, koji udovoljavaju zahtjevima, navedenim u § 15.
§ 30.
Mladići,koji budu primljeni u školu za pričuvne častnike Ustaške vojnice razriešeni su od redovitih vojnih dužnosti, te im se računa za redovitu vojničku službu vrieme, koje provedu u zavodima za ustaški odgoj ili u službi kod Ustaške vojnice.
Nakon dovršene škole za pričuvne častnike, bit će promaknuti u čin zastavnika.
§ 31.
U času predavanja molbe za stupanje u školu za pričuvne častnike Ustaške vojnice, molitelji preuzimaju obvezu, da će kao častnici djelatno služiti jednu godinu u Ustaškoj vojnici i doživotno u pričuvi.
§ 32.
Pričuvni častnici, prije nego navrše obvezatno razdoblje, mogu tražiti da ostanu u djelatnoj službi još daljnju godinu, a pred izminuće te godine ponavljaju to traženje na isti način, a tako i unapried od godine do godine.
Način i uvjete, kojima moraju udovoljiti, odredjuje svake godine Zapovjedničtvo ustaške vojnice.
§ 33.
Za vrieme svakogodišnjih ljetnih vježbi bit će na preskok pozivani pričuvni častnici pod oružje u svrhu vježbanja.
§ 34.
Pričuvno-častnički pripadnici, koji ne polože izpit za pričuvne častnike ili koji budu odpušteni iz škole za pričuvne častnike zbog razloga, koji ne zahtievaju odpust iz Ustaške vojnice, upućuje se u djelatne postrojbe, gdje će služiti do izrninuća svog djelatnog razdoblja.
§ 35.
Pozivanje pričuvnih častničkih pripravnika na službu u djelatnom razdoblju propisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice .
§ 36.
Sveučilištarci, koji žele služiti kao častnici u Ustaškoj vojnici, moraju stupiti u častničku školu najkasnije do navršene 24. godine života.
§ 37.
Popuna pričuve prema potrebi može se vršiti i pričuvnim častnicima Hrvatskog domobranstva, koji to zamole, ako budu po Zapovjedničtvu ustaške vojnice pronadjeni sposobnim, i ako im to predhodno odobri Ministarstvo hrvatskog domobranstva.
§ 38.
Popuna dočastnicima od zvanja za stajaću djelatnu vojnicu vrši se putem dočastničke škole Ustaške vojnice na način, propise n posebnom zakonskom odredbom.
§ 39.
Dočastnik, koji je proizašao iz škole, spomenute u § 38., preuzima prigodom imenovanja obvezu, da će djelatno služiti najmanje 5 godina u Ustaškoj vojnici, a doživotno u pričuvnom razdoblju.
§ 40.
Doćastnici od zvanja mogu biti novačeni izmedju dočastnika na produljenju služenja prema § 44., nakon što su izvršili najmanje dva uzastopna produljenja od po jedne godine, ako budu pronadjeni sposobnima.
§ 41.
Popuna dočastnicima od zvanja, u toku 1942., vrši se dobrovoljicima i to:
dočastnicima Ustaške vojnice, koji su služili najmanje 6 mjeseci u jedinicama Ustaške vojnice i svršili nižu srednju školu;
dočastnicima Hrvatskog domobranstva koji su udovoljili obvezama službe i svršili nižu srednju školu.
Primanje napried navedenih dočastnik u službu izvršit će se na temelju natječaja, koji razpisuje Zapovjedničtvo ustaške vojnice.
§ 42.
Pitomci dočastničke škole, koji ne po¬ože propisani izpit ili koji su iz škole odpušteni iz razloga, koji ne nose za posljedicu odstranjenje iz Ustaške vojnice, dužni su odslužiti djelatno razdoblje u postrojbama Ustaške vojnice .
§ 43.
Vojničari, koji unutar jedne godine djelatne službe u Ustaškoj vojnici postignu čin dorojnika, i koji se osobito iztaknu mogu biti uzeti u posebni tečaj za dočastničku izobrazbu, a nakon svršenog takvog tečaja mogu biti dalje promicani.
§ 44.
Pričuvni dočastnik može, prije nego dovrši djelatno razdoblje, zatražiti produljenje služenja na jednu godinu, a zatim produljenje uzastopce od godine do godine.
GLAVA III..
Stališ i promaknuća osoblja
§ 45.
Častnički i dočastnićki stališ označen je skupom prava i dužnosti, koje proiztječu iz zakonito stečenog čina.
Svaki častnik i dočastnik vrši službu koja odgovara njegovu činu i njegovoj sposobnosti.
Podjeljivanje čina
§ 46.
Za vrieme djelatnog razdoblja ne može biti nikome dan veći čin od dorojničkoga, osim u slučaju, predvidjenom u § 43.
§ 47.
Rojnički i dovodnički čin podjeljuju zapovjednici postrojbi Ustaške vojnice, dočim čin vodnika i viših dočastnika podjeljuje zapovjednik Ustaške vojnice.
§ 48.
Častnički čin i imenovanja u djelatnoj službi podjeljuje Poglavnik svojom odredbom
Promaknuća
§ 49.
Promaknuća u raznim dočastničkim činovima izvršuju se
a) prema činoredu,
b) izvanredno.
§ 50.
Promaknuće prema činoredu izvršuje se kada dočastnik:
a) dobro izvrši zadaće svog čina;
b) ima sve potrebne ćudoredne, duševne i tjelesne stališke sposobnosti, prema kojima će moći izpunjavati zadaće višeg čina;
c) kad ga predpostavljeni povoljno ociene;
d) kad je u činu, proveo najmanje zahtjevano vrieme i to:
3mjeseca u činu rojnika,
6 mjeseci u činu dovodnika,
4godine u činu vodnika,
i 6 godina u činu stožernog vodnika.
§51.
Stožerni vodnik može biti izvanredno promaknut u viši čin, ako je proveo najmanje 3 godine u tom činu i ako je pokazao,da napose odgovara uvjetima § 50. toč a), b) i c).
Priedlog za izvanredno promaknuće podnaša zapovjednik sata odnosno slične jedinice.
Konačna odluka pripada zapovjedniku ustaške vojnice.
Stožerni vodnici, predviđjeni za izvanredno promaknuće, moraju se podvrći posebnom izpitu .
§ 52.
Dočastnik, koji u činu vodnika provede najmanje 3 godine, ima pravo na polaganje zastavničkog izpita, ako se pokaže osobito sposobnim, i ako odgovara svim uvjetima prema strogom izboru častničkog zbora. Nakon položenja izpita može takav dočastnik biti promaknut u čin zastavnika i dalje napredovati kao i ostali častnici, do uključivo čina nadsatnika.
Zastavnički izpit može se ponoviti samo jedanput i to nakon jedne godine dana. Ovaj se zastavnički izpit polaže prema posebnim propisima.
§ 53.
Promaknuća u činove častnika izvršuju se prema:
a) činoredu,
b) izvanredno.
§ 54.
Častnik, da bi mogao biti promaknut prema činoredu, mora odgovarati sliedećim uvjetima:
a) da je valjano izvršio zadaće svog dotadanjeg čina,
to) da ima ćudoredne, tjelesne i stručne preduvjete i preduvjete značaja, prema kojim će biti u stanju izvršiti zadaće zapoviedanja u ratu i u miru u činu, u koji ima biti promaknut;
c) da je dobio povoljno ocjenu od predpostavljenih u redovitim godišnjim ocjenama ili posebnu povoljnu ocjenu, izdanu za
stanovitu priliku;
d) da je proveo najmanje:
jednu godinu u činu zastavnika;
četiri godine u činu poručnika;
četiri godine u činu nadporučnika;
tri godine u činu satnika;
dvie godine u činu nadsatnika;
tri godine u činu bojnika,
a četiri godine u činu dopukovnika;
e) da ga je posebno povjerenstvo pronašlo prikladnim za promaknuće.
Nadsatnik, da bi mogao biti promaknut prema činoredu, osim napried navedenih uvjeta mora svršiti posebni tečaj za više častnike i s uspjehom položiti izpit nakon svršenog tečaja.
Ne mogu postići promaknuće u čin bojnika prema činoredu oni nadsatnici, koji su taj čin postigli prema § 52.
§ 55.
Izvanredno promaknuće može usliediti samo za osobite zasluge i glede osobito sposobnih nadsatnika.
Nadsatnik, da bi mogao izvanredno postići promaknuće mora na vidan način udovoljavati svim uvjetima, navedenim u § 54. si. a), b) i c), l mora s uspjehom položiti posebni izpit pred posebnim povjerenstvom, koje imenuje Poglavnik.
Ovo promaknuće može se izvršiti, nakon što nadsatnik provede u tom činu najmanje jednu godinu dana.
§ 56.
Promaknuće za zasluge u ratu ili u inim oružanim podhvatima može se izvršit priedlog predpostavljenih, i to samo odredbom Poglavnika, a neovisno od ograničenja najmanje provedenog vremena u dotadanjem činu.
§ 57.
Čin krilnika podjeljuje Poglavnik iz vlastite pobude za osobite zasluge : izvanredne sposobnosti.
§ 58.
Pričuvni častnik može biti promaknut prema činoredu u viši čin, nakon što je na zadovoljavajući način izvršio u svakom činu vježbe, na koje je bio pozvan i ako ima uvjete, predvidjene u § 54.
Pričuvni častnik može postići čin dopukovnika.
Djelatni častnik smatra se višim od pričuvnog častnika istog čina.
§ 59.
Za izvanredne zasluge u ratu i u inim oružanim podhvatima Poglavnik će podjeljivati činove posmrtno prema vlastitoj uvidjavnosti i bez obzira na propise;
§ 60.
Ocjenjivanje častnika vršit će se po posebnom propisniku.
Zvanje i odnos
§ 61.
Služba,što je obnaša djelatni častnik i dočastnik po zanimanju, zove se zvanje Zvanje mogu imati samo djelatni ćastnici i dočastnici po zanimanju.
Sa zvanjem u Ustaškoj vojnici nije spojivo nikakovo drugo zvanje.
§ 62.
Djelatni častnik u pogledu svog zvanja može se nalaziti u:
odnosu djelatne službe,
odnosu pričeka,
odnosu lebdivosti (suspenzije),
§ 63.
U djelatnoj službi je onaj častnik koji je sposoban i koji doista vrši službu.
Priček je odnos onog častnika, koji je privremeno razriešen djelatne službe zbog:
privremene bolesti zadobivene u službi;
privremene bolesti neprouzrokovane službom;
posebničkih razloga.
Stavljanje u odnos lebdivosti usljedjuje iz razloga kaznenopravnih, stegovnih i iz razloga opreznosti.
§ 64.
Djelatni dočastnik može se u pog svog zvanja nalaziti u sliedećem odnosu:
službi pod oružjem;
na odpustu;
na priceku.
U službi pod oružjem smatraju se oni dočastnici bilo kog čina, koji doista vrše službu kod postrojbi ili koji doista vrše dužnosti stručnog značaja.
U odnosu odpusta nalazi se dočastnik s razloga navedenih u § 59.
U pričeku može se nalaziti samo častnički namjestnik zbog bolesti ili zbog nenadanih obiteljskih razloga i to samo nakon navršenih 12 godina službe.
Ženitba
§ 65.
Ženitba je za vrieme djelatne službe načelno zabranjena.
Častnicima i dočastnicima može se ženitba dopustiti posebnom dozvolom na temeIju propisa, koje izdaje vrhovni zapovjednik Ustaške vojnice.
Gubitak čina i prestanak službe
§ 66.
Častnik gubi čin:
1.ako je na temelju sudbene osude osudjen na gubitak čina;
2.ako je pravomoćnom sudbenom osudom osudjen na zatvor preko 6 mjeseci;
3.ako samovoljno napusti svoju jedini pa se ne vrati u roku od 7 dana ili se
ne javi u tom roku najbližoj ustaškoj ili domobranskoj ustanovi.
§ 67.
Častniku prestaje služba:
1.nakon što navrši vrieme obvezatno u djelatnoj službi, ako izjavi da ne želi dalje služiti;
2.ako je stegovno kažnjen u jednoj godini kaznom većom od 40 dana zatvora;
3.ako bude kroz tri godine uzastopce dva puta slabo ocienjen;
4.ako boluje neprekidno godinu dana, pa ne ozdravi, ili ukupno 15 mjeseci u dvie godine uzastopce, pa ne ozdravi. Bolest se ustanovljuje liečničkim nadpregledom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice;
5.ako je svojim načinom života ili kojim činom povriedio ustaška načela;
6.ako je lišen čina.
U slučajevima iz točke 2., 3. i 4. častnik se umirovljuje, ako je prema godinama službe stekao pravo na mirovinu, inače se odpušta.
§ 68.
Dočastnik gubi čin:
1.ako je sudbenom osudom osuđjen na gubitak čina;
2.ako je pravomoćnom sudbenom osuudjen zbog nečastnog čina ili ako je
na zatvor preko 6 mjeseci;
3. ako samovoljno napusti svoju jedinicu, pa.se ne vrati u roku od 15 dana ili se ne javi u tom roku najbližoj ustaškoj ili domobranskoj ustanovi.
§ 69.
Dočastniku prestaje služba:
1.nakon što navrši vrieme obvezatno u djelatnom stališu;
2.ako je stegovno kažnjen u jednoj godini kaznom većom od 50 dana zatvora;
3.ako bude kroz dvie godine uzastopce ili u pet godina tri puta slabo ocienjen;
4.ako boluje neprekidno godinu dana, pa ne ozdravi, ili ukupno 15 mjeseci u dvie godine uzastopce, pa ne ozdravi. Bolest se ustanovljuje liečničkim nadpregleđom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice;
5.ako je svojim načinom života ili kojim činom teže povriedio ustaška načela;
6.ako bude lišen čina.
U slučajevima iz toč. 2., 3. i 4. dočastnik se umirovljuje, ako je prema godinama službe stekao pravo na mirovinu, inače se odpušta.
§ 70.
Dočastnici, koji su navršili pet godina službe u djelatnom stališu, a ne žele dalje služiti i nisu odpušteni zbog kazne, imaju za primiče u državnu službu prednost pred ostalim, koji imaju jednake uvjete.
GLAVA IV.
Beriva
§ 71.
Beriva častnika i dočastnika sastoje se od:
aj temeljne plaće,
b) stanarine,
c)doplatka.
§ 72.
Beriva pripadnika Ustaške vojnice izplaćuju se mjesečno prema sliedečoj ljestvici:
Krilnik 11.000.—; Pukovnik 7.000.—; Dopukovnik 6.000.—; Bojnik 5.500.—; Nad-satnik 5.000.—; Satnik 4.400.—; Nadpo-ručnik 3.500.—; Poručnik 2.700.—; Zastav¬nik 2.500.—; Castnički namjestnik 2.500.—; Stož. vodnik 2.400.—; Vodnik 2.300.—; Do-vodnik 2.000.—; Rojnik 1.800.—; DorojniK dnevno 15.—; Čarkar dnevno 10.—.
Beriva dorojnika i čarkara nazivaju se mazdom, a izplaćuju se tjedno.
Častnici i dočastnici dobivaju doplatak na djecu:
za jedno diete Kuna 200.—
za dvoje djece „ 450.—
za troje djece „ 750.—:
za četvero djece „ 1.100.—
za petero djece „ 1.500.—
za šestero djece ,, 1.950.—
za svako daljnje diete po Kuna 500.—. U koliko bi se beriva pripadnika Hrvatskog domobranstva povećala, vriedit će odnosni propisi i za pripadnike odgovarajućeg čina Ustaške vojnice .
§ 73.
U izvanrednim prilikama može Vrhovni zapovjednik Ustaške vojnice odobriti izvanredni doplatak, koji se doznačuje svim častnicima u istom iznosu. Oženjenim častnicima može se ovaj doplatak povećati za 50% ako nemaju djece, a za 100% ako imaju djecu. Za svako diete oženjeni častnik u tom slučaju dobiva još i 20% izvanrednog doplatka.
Ovaj izvanredni doplatak može se odobriti i oženjenim dočastnicima pod istim okolnostima.
§ 74.
Pripadnici Ustaške vojnice stječu pravo na beriva od dana nastupa službe. Promjene u berivima, nastale u toku mjeseca, računaju se od prvog dana sliedećeg mjeseca.
§ 75.
Častnici i dočastnici, koji se nalaze pod redovitom kaznenom istragom ili o pritvoru zbog kažnjiva čina, koji za sobom povlači naknadu štete državi, primaju plaću u nepodpunom iznosu, i to :
a)neoženjeni 25%,
b)oženjeni 50% od cjelokupnih beriva
§ 76.
U slučaju, da se šteta nanesena državi ne ustanovi, uztegnuta se beriva vraćaju.
Bolestnim častnicima i dočastnicima djelatnim, pričuvnim i umirovljenim, kojim je bolest posljedica vršenja službe, pripada pomoć u novcu za liečenje u lječilištima i kupalištima.
Visina te pomoći ustanovljuje se propisnikom, koji izdaje Zapovjedničtvo ustaške vojnice .
§ 77.
Častnicima pripada pravo na posebna odielo i posebnu obuću od države. Vrsta i količina ustanovljuje se propisnikorn,koji izdaje Zapovjedničtvo ustaške vojnice.
§ 78.
Djelatnim i umirovljenim častnicima i dočastnicima i članovima njihovih obitelji pripada pravo na popust na svim državnici prometnim sredstvima, kao i svima ostalim državnim službenicima.
GLAVA V.
Umirovljenje i mirovina
§ 79.
Častnik može biti umirovljen na vlastitu molbu ureda radi.
Ako častnik ima 30 godina izvršene djelatne službe ili je navršio 55 godina života, mora biti na molbu umirovljen.
Za vrieme spreme, u izvanrednim prilikama ili u ratnom stanju ne mora se udovoljiti molbi za umirovljenje.
Častnik, koji je stekao pravo na mirovinu (§ 80. st. 1.) umirovljuje se ureda radi u slučajevima, navedenim u § 67.
Častnik, koji nakon bezprekidne bolesti od godinu dana, odnosno nakon bolesti od 15 mjeseci u dvie uzastopne godine ne ozdravi i uslied toga postane za službu nesposoban umirovljuje se ureda radi, ako je stekao pravo na mirovinu. U koliko je bolest i nesposobnost za službu posljedica službe, častnik se umirovljuje ureda radi i u takvom slučaju mu se za mirovinu, osim godina djelatne izvršne službe priznaje i to:
u slučaju 25% trajne nesposobnosti 10 godina izvršne službe,
u slučaju 50% trajne nesposobnosti 15 godina izvršne službe,
u slučaju 75% trajne nesposobnosti 25 =odina izvršne službe,
u slučaju 100% trajne nesposobnosti 30 _odina izvršne službe.
Bolest i nesposobnost za službu ustanovljuju se povjerenstvenim liečničkim pregledom kod Zapovjedničtva ustaške vojnice.
Častnici, kojim se mirovina odredjuje prema prednjem nemaju prava na ozljedjeničku podporu.
§ 80.
Častnik stiče pravo na mirovinu nakon 10 godina djelatne izvršne službe. Visina mirovine odredjuje se prema godinama, priznatim za mirovinu. U vrieme djelatne izvršne službe uračunava se:
1.vrieme, provedeno u djelatnom stališu ustaške vojnice, s odbitkom djelatnog obveznog razdoblja. Vrieme provedeno u častničkim školama prije postanka častnikorn računa se u godine službe djelatnog razdoblja;
2.vrieme, provedeno u djelatnoj službi bivših ili stranih vojski, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja,
3.vrieme, provedeno u inoj državnoj službi,
4.vrieme provedeno u političkom djelovanju u inozemstvo ili u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, što ustanovljuje posebno povjerenstvo.
Vrieme, provedeno u ratu, političkom djelovanju u inozemstvu i u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, računa se dvostruko i to tako, da se uračunava ciela kalendarska godina, bez obzira na broj dana provedenih u ratu, u inozemstvu ili u zatvoru u toj godini.
§ 81.
U vrieme za mirovinu ne uračunava se:
1.vrieme, provedeno u zatvoru na temelju sudbene osude,
2.vrieme, provedeno u mirovini,
3.vrieme, provedeno u zahvali na službi.
§ 82.
Častnik gubi pravo na mirovinu:
1.lišenjem čina,
2.zahvalom na službi.
§ 83.
Visina mirovine odredjuje se prema slijedećoj stopi: za 10 godina priznate službe 50% od temeljne plaće, te za svaku daljnju započetu kalendarsku godinu još 25% od temeljne plaće i stanarine.
Častnicirna pripadaju uz mirovinu i doplatci, koji su prema § 72. predviđjeni za častnike.
§ 84.
Nakon smrti častnika ima pravo na mirovinu njegova zakonita žena, dok se ne preuda. Ako ima jedno ili više neobskrbljene djece, udovica prima mirovinu jednaku mirovini, koju bi imao njezin muž, da živi, ako pak nema djece ili ako su djeca obskrbljena mirovina je jednaka iznosu od 60% one mirovine, koju bi imao njezin muz da živi.
Nakon smrti udovice umirovljenog častnika, pravo na mirovinu prelazi na njegovu neobskrbljenu djecu. Žensko diete dobiva mirovinu, dok se ne uda ili dok ne poene samostalno priradjivati, a mužko diete do punoljetnosti odnosno do završetka visokoškolskih nauka, a najdalje do navršene 27. godine života.
Obitelji častnika, koji bez vlastite krivnje izgubi život u borbi ili u vršenju službe, pripada podpuna mirovina njegova čina.
§ 85.
Dočastnik može biti umirovljen na vlastitu molbu i ureda radi prema propisima, koji se odnose na častnike (§ 79.).
§ 86.
Dočastnik stječe pravo na mirovinu nakon deset godina izvršne djelatne službe. Visina mirovine ustanovljuje se pema godinama priznatim za mirovinu.
U vrieme izvršne djelatne službe uračunava se :
1. vrieme, provedeno u djelatnom stališu Ustaške vojnice, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja;
2.vrieme, provedeno u djelatnoj službi bivših ili stranih vojski, s odbitkom djelatnog obvezatnog razdoblja;
3.vrieme, provedeno u inoj državnoj službi;
4.vrieme, provedeno u političkom djelovanju u inozemstvu ili u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog rada, što ustanovljuje posebno povjerenstvo.
Vrieme, provedeno a ratu, u iztaknutom političkom djelovanju u inozemstvu i u političkom zatvoru zbog hrvatskog narodnog djelovanja, računa se dvostruko i to tako, da se uračunava ciela kalendarska godina, bez obzira na broj dana provedenih u zatvoru ili narodnom djelovanjeu u toj godini.
§ 87.
U vrieme za mirovinu ne uračunava
1.vrieme, provedeno u mirovini;
2.vrieme, provedeno u zatvor uslied sudbene osude;
3.vrieme, provedeno u zahvali na službi;
§ 88.
Dočastnik gubi pravo na mirovinu:
1.lišenjem čina;
2.zahvalom na službi.
§ 89.
Visina mirovine odredjuje se prema sliedećoj stopi: za 10 godina priznate službe 50% od temeljne plaće i stanarine, a za svako daljnje podpuno polugodište jos 1% od temeljne plaće i stanarine.
Dočastnicima pripadaju uz mirovinu i doplatci, koji su prema §72. predvidjeni za dočastnike .
§ 90.
Nakon smrti dočastnika ima pravo na mirovinu njegova zakonita žena, dok se ne preuda, odnosno njegova neobskrbljena siročad.
Nakon smrti udovice, pravo na mirovinu prelazi na neobskrbljenu djecu.
Obiteljske (udovičke, siročadske) mirovi ne odredjuju se prema propisima, koji vriede za odredjivanje takvih mirovina državnih službenika.
GLAVA VI.
Dopusti
§ 91.
Dopust mogu dobiti častnici, doćastnici,vojničari i sve ostale osobe, koje su na službi kod Ustaške vojnice, ukoliko nije na štetu službe.
Dopust se može podieliti u mjesta u državi, a u iznimnim slučajevima i u mjestima izvan države.
Dopust u inozemstvo odobrava zapovjednik Ustaške vojnice.
Dopust može biti podieljen kao:
a)redoviti;
b)izvanredni.
§ 92.
Svi pripadnici Ustaške vojnice imaju pravo na redoviti godišnji dopust.
Redovite godišnje dopuste mogu dobiti:
a)častnici: stožerni častnik 5 tjedana, satnik i nadsatnik 4 tjedna, nadporučnik, poručnik i zastavnik 3 tjedna;
b)dočastnici: viši 4 tjedna, niži 20 dana;
c) vojničari nakon završne novačke obuke 15 dana
§ 93.
Redoviti dopust može se izkoristiti najedanput ili u prekidima.
Pravo na dopust, koji iz bilo kojih razloga ne bude izkorišćen u jednoj godini, ne može se prenieti na sliedeće godine.
§ 94.
Izvanredni dopust može se podieliti samo u izvanrednim slučajevima, i to kad je već redoviti dopust izkorišćen.
§ 95.
Pravo podjeljivanja dopusta propisuje službovnik.
§ 96.
Svaki nadredjeni, koji je po službi jednak zapovjedniku sata, može svom podredjenom dopustiti da tri dana ne dolazi u siužbu, a da se to ne računa u dopust.
§ 97.
Častnici i oženjeni dočastnici lieče se na državni trošak u slučaju bolesti u bolnici ili u svom stanu, a na temelju mnienja nadležnog liečnika.
Neoženjeni dočastnici i vojničari lieče se na državni trošak u bolnici ili u svojoj jedinici.
§ 98.
Oporavak podjeljuje zapovjednik Ustaške vojnice na temelju mnienja mjerodavnog liečničkog povjerenstva i to najduže za vrieme od tri mjeseca u jednoj godini.
GLAVA VII.
Stegovna i kaznena nadležnost
§ 99.
Za kažnjive i stegovno-kažnjive čine, što ih počine pripadnici Ustaške vojnice, nadležne su ustaške stegovne i kaznene oblasti.
§ 100.
Ako je pripadnik Ustaške vojnice počinio kažnjiv čin u zajednici s gradjanskorn ili domobranskom osobom, koja podpada pod nadležnost redovnog gradjanskog ili priekog, domobranskog priekog ili ratnog suda, za postupak proti pripadniku Ustaške vojnice nadležan je Ustaški kazneni sud prema propisima ustaškog kaznenog propisnika.
§ 101.
Za redarstvene prekršaje, koje počine pripadnici Ustaške vojnice, nadležne su stegovne oblasti ustaške vojnice .
§ 102.
Kod provedbe ovrhe proti pripadniku li staške vojnice na temelju odluka redovnih sudova ili upravnih oblasti posadno zapovjedničtvo može odrediti jednog izaslanika, koji će prisustvovati provedbi ovrhe.
§ 103.
Pripadnike Ustaške vojnice mogu u slučaju kažnjiva čina pritvoriti:
a)zapovjednici postrojbi Ustaške vojnice,
b)Ustaški stegovni i kazneni sud,
c)posadni zapovjednici.
§ 104.
Upravne i druge gradjanske i domobranske oblasti mogu pritvoriti pripadnika Ustaške vojnice:
a)ako je zatečen kod izvršenja zločinstva;
b)ako postoje osnovani razlozi sumnje, da je izvršio zločinstvo;
c)na zahtjev zapovjednika i ustanova,navedenih u prednjem paragrafu.
Ove oblasti dužne su pritvorenika predati u roku od 24 sata nadležnoj oblasti Ustaške vojnice.
Ove oblasti mogu tražiti, da im se pripadnik Ustaške vojnice uputi ili dovede na preslušanje radi provedbe iztrage, koja se vodi proti osobi, koja nije pripadnik Ustaške vojnice. Ovakvu preslušanju mora biti prisutan jedan izaslanik Ustaške vojnice, koji mora po činu biti viši od pritvorenika.
GLAVA VIII.
Obskrba
§105.
U pogledu obskrbe i nabave svih tvarnih potreba Ustaška je vojnica podpuno ravnopravna s Hrvatskim domobranstvom.
§ 106.
Dobave svih tvarnih potreba za cjelokupnu oružanu silu Nezavisne Države Hrvatske dieli se razmjerno na Hrvatsko domobranstvo i na Ustašku vojnicu prema sastavu i brojčanoj jakosti njihovih postrojbi, u koliko ne bi bilo odredjeno, da se Ustaška vojnica samostalno obskrbljiuije.
§ 107.
Razpodjelbu tvarnih dobava prema § 106. vrše sporazumno odgovarajući odjeli Zapovjedničtva ustaške vojnice i Ministarstva hrvatskog domobranstva.
§ 108.
Možebitna prieporna pitanja u pogledu obskrbe, opreme i naoružanja, nastala u primjeni §§ 105. do 107., rješavat će povjerenstvo, koje odredi Poglavnik.
GLAVA IX.
Prelazne ustanove
§ 109.
Dosadanji proračuni pojedinih dielova Ustaške vojnice, koji su bili naslovljeni na samu Ustašku vojnicu, imaju se izcrpiti u svom ostatku putem Zapovjedničtva ustaške vojnice, na koju prelazi i sva ostala imovina pojedinih dielova.
§ 110.
Svi častnici, koji sada obnašaju čin bez imenovanja po Poglavniku i svi dočastnici, koji svoj čin obnašaju bez imenovanja po zapovjedniku Ustaške vojnice, ako taj čin nisu prije obnašali u Hrvatskom domobranstvu ili u bivšim vojskama, imaju proglašenjem ove zakonske odredbe svoj čin izjednačiti s posljednjim činom, koji su obnašali prije osnutka Nezavisne Države Hrvatske.
Provedbu prednjeg propisa izvršit će pod vlastitom odgovornošću zapovjednici pojedinih dielova Ustaške vojnice u roku od dva mjeseca nakon proglašenja ove zakonske odredbe.
§ 111.
Činovi u Ustaškoj vojnici jednaki su odgovarajućim činovima u Hrvatskom domobranstviu prema odnosnom činoredu.
§ 112.
Činovi, stečeni u Ustaškoj vojnici priznaju se odgovarajućem činu u Hrvatskom domobranstvu, kao i obratno.
§ 113.
Tjelesna sposobnost, ustanovljena od nadležnih djelatnika Ustaške vojnice, vriedi i za zapovjedničtva Hrvatskog domobranstva i obratno.
§ 114.
Dočastnici, koji su stekli pravo na činove viših dočastnika, a sada obnašaju čin vodnika, prenose se u odgovarajuće činove viših dočastnika, a beriva novog čina računaju im se od 1. kolovoza 1942.
§ 115.
Častnici i dočastnici pripadnici Hrvatskog domobranstva, koji su dodieljeni na službu Ustaškoj vojnici, mogu se prenieti u Ustašku vojnicu na vlastitu molbu po odobrenju Ministarstva hrvatskog domobranstva. Ako su privremeno udieljeni više od 6 mjeseci, nose Ustaško odoru.
§ 116.
Položeni vojni izpiti u Hrvatskom domobranstvu priznati su i u Ustaškoj vojnici, a iz drugih vojska mogu biti priznati posebnom odredbom Poglavnika.
§ 117.
Kad ova zakonska odredba zadobije pravnu moć, prestaju vriediti svi propisi, koji s njom stoje u protuslovlju.
Propisi ove zakonske odredbe vriede za sve dielove Ustaške vojnice, ukoliko za koji njezin dio nije izdana ili ne bude izdana posebna zakonska odredba.
§ 118.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se ministru postrojniku.
§ 119.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama.
U Zagrebu, dne 3. kolovoza 1942.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić v. r.
Broj CCXVI-1882-Z-1942.
Ministar hrvatskog domobranstva: Slavko Kvaternik v. r.
Državni rizničar: Dr. Vladimir Košak v. r.
Ministar postrojnik: Dr. Ljudevit Scholz v. r.
Ministar unutarnjih poslova: Dr. Andrija Artuković v. r.
Ministar prometa i javnih radova: lug. Hilmije Bešlagić v. r.
Ministar pravosudja i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk v. r.
OSNIVANJE GLAVNOG STANA POGLAVNIKA
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske izdao je ovu odredbu: U svrhu jedinstveog izdavanja zapovijedi, jedinstvenog nastupanja i jedinstvenog vršenja djelatnosti cjelokupne oružane snage to jest Domobranstva, Ustaške vojnice, željezničke vojnice, organa Ravnateljstva za javni red i mir a proti komunističkog četovanja, osniva se kao organ vrhovnog zapovjednika Poglavnika jedinstveni
GLAVNI STAN POGLAVNIKA
Glavni stan sačinjavaju:
1. Predstavnik Ministarstva unutarnjih
poslova,
2. Predstavnik Ravnateljstva za javni
red i sigurnost,
3. Predstavnik domobranstva,
4. Predstavnik oružničtva,
5. Predstavnik ustaške vojnice,
6. Predstavnik željezničke vojnice.
Zapovjednik u Glavnom stanu je Voj-
skovođa.
Glavni stan provesti će sve potrebno, u zemlji osigura podpuni mir, red i poredak. Uslijed toga su sve zapovijedi ovog stana izravno mjerodavne za sve oblasti, čiji su predstavnici gore pod broj I. do 6. navedeni, a i za sve ostale oblasti kilo državne, bilo samoupravne, u koliko dolaze u obzir u izvršenju zadatka Glavnoga stana.
Ova odredba ima se odmah izvršiti.
Dano u Zagrebu, dne 12. ožujka 1942.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske
DR. ANTE PAVELIČ
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske izdao je ovu odredbu: U svrhu jedinstveog izdavanja zapovijedi, jedinstvenog nastupanja i jedinstvenog vršenja djelatnosti cjelokupne oružane snage to jest Domobranstva, Ustaške vojnice, željezničke vojnice, organa Ravnateljstva za javni red i mir a proti komunističkog četovanja, osniva se kao organ vrhovnog zapovjednika Poglavnika jedinstveni
GLAVNI STAN POGLAVNIKA
Glavni stan sačinjavaju:
1. Predstavnik Ministarstva unutarnjih
poslova,
2. Predstavnik Ravnateljstva za javni
red i sigurnost,
3. Predstavnik domobranstva,
4. Predstavnik oružničtva,
5. Predstavnik ustaške vojnice,
6. Predstavnik željezničke vojnice.
Zapovjednik u Glavnom stanu je Voj-
skovođa.
Glavni stan provesti će sve potrebno, u zemlji osigura podpuni mir, red i poredak. Uslijed toga su sve zapovijedi ovog stana izravno mjerodavne za sve oblasti, čiji su predstavnici gore pod broj I. do 6. navedeni, a i za sve ostale oblasti kilo državne, bilo samoupravne, u koliko dolaze u obzir u izvršenju zadatka Glavnoga stana.
Ova odredba ima se odmah izvršiti.
Dano u Zagrebu, dne 12. ožujka 1942.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske
DR. ANTE PAVELIČ
Upravna podjela
NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE
Zagreb, 11. lipnja.
Današnje Narodne Novine« objavljuju zakonsku odredbu o Velikim župama.
§ 1.
Velika župa je državna upravna oblast na određjenom državnom području.
§ 2.
Broj, područje i sjedišta velikih župana propisuje se zakonskom odredbom.
§ 3.
Na čelu velike župe stoji veliki župan.
Veliki župan je pouzdanik vlade i vodi cijelu gradjansku upravu u velikoj župi. Njega imenuje Poglavnik.
Veliki župan je izvan činovničkih grupa predvidjenih zakonom o činovnicima i na njega se ne odnose propisi zakona o činovnicima u pogledu starosti.
Odgovornost velikog župana jednaka je odgovornosti ministra.
Beriva velikog župana ustanovljuju se posebnom odredbom Poglavnika.
§ 4.
Velika župa kao oblast je vlasna u svome djelokrugu ili na poziv nadležnog ministarstva izdavati u granicama zakona za svoje područje naredbe i naloge svim podčinjenim upravnim oblastima.
§ 5.
Župa kao drugomolbena državna upravna oblast riješava konačno sve upravne stvari, koje po postojećim propisima rješavaju u prvoj molbi kotarske oblasti, Ispostave, gradska poglavarstva i mjestne državne redarstvene oblasti.
Kao prvomolbena oblast rješava sve one upravne stvari, koje su joj naročitim zakonima i zakonksim odredbama dodijeljene u nadležnost kao prvomolbenoj oblasti.
§ 6.
Veliki župan imenuje i premješta ununtar župe pomoćno uredsko i podvorničko osoblje velike župe, kotarskih oblasti, i općina kao i takovo osoblje područne stručne uprave sve do uključivo IX, grupe, u granicama proračuna. Do redovnog proračuna vršit će to prema brojnom stanju, koje će na prijedlog velikog, župana odrediti nadležno ministarstvo.
O svakom imenovanju i premještaju dužna je velika župa obavijestiti nadležno ministarstvo.
§ 7.
Grad Zagreb je izuzet iz područja i djelokruga velike župe Prigorje i pođ-redjen je neposredno državnoj vladi.
§ 8.
Velikog župana zamjenjuje u svima poslovima podžupan.
Podžupan mora biti svršeni pravnik sa najmanje deset godina upravne službe, a razvrstava se po propisima zakona o činovnicima počam od III. grupe 2. stepena.
§ 9.
Za vršenje poslova ima velika župa potreban broj stručnih činovnika i potreban broj pomoćnog osoblja.
§ 10.
Nadležno ministarstvo može u stručnoj upravi uzadružiti dvije i vise velikih župa.
§ 11.
Sredstva za pokriće potreba velike župe odredju ju se državnim proračunom.
Do redovnog proračuna stavljat će ministarstvo narodnog gospodarstva, odjel za državne financije velikoj župi na raspolaganje potrebna flnancijalna sredstva.
§ 12.
Dan početka poslovanja svake velike župe proglasit će se u »Narodnim Novinama«.
§ 13. Upravne stvari, koje su započete i u tečaju do dana početka poslovanja velike župe kod sadašnjih drugomolbenih oblasti, ima se kod tih oblasti dovršiti.
§ 14.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se svim nadležnim ministarstvima.
Autentično tumačenje ove zakonske odredbe povjerava se predsjedniku zakonodavnog povjereništva pri Poglavniku.
§ 15.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u »Narodnim Novinama«. Odredba § 8., stavka druga, u koliko se odnosi na potrebno vrijeme dosadanje upravne službe, ne će se primjenjivati kroz rok od dvije godine.
U Zagrebu, 10. lipnja 1941.
Broj:CIJX-345-Z. p.-1941.
Poglavnik:
Dr. ANTE PAVELIĆ, v r.
Ministar unutarnjih poslova:
ANDRIJA ARTUKOVIĆ, v. r.
NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE
Zagreb, 11. lipnja.
Današnje Narodne Novine« objavljuju zakonsku odredbu o Velikim župama.
§ 1.
Velika župa je državna upravna oblast na određjenom državnom području.
§ 2.
Broj, područje i sjedišta velikih župana propisuje se zakonskom odredbom.
§ 3.
Na čelu velike župe stoji veliki župan.
Veliki župan je pouzdanik vlade i vodi cijelu gradjansku upravu u velikoj župi. Njega imenuje Poglavnik.
Veliki župan je izvan činovničkih grupa predvidjenih zakonom o činovnicima i na njega se ne odnose propisi zakona o činovnicima u pogledu starosti.
Odgovornost velikog župana jednaka je odgovornosti ministra.
Beriva velikog župana ustanovljuju se posebnom odredbom Poglavnika.
§ 4.
Velika župa kao oblast je vlasna u svome djelokrugu ili na poziv nadležnog ministarstva izdavati u granicama zakona za svoje područje naredbe i naloge svim podčinjenim upravnim oblastima.
§ 5.
Župa kao drugomolbena državna upravna oblast riješava konačno sve upravne stvari, koje po postojećim propisima rješavaju u prvoj molbi kotarske oblasti, Ispostave, gradska poglavarstva i mjestne državne redarstvene oblasti.
Kao prvomolbena oblast rješava sve one upravne stvari, koje su joj naročitim zakonima i zakonksim odredbama dodijeljene u nadležnost kao prvomolbenoj oblasti.
§ 6.
Veliki župan imenuje i premješta ununtar župe pomoćno uredsko i podvorničko osoblje velike župe, kotarskih oblasti, i općina kao i takovo osoblje područne stručne uprave sve do uključivo IX, grupe, u granicama proračuna. Do redovnog proračuna vršit će to prema brojnom stanju, koje će na prijedlog velikog, župana odrediti nadležno ministarstvo.
O svakom imenovanju i premještaju dužna je velika župa obavijestiti nadležno ministarstvo.
§ 7.
Grad Zagreb je izuzet iz područja i djelokruga velike župe Prigorje i pođ-redjen je neposredno državnoj vladi.
§ 8.
Velikog župana zamjenjuje u svima poslovima podžupan.
Podžupan mora biti svršeni pravnik sa najmanje deset godina upravne službe, a razvrstava se po propisima zakona o činovnicima počam od III. grupe 2. stepena.
§ 9.
Za vršenje poslova ima velika župa potreban broj stručnih činovnika i potreban broj pomoćnog osoblja.
§ 10.
Nadležno ministarstvo može u stručnoj upravi uzadružiti dvije i vise velikih župa.
§ 11.
Sredstva za pokriće potreba velike župe odredju ju se državnim proračunom.
Do redovnog proračuna stavljat će ministarstvo narodnog gospodarstva, odjel za državne financije velikoj župi na raspolaganje potrebna flnancijalna sredstva.
§ 12.
Dan početka poslovanja svake velike župe proglasit će se u »Narodnim Novinama«.
§ 13. Upravne stvari, koje su započete i u tečaju do dana početka poslovanja velike župe kod sadašnjih drugomolbenih oblasti, ima se kod tih oblasti dovršiti.
§ 14.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se svim nadležnim ministarstvima.
Autentično tumačenje ove zakonske odredbe povjerava se predsjedniku zakonodavnog povjereništva pri Poglavniku.
§ 15.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u »Narodnim Novinama«. Odredba § 8., stavka druga, u koliko se odnosi na potrebno vrijeme dosadanje upravne službe, ne će se primjenjivati kroz rok od dvije godine.
U Zagrebu, 10. lipnja 1941.
Broj:CIJX-345-Z. p.-1941.
Poglavnik:
Dr. ANTE PAVELIĆ, v r.
Ministar unutarnjih poslova:
ANDRIJA ARTUKOVIĆ, v. r.
Odredba o nošenju i upotrebi Ustaške odore
1.Ustašku odoru može nositi samo zakleti ustaša, nakon što je udovoljio svima preduvjetima i propisima o stupanju u ustaški pokret, te u koliko je redovitim ustaškim putem uvršten u djelatnu i pripremnu Bojnu, ili pak je postao ustaškim dužnosnitkom, koja je dužnost povezana s nošenjem ustažke odore.
2.Svi ustaški dužnostnici u vojnici, organizatornoj grani Ustaškog pokreta, te u ustaškoj nadzornoj službi — u koliko to nije drugačije odredjeno — obvezatni su u službi i izvan službe nositi odoru.
3.Pripadništvo Ustaškom pokretu te pravo na nošenje ustaške odore, dužan je svatko dokazati posebnom iskaznicom.
4.Svaka grana Ustaškog pokreta imade posebnu boju odore i to:
Ustaška vojnica sivo-zelenkaste svijetle boje,
Ustaški pokret sivo-zelenkaste tamne boje i
Ustaška nadzorna služba tamno-sive boje.
5.Ustaška odora sastoji se od kape,surke s otvorenim ovratnikom, hlača, čizama ili cipela, te košulje i kravata odori odgovarajuće boje.
6.U Ustaškoj vojnici nosi se kapu bez štitnika, dok su dužnostnici Ustaškog pokreta i ustaške nadzorne službe obvezatni nositi kape sa štitnikom.
7.Častnicima je dozvoljeno nositi odoru iz boljeg gradiva, nu kroj i boja moraju uvijek ostati isti.
8.Ustaše Sveučilišnog stožera nose odoru iste boje kao i dužnostnici organizatorne grane pokreta, te će se razlikovati tek po temeljnoj oznaci čina i po kapi bez štitnika.
9.Za vrijeme službe svaki će dužnostnik nositi odoru one grane Ustaškog pokreta, kojoj po službi pripada, a inače -u koliko pripada kojoj ustaškoj bojni —može nositi odoru Ustaške vojnice. Dužnostnici pokreta i ustaške nadzorne službe,u koliko pripadaju inače Bojni pri Poglavniku, mogu na svakoj odori nositi temeljnu oznaku odore te bojne, to jest znak U na
trobojnoj podlozi.
10.Odora ženskih odjela Ustaškog pokreta, koji spadaju u organizatorno-po-
litičku granu Ustaškog pokreta, a koji mogu biti podijeljeni u sveučilištne, seljačke, radničke i gradjanske jedinice, kao i odora ustaškog podmladka, biti će odredjena posebnim propisom.
11.Svaki ustaša dužan je najpomnije čuvati ustašku odoru, kao najveću svetinju, te će se svako oštećivanje iz zlobe, nehaja ili propusta, kažnjavati po ustaškim propisima.
12.Svako nepovlašteno nošenje ustaške odore smatra se zločinom proti probitcima naroda i države, pa će onaj tko to učini, biti kažnjen po
odnosnom zakonu, a koji predvidja i samu smrtnu kaznu.
13.Za dužnostnika u posebnoj službi pri Poglavniku propisati će se posebna odora.
Za Dom spreman!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
Poglavnik:
DR. ANTE PAVELIĆ v.r.
1.Ustašku odoru može nositi samo zakleti ustaša, nakon što je udovoljio svima preduvjetima i propisima o stupanju u ustaški pokret, te u koliko je redovitim ustaškim putem uvršten u djelatnu i pripremnu Bojnu, ili pak je postao ustaškim dužnosnitkom, koja je dužnost povezana s nošenjem ustažke odore.
2.Svi ustaški dužnostnici u vojnici, organizatornoj grani Ustaškog pokreta, te u ustaškoj nadzornoj službi — u koliko to nije drugačije odredjeno — obvezatni su u službi i izvan službe nositi odoru.
3.Pripadništvo Ustaškom pokretu te pravo na nošenje ustaške odore, dužan je svatko dokazati posebnom iskaznicom.
4.Svaka grana Ustaškog pokreta imade posebnu boju odore i to:
Ustaška vojnica sivo-zelenkaste svijetle boje,
Ustaški pokret sivo-zelenkaste tamne boje i
Ustaška nadzorna služba tamno-sive boje.
5.Ustaška odora sastoji se od kape,surke s otvorenim ovratnikom, hlača, čizama ili cipela, te košulje i kravata odori odgovarajuće boje.
6.U Ustaškoj vojnici nosi se kapu bez štitnika, dok su dužnostnici Ustaškog pokreta i ustaške nadzorne službe obvezatni nositi kape sa štitnikom.
7.Častnicima je dozvoljeno nositi odoru iz boljeg gradiva, nu kroj i boja moraju uvijek ostati isti.
8.Ustaše Sveučilišnog stožera nose odoru iste boje kao i dužnostnici organizatorne grane pokreta, te će se razlikovati tek po temeljnoj oznaci čina i po kapi bez štitnika.
9.Za vrijeme službe svaki će dužnostnik nositi odoru one grane Ustaškog pokreta, kojoj po službi pripada, a inače -u koliko pripada kojoj ustaškoj bojni —može nositi odoru Ustaške vojnice. Dužnostnici pokreta i ustaške nadzorne službe,u koliko pripadaju inače Bojni pri Poglavniku, mogu na svakoj odori nositi temeljnu oznaku odore te bojne, to jest znak U na
trobojnoj podlozi.
10.Odora ženskih odjela Ustaškog pokreta, koji spadaju u organizatorno-po-
litičku granu Ustaškog pokreta, a koji mogu biti podijeljeni u sveučilištne, seljačke, radničke i gradjanske jedinice, kao i odora ustaškog podmladka, biti će odredjena posebnim propisom.
11.Svaki ustaša dužan je najpomnije čuvati ustašku odoru, kao najveću svetinju, te će se svako oštećivanje iz zlobe, nehaja ili propusta, kažnjavati po ustaškim propisima.
12.Svako nepovlašteno nošenje ustaške odore smatra se zločinom proti probitcima naroda i države, pa će onaj tko to učini, biti kažnjen po
odnosnom zakonu, a koji predvidja i samu smrtnu kaznu.
13.Za dužnostnika u posebnoj službi pri Poglavniku propisati će se posebna odora.
Za Dom spreman!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
Poglavnik:
DR. ANTE PAVELIĆ v.r.
Odredba o sastavu Ustaškog pokreta i o djelovanju te o djelokrugu Glavnog Ustaškog Stana
Zagreb, 23. lipnja 1941.
U smislu točke 3. i 13. ustaškog Ustava propisujem slijedeću Odredbu o sastavu Ustaškog pokreta i o djelovanju te o djelokrugu Glavnog Ustaškog Stana:
I. OPĆI DIO
1.Cjelokupna djelatnost Ustaškog pokreta dijeli se na tri grane i to:
a) grana političko -organizatorna,
b) grana Ustaške Vojnice
c) grana ustaške nadzorne službe.
II. POLITIČKA ORGANIZACIJA
2. Grana političko - organizatorna imade svrhu organiziranja u organizacije Ustaškog pokreta, te duševni odgoj članstva i pučanstva uopće. Sva potrebna sredstva namaknuti će blagajna Glavnog Ustaškog Stana.
Posebno polje rada jest organiziranje i odgoj ustaškog Podmladka unutar Ustaškog pokreta, koji će biti svrstan u postrojbe.
Isto je tako posebno polje rađa organiziranje ženskih odjela, koji spadaju pod organizatorni ured Glavnog Ustaškog Stana.
Organizatorno - politička grana Ustaškog pokreta dijeli se na urede, kao; Organizatorni Ured, Osobni Ured, Ured Blagajne, Odgojni ured (Propaganda) i drugi.
Na čelu ureda nalazi se Upravni zapovjednik.
Ured Glavnog Ustaškog Stana dijeli se na Odjele, kojima na čelu stoje Odjelni upravitelji.
Sastav Pokreta u župama, kotarevima, općinama i selima propisan je točno točkom 3. Ustaškog Ustava.
Na dužnosti Upravnih zapovjednika postavljaju se po pravila poglavni pobočnici ili povjerenici u Glavnom Ustaškom Stanu, a imenuje ih Poglavnik Upravni zapovjednik kao predstojnik Ureda G. U. S. podčinjen je izravno Poglavniku, a Odjelni upravitelj Upravnom zapovjedniku.
Na polja duševnog odgoja Ustaške vojnice dužan je Odgojni ured Glavnog Ustaškog Stana suradjivati sa zapovjedništvima ustaških vojničkih postrojba.
III. USTAŠKA VOJNICA
3.U svrhu osiguranja tekovina ustaške borbe i hrvatskog narodnog ustanka, u svrha obrane Nezavisne Države Hrvatske, te u svrhu tjelovježbovne i vojničke izobrazbe ustaških postrojba,a sklopu Hrvatskog ustaškog pokreta,postrajaju se posebne vojno-ustaške
tvorbe pod imenom Ustaška vojnica.
Novačenje, izobrazba i upotreba tih ustaških tijela, te njihova vojnička postrojba i razmještaj, uredjuju se prema ustaškim propisima i uputama Poglavnika.
4.Jedinice Ustaške vojnice jesu:
roj, vod, sat (satnija) i bojna(četa,bataljon). U slučaju kad dvije ili više bojna moraju biti smještene na jednom mjestu (vojarna, logor ili slično), može se postrojiti i veća jedinica, to jest pukovna, sa značenjem privremenosti.
5.Unutar ustaško - vojnih postrojba posebna je jedinica Bojna Glavnog Ustaškog Stana, koja vrši posebnu službu pri Poglavniku. Zapovjednik ove bojne podčinjen je izravno Poglavniku.
6.Na čelu svih ustaških bojna nalazi se Glavni stožer ustaške vojnice, čiji je glavar u svojstvu vojno-stručnog izvjestitelja i zapovjednika ustaško-vojnih jedinica izravno podčinjen Poglavniku, kao vrhovnom zapovjedniku svih ustaških vojnih snaga.
7.Glavni stožer Ustaške vojnice sačinjavaju: Glavar stožera i njemu potreban broj stožernih časnika pobočnika, zapovjednik Bojne pri Poglavniku, zapovjednik djelatnih bojna, zapovjednik častničke ustaške škole, opskrbni častnik, zapovjednik pripremnih ustaških bojna, te zajednički zapovjednik pričuvnih bojna i Ustaškog podmladka.
Unutarnja organizaciju, postrojbu pojedinih ureda i djelokrug rada u Ustaškoj vojnici, propisuje po odredbi i uputama Poglavnika glavar stožera.
8.U svrhu izobrazbe ustaških častnika i dočastnika, osniva se posebna
ustaška častnička i dočastnička škola,čiji rad, unutarnja organizaciju i djelokrug propisuje u sporazumu s Glavarom stožera, zapovjednik te škole.
9. U Glavni stožer Ustaške vojnice mogu doći u prvom redu već prokušani ustaški častnici, koji su sa svoj im dosadanjira radom dokazali podpunu odanost hrvatskoj ustaškoj oslobodilačkoj borbi, te koji pružaju jamstvo, da ce se cjelokupni rad Ustaške vojnice razvijati u duhu ustaških načela i propisa.
10. Postrojbe Ustaške vojnice u organizatornom smislu dijele se na:
a)Bojna na službi pri Poglavniku, u koju se može vojačiti neoženjene Čarkare od 18—24 godine starosti i to:ustaše iz logora u inozemstvu, koji su za vrijeme oslobodilačke borbe bili uz Poglavnika, ustaše političke stradalce iz nedavne prošlosti, braću i djecu gore spomenutih, te najizabranije ustaše iz redovitih djelatnih bojna.
Služba u ovoj bojni obvezatna je na četiri godine.
b)Redovite djelatne bojne,u koje dolaze ustaše iz članstva pokreta u dobi od 18—25 godine i to:
1.koji su prije 10. travnja 1941. položili prisegu ili inače djelatno sudjelovali u oslobodilačkoj borbi;
2. bivši politički stradalci, koji još nisu u Bojni pri Poglavniku,
3.koji su se istakli za vrijeme ustanka i
4. izabrane ustaše iz pripremnih bojna.
Služba u ovim bojnama obvezatna je najmanje dvije godine.
c)Pripremne ustaške bojne, u koje se po potrebi mogu vojačiti ustaše iz pučanstva uopće,s pravom nošenja odore i oružja za vrijeme vježbe i službe. Tim bojnama pripadaju:
1. ustaše Sveučilišnog stožera, u koliko već nisu uvršteni u djelatne bojne,
2. članovi Ustaškog pokreta, koji su se bilo kojim načinom iskazali u oslobodilačkoj borbi, te po potrebi svi ostali duševno i tjelesno sposobni Hrvati, koji se nisu ogriješili o probitke hrvatskog naroda.
Pripremne bojne po pravilu se dijele u ove postrojbe:
1. od 18—30 godine,
2. od 30—45 godine, te posebno postrojbe Sveučilišnog stožera u koliko već nisu svrstani u djelatne bojne.
d) Pričuvne ustaške bojne u koje po pravilu ulaze svi muški članovi Ustaškog pokreta i ženski ustaški odjeli, a kojima je svrha u prvom redu odgojni rad u narodu.
e) Ustaški podmladak
za koji vrijedi obvezatna vojna izobrazba, a čije se postrojbe dijele na:
1. Od 7—11 godine
2. Od 11—15 godine
3. Od 15—18 godine.
Politički — organizatorno Ustaški podmladak pripada organizatornoj grani Ustaškog pokreta, a dužnost je zapovjedništva Vojnice skrbiti se za tjelovježbački odgoj podmladka.
f)Vojno-radna služba
Svi mladići od 19 godine do stupanja u vojništvo u koliko nisu stupili u ustaške djelatne bojne, dužni su svake godine raditi u obvezatnoj radnoj vojnoj službi Hrvatskog Domobranstva.
11. Nakon izlaska iz djelatne službe Ustaške vojnice, koja služba se uzima u obzir kao da je odslužena u Hrvatskom Domobranstvu, ustaše će prvenstveno imati pravo na državnu i javnu službu, prvsnstveno će njihove obitelji doći u obzir za dobivanje zemljišta i moći će uživati sve druge pogodnosti, a oni će moći i nadalje ostati kao častnici i dočastnici u službi Ustaške vojnice.
12.Sve do sada postojeće ovakove i slične organizacije, te politička društva koja stoje na istim načelima i rade za isti cilj kao i Ustaški pokret, uključuju se u Ustaški pokret. Njihovo članstvo uvrštava se u pojedina postojeća ustaška tijela.
IV. USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA;
13.Treća grana djelovanja Ustaškog pokreta je Ustaška nadzorna služba kojoj je svrha bditi nad cjelokupnim radom ustaških i državnih dužnostnika, paziti da cjelokupni rad ustaških organizacija i državnih ustanova bude u skladu s ustaškim načelima te pobijati sav onaj možebitni rad, koji bi išao na štetu hrvatske državne nezavisnosti, na štetu širokih hrvatskih narodnih slojeva i hrvatskog seljačkog naroda napose, te koji bi na bilo koji način pokušao ugroziti tekovine hrvatske ustaške oslobodilačke borbe.
14.Ustaška nadzorna služba dijeli se na tri ureda, koji su sravnjeni s uredima organizatorne grane Ustaškog pokreta. To su:
Ured ustaškog redarstva (Ur),
Ured ustaške obavještajne službe (Uos) i
Ured obranbene ustaške službe (Ous).
Na čelu cjelokupne ustaške nadzorne službe stoji nadzorni zapovjednik, a na čelu ureda stoji ravnatelj. Nadzornog zapovjednika i ravnatelje ureda imenuje Poglavnik.
Uredi ustaške nadzorne službe podijeljeni su na predstojništva, koja su u usporedbi sa odjelima organizatorne grane Ustaškog pokreta. Na čelu Predstojništva stoji ustaški nadzorni predstojnik.
15.Ustaški nadzorni dužnostnici zbog posebne naravi službe — ne mo-
raju uvijek biti poznati javnosti, pa s toga ni nisu u svakom slučaju obvezatni nositi ustašku odoru. To se napose odnosi na dužhostnike izvan samih ureda nadzornog zapovjedništva.
16.Nadzorno zapovjedništvo, gdje se to ukaže potreba, postrojiti će posebne jedinice ustaške redarstvene straže i drugih redarstvenih organa.
17.Nadzorni zapovjednik Ustaške nadzorne službe propisati će u smislu ove odredbe posebne naredbe o vršenju nadzorne ustaške službe.
V. ZAGLAVAK
18.Ustaški dužnostnici i zapovjednici moraju činiti sve potrebno, da se
čitav rad na organizacijama i postrojbama odvija u najvećem skladu s općim radom Ustaškog pokreta i obnove čitavog hrvatskog narodnog života.
19.Sve odredbe koje bi bile u protuslovlju s ovom Odredbom,stavljaju se izvan krijeposti.
Za Dom Spremni!
M.P.
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu
Poglavnik:
Dr.Ante Pavelić,v.r.
Zagreb, 23. lipnja 1941.
U smislu točke 3. i 13. ustaškog Ustava propisujem slijedeću Odredbu o sastavu Ustaškog pokreta i o djelovanju te o djelokrugu Glavnog Ustaškog Stana:
I. OPĆI DIO
1.Cjelokupna djelatnost Ustaškog pokreta dijeli se na tri grane i to:
a) grana političko -organizatorna,
b) grana Ustaške Vojnice
c) grana ustaške nadzorne službe.
II. POLITIČKA ORGANIZACIJA
2. Grana političko - organizatorna imade svrhu organiziranja u organizacije Ustaškog pokreta, te duševni odgoj članstva i pučanstva uopće. Sva potrebna sredstva namaknuti će blagajna Glavnog Ustaškog Stana.
Posebno polje rada jest organiziranje i odgoj ustaškog Podmladka unutar Ustaškog pokreta, koji će biti svrstan u postrojbe.
Isto je tako posebno polje rađa organiziranje ženskih odjela, koji spadaju pod organizatorni ured Glavnog Ustaškog Stana.
Organizatorno - politička grana Ustaškog pokreta dijeli se na urede, kao; Organizatorni Ured, Osobni Ured, Ured Blagajne, Odgojni ured (Propaganda) i drugi.
Na čelu ureda nalazi se Upravni zapovjednik.
Ured Glavnog Ustaškog Stana dijeli se na Odjele, kojima na čelu stoje Odjelni upravitelji.
Sastav Pokreta u župama, kotarevima, općinama i selima propisan je točno točkom 3. Ustaškog Ustava.
Na dužnosti Upravnih zapovjednika postavljaju se po pravila poglavni pobočnici ili povjerenici u Glavnom Ustaškom Stanu, a imenuje ih Poglavnik Upravni zapovjednik kao predstojnik Ureda G. U. S. podčinjen je izravno Poglavniku, a Odjelni upravitelj Upravnom zapovjedniku.
Na polja duševnog odgoja Ustaške vojnice dužan je Odgojni ured Glavnog Ustaškog Stana suradjivati sa zapovjedništvima ustaških vojničkih postrojba.
III. USTAŠKA VOJNICA
3.U svrhu osiguranja tekovina ustaške borbe i hrvatskog narodnog ustanka, u svrha obrane Nezavisne Države Hrvatske, te u svrhu tjelovježbovne i vojničke izobrazbe ustaških postrojba,a sklopu Hrvatskog ustaškog pokreta,postrajaju se posebne vojno-ustaške
tvorbe pod imenom Ustaška vojnica.
Novačenje, izobrazba i upotreba tih ustaških tijela, te njihova vojnička postrojba i razmještaj, uredjuju se prema ustaškim propisima i uputama Poglavnika.
4.Jedinice Ustaške vojnice jesu:
roj, vod, sat (satnija) i bojna(četa,bataljon). U slučaju kad dvije ili više bojna moraju biti smještene na jednom mjestu (vojarna, logor ili slično), može se postrojiti i veća jedinica, to jest pukovna, sa značenjem privremenosti.
5.Unutar ustaško - vojnih postrojba posebna je jedinica Bojna Glavnog Ustaškog Stana, koja vrši posebnu službu pri Poglavniku. Zapovjednik ove bojne podčinjen je izravno Poglavniku.
6.Na čelu svih ustaških bojna nalazi se Glavni stožer ustaške vojnice, čiji je glavar u svojstvu vojno-stručnog izvjestitelja i zapovjednika ustaško-vojnih jedinica izravno podčinjen Poglavniku, kao vrhovnom zapovjedniku svih ustaških vojnih snaga.
7.Glavni stožer Ustaške vojnice sačinjavaju: Glavar stožera i njemu potreban broj stožernih časnika pobočnika, zapovjednik Bojne pri Poglavniku, zapovjednik djelatnih bojna, zapovjednik častničke ustaške škole, opskrbni častnik, zapovjednik pripremnih ustaških bojna, te zajednički zapovjednik pričuvnih bojna i Ustaškog podmladka.
Unutarnja organizaciju, postrojbu pojedinih ureda i djelokrug rada u Ustaškoj vojnici, propisuje po odredbi i uputama Poglavnika glavar stožera.
8.U svrhu izobrazbe ustaških častnika i dočastnika, osniva se posebna
ustaška častnička i dočastnička škola,čiji rad, unutarnja organizaciju i djelokrug propisuje u sporazumu s Glavarom stožera, zapovjednik te škole.
9. U Glavni stožer Ustaške vojnice mogu doći u prvom redu već prokušani ustaški častnici, koji su sa svoj im dosadanjira radom dokazali podpunu odanost hrvatskoj ustaškoj oslobodilačkoj borbi, te koji pružaju jamstvo, da ce se cjelokupni rad Ustaške vojnice razvijati u duhu ustaških načela i propisa.
10. Postrojbe Ustaške vojnice u organizatornom smislu dijele se na:
a)Bojna na službi pri Poglavniku, u koju se može vojačiti neoženjene Čarkare od 18—24 godine starosti i to:ustaše iz logora u inozemstvu, koji su za vrijeme oslobodilačke borbe bili uz Poglavnika, ustaše političke stradalce iz nedavne prošlosti, braću i djecu gore spomenutih, te najizabranije ustaše iz redovitih djelatnih bojna.
Služba u ovoj bojni obvezatna je na četiri godine.
b)Redovite djelatne bojne,u koje dolaze ustaše iz članstva pokreta u dobi od 18—25 godine i to:
1.koji su prije 10. travnja 1941. položili prisegu ili inače djelatno sudjelovali u oslobodilačkoj borbi;
2. bivši politički stradalci, koji još nisu u Bojni pri Poglavniku,
3.koji su se istakli za vrijeme ustanka i
4. izabrane ustaše iz pripremnih bojna.
Služba u ovim bojnama obvezatna je najmanje dvije godine.
c)Pripremne ustaške bojne, u koje se po potrebi mogu vojačiti ustaše iz pučanstva uopće,s pravom nošenja odore i oružja za vrijeme vježbe i službe. Tim bojnama pripadaju:
1. ustaše Sveučilišnog stožera, u koliko već nisu uvršteni u djelatne bojne,
2. članovi Ustaškog pokreta, koji su se bilo kojim načinom iskazali u oslobodilačkoj borbi, te po potrebi svi ostali duševno i tjelesno sposobni Hrvati, koji se nisu ogriješili o probitke hrvatskog naroda.
Pripremne bojne po pravilu se dijele u ove postrojbe:
1. od 18—30 godine,
2. od 30—45 godine, te posebno postrojbe Sveučilišnog stožera u koliko već nisu svrstani u djelatne bojne.
d) Pričuvne ustaške bojne u koje po pravilu ulaze svi muški članovi Ustaškog pokreta i ženski ustaški odjeli, a kojima je svrha u prvom redu odgojni rad u narodu.
e) Ustaški podmladak
za koji vrijedi obvezatna vojna izobrazba, a čije se postrojbe dijele na:
1. Od 7—11 godine
2. Od 11—15 godine
3. Od 15—18 godine.
Politički — organizatorno Ustaški podmladak pripada organizatornoj grani Ustaškog pokreta, a dužnost je zapovjedništva Vojnice skrbiti se za tjelovježbački odgoj podmladka.
f)Vojno-radna služba
Svi mladići od 19 godine do stupanja u vojništvo u koliko nisu stupili u ustaške djelatne bojne, dužni su svake godine raditi u obvezatnoj radnoj vojnoj službi Hrvatskog Domobranstva.
11. Nakon izlaska iz djelatne službe Ustaške vojnice, koja služba se uzima u obzir kao da je odslužena u Hrvatskom Domobranstvu, ustaše će prvenstveno imati pravo na državnu i javnu službu, prvsnstveno će njihove obitelji doći u obzir za dobivanje zemljišta i moći će uživati sve druge pogodnosti, a oni će moći i nadalje ostati kao častnici i dočastnici u službi Ustaške vojnice.
12.Sve do sada postojeće ovakove i slične organizacije, te politička društva koja stoje na istim načelima i rade za isti cilj kao i Ustaški pokret, uključuju se u Ustaški pokret. Njihovo članstvo uvrštava se u pojedina postojeća ustaška tijela.
IV. USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA;
13.Treća grana djelovanja Ustaškog pokreta je Ustaška nadzorna služba kojoj je svrha bditi nad cjelokupnim radom ustaških i državnih dužnostnika, paziti da cjelokupni rad ustaških organizacija i državnih ustanova bude u skladu s ustaškim načelima te pobijati sav onaj možebitni rad, koji bi išao na štetu hrvatske državne nezavisnosti, na štetu širokih hrvatskih narodnih slojeva i hrvatskog seljačkog naroda napose, te koji bi na bilo koji način pokušao ugroziti tekovine hrvatske ustaške oslobodilačke borbe.
14.Ustaška nadzorna služba dijeli se na tri ureda, koji su sravnjeni s uredima organizatorne grane Ustaškog pokreta. To su:
Ured ustaškog redarstva (Ur),
Ured ustaške obavještajne službe (Uos) i
Ured obranbene ustaške službe (Ous).
Na čelu cjelokupne ustaške nadzorne službe stoji nadzorni zapovjednik, a na čelu ureda stoji ravnatelj. Nadzornog zapovjednika i ravnatelje ureda imenuje Poglavnik.
Uredi ustaške nadzorne službe podijeljeni su na predstojništva, koja su u usporedbi sa odjelima organizatorne grane Ustaškog pokreta. Na čelu Predstojništva stoji ustaški nadzorni predstojnik.
15.Ustaški nadzorni dužnostnici zbog posebne naravi službe — ne mo-
raju uvijek biti poznati javnosti, pa s toga ni nisu u svakom slučaju obvezatni nositi ustašku odoru. To se napose odnosi na dužhostnike izvan samih ureda nadzornog zapovjedništva.
16.Nadzorno zapovjedništvo, gdje se to ukaže potreba, postrojiti će posebne jedinice ustaške redarstvene straže i drugih redarstvenih organa.
17.Nadzorni zapovjednik Ustaške nadzorne službe propisati će u smislu ove odredbe posebne naredbe o vršenju nadzorne ustaške službe.
V. ZAGLAVAK
18.Ustaški dužnostnici i zapovjednici moraju činiti sve potrebno, da se
čitav rad na organizacijama i postrojbama odvija u najvećem skladu s općim radom Ustaškog pokreta i obnove čitavog hrvatskog narodnog života.
19.Sve odredbe koje bi bile u protuslovlju s ovom Odredbom,stavljaju se izvan krijeposti.
Za Dom Spremni!
M.P.
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu
Poglavnik:
Dr.Ante Pavelić,v.r.
Započelo je „bolno" čišćenje
RAZRIJEŠENI DUŽNOSTI SVI USTAŠKI DUŽNOSTNICI
Zagreb, 9. kolovoza.
Iz Glavnog Ustaškog Stana izdana je danas ova odredba:
U smislu točke 4 i 13 Ustaškog ustava ovime
razrješujem svake dužnosti sve ustaške stožernike, logornike, tabornike i njihove pobočnike, na cjelokupnom području Nezavisne Države Hrvatske.
Uslijed togu imaju svi obustaviti svaku i najmanju djelatnost.
Ustaške organizacije imaju ostati u svojoj organizatornoj postrojbi u nedjelatnom stanju do ponovnog imenovanja dužnostnika, koja će uslijediti u najkraćem roku.
Sve postrojbe, koje su postrojene kao oružana pomoć, t. j. tako zvane »Divlje ustaše« imaju smjesta prestati sa svakom djelatnošću.
Ova odredba ne odnosi se na redovitu Ustašku vojnicu, postrojenu u ustaške bojne pod redovitim ustaškim zapovjedništvom te na one postrojbe, koje služe kod Državnog ravnateljstva za ponovu, koje na Državnim granicama i na objektima državnog prometa i državnih zgrada vrše službu, kao niti na one, koje su dodijeljene Ustaškoj nadzornoj službi.
ZA DOM SPREMNI!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu,
dne 9. kolovoza 1941.
Poglavnik:
Dr. ANTE PAVELIĆ, v. r.
Upravni zapovjednik Organizatornog ureda G. U. S. poglavni pobočnik:
Blaž Lorković, v. r.
RAZRIJEŠENI DUŽNOSTI SVI USTAŠKI DUŽNOSTNICI
Zagreb, 9. kolovoza.
Iz Glavnog Ustaškog Stana izdana je danas ova odredba:
U smislu točke 4 i 13 Ustaškog ustava ovime
razrješujem svake dužnosti sve ustaške stožernike, logornike, tabornike i njihove pobočnike, na cjelokupnom području Nezavisne Države Hrvatske.
Uslijed togu imaju svi obustaviti svaku i najmanju djelatnost.
Ustaške organizacije imaju ostati u svojoj organizatornoj postrojbi u nedjelatnom stanju do ponovnog imenovanja dužnostnika, koja će uslijediti u najkraćem roku.
Sve postrojbe, koje su postrojene kao oružana pomoć, t. j. tako zvane »Divlje ustaše« imaju smjesta prestati sa svakom djelatnošću.
Ova odredba ne odnosi se na redovitu Ustašku vojnicu, postrojenu u ustaške bojne pod redovitim ustaškim zapovjedništvom te na one postrojbe, koje služe kod Državnog ravnateljstva za ponovu, koje na Državnim granicama i na objektima državnog prometa i državnih zgrada vrše službu, kao niti na one, koje su dodijeljene Ustaškoj nadzornoj službi.
ZA DOM SPREMNI!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu,
dne 9. kolovoza 1941.
Poglavnik:
Dr. ANTE PAVELIĆ, v. r.
Upravni zapovjednik Organizatornog ureda G. U. S. poglavni pobočnik:
Blaž Lorković, v. r.
POGLAVNIKOVA ODREDBA
o stegovnom ustaškom sudu
§ 1.
Osniva se Stegovni sud Glavnog Ustaškog Stana sa sjedštem u Zagrebu za vršenje stegovne sudbenosti u smislu ove odredbe:
1. nad svim Doglavnicima,
2.nad svim poglavnim pobočnicima,
3.nad svim povjerenicima Glavnog ustaškog stana,
4.nad svim odjelnim upraviteljima Glavnog ustaškog stana,
5.nad svim nadzornicima Glavnog ustaškog stana,
6.nad svim nadstojnicima odsjeka Glavnog ustaškog stana,
7.nad svim stožernicima i
8.nad svim stožernim pobočnicima.
§ 2.
Stegovni sud Glavnog ustaškog stana nadležan je za istraživanje, sudjenje i kažnjavanje stegovnih prestupaka ustaških dužnosti, koje počine osobe, navedene u § 1. ove odredbe, izuzjevši prestupke i zločine u smislu kaznenog zakonika od 27. siječnja 1929.
Pod Stegovni sud Glavnog ustaškog stana podpada svaka u § 1. ove odredbe navedena osoba:
1. koja se riječju ili djelom ogriješi o ustaška narodna, politička, kulturna ili vjerska načela i zasade;
2.koja se oda piću, kartanju ili razbludnom životu,
3. koja zloupotrijebi svoj službeni položaj, ustašku odoru ili oružje, odnosno osobnu iskaznicu;
4. koja se ogriješi o stegovne dužnosti prema svojim predpostavljenim ili uopće prema položajem starijim dužnostnicima;
5. koja svojim nastupom krnji ustašku stegu ili bratsku uzajamnost;
6. koja se kao nedostojna uvuče u ustaške redove; .
7. Koja zlonamjerno prešuti kakav prestupak ili zločin svoj ili druge koje osobe, navedene u § 1. ove odredbe, ili takvoj osobi svojim svjedočanstvom, odnosno preporukom, pomogne uvući se u ustaške redove:
8. koja se ne pokori nalogu ili ne izvrši nalog predpostavljenog ili položajem starijeg ustaškog dužnostnika, ako je izdani nalog službenog značaja i
9.koja kleveće kojeg pripadnika Ustaškog hrvatskog oslobodilačkog pokreta, ili mu svijesno naškodi.
§ 3.
Kazne stegovnih prestupaka ustaških dužnosti jesu:
1.ukor,
2.oduzeće oružja na stanovito vrijeme,
3.oduzeće odore i osobne iskaznice na stanovito vrijeme,
4.lišenje čina i
5.odpust ili isključenje iz ustaških redova.
U koliko osudjena osoba za vršenje ustaške službe dobiva novčana beriva, mogu joj ova biti djeiomično ili podpuno uskraćena u savezu s kojom od gore navedenih kazni.
§ 4.
Na ćelu Stegovnog suda Glavnog ustaškog stana stoji pročelnik.
Pročelnika, odnosno njegova zamjenika, imenuje na neodredjeno vrijeme Poglavnik ili onaj, koga Poglavnik za to odredi, i to iz redova ustaških dužnostnika, navedenih u § 1. ove odredbe, a na prijedlog Glavnog ustaškog stana.
Stegovni sud Glavnog ustaškog stana sudi u vijeću, koje se sastoji od predsjedatelja, odnosno njegova zamjenika, i četvorice članova vijeća, odnosna njihovih zamjenika, te perovodje.
Predsjedatelja, odnosno njegova zamjenika, i osam članova vijeća, odnosno njihove zamjenike, imenuje na neodredjeno vrijeme Poglavnik ili onaj, koga Poglavnik za to odredi, i to iz redova viših ustaških dužnostnika, a na prijedlog Glavnog ustaškog stana. Predsjedatelj ili dva člana vijeća moraju biti svršeni pravnici.
Izmedju imenovanih sastavlja pročelnik suda odnosno njegov zamjenik, vijeće za svaki pojedini slučaj. Najmanje dva člana vijeća ne smiju imati niži činored od optuženika. Pročelnik suda dužan je brinuti se, da Glavni ustaški stan predloži Poglavniku predsjedatelja, odnosno njegova zamjenika, i odredjeni broj članova vijeća, odnosno njihovih zamjenika.
Ostalo osoblje suda postavlja pročelnik, odnosno njegov zamjenik.
§ 5.
Optuženiku pristoji pravo tražiti izuzeće predsjedatelja i članova vijeća, ako postoje opravdani razlozi sumnje u njihovu nepristranost. O tome, da li postoje opravdani razlozi sumnje u nepristranost predsjedatelja i članova vijeća, odlučuje pročelnik suda, odnosno njegov zamjenik.
Predsjedatelj i članovi vijeća, odnosno njihovi zamjenici, dužni su sami odkloniti sudjelovanje u radu vijeća u slučaju, koji traži ili opravdava njihovo izuzeće.
§ 6.
Nakon podnesene prijave, ili po saznanju počinjenog stegovnog prestupka, pročelnik suda, odnosno njegov zamjenik, ili po njegovoj odredbi jedan član vijeća vrši izvide i prikuplja dokazna sredstva, nakon čega pročelnik suda, odnosno njegov zamjenik, odredjuje sudbenu raspravu, na koju se pismeno pozivlju predsjedatelji i članovi vijeća, optuženi i predloženi svjedoci.
Ako predsjedatelj vijeća nakon proućenja istražnih spisa stekne uvjerenje, da nema mjesta stegovnom postupku, bilo uslijed pomanjkanja stvarnih dokaza, bulo uslijed očite nekrivnje. optuženika, imade on u tajnoj sjednici vijeća predložiti obustavu stegovnog postupka protiv optuženika, a taj svoj prijedlog imade stvarno i uvjerljivo obrazložiti. Ako vijeće takav prijedlog većinom glasova prihvati, imade se stegovni postupak protiv optuženika obustaviti. Raspravni tok takvog obustavnog prijedloga, kao i odluka vijeća o tom prijedlogu, imade se zapisnički ustanoviti.
§ 7.
Svakom optuženiku dopuštena je osobna obrana, a može se u svoju obranu pozvati za svjedoke, koji će na raspravi, a po potrebi već i u istrazi, preslušati, ako predhodno dadu zapisničku izjavu, da će iskazati čistu i pravu istinu, te da za svoj svjedočili iskaz primaju i unašaju svu odgovornost.
§ 8.
O toku čitavog istražnog i raspravnog postupka imade se voditi točan zapisnik. Istražni zapisnik podpisuju voditelji istrage i sudjelujuće osobe, a raspravni zapisnik predsjedatelj i svi članovi vijeća, te optuženik i preslušani svjedoci, dok osudu potpisuju predsjedatelj vijeća i perovodja.
§ 9.
Ako je poziv na raspravu optuženiku osobno i pravodobno uručen, a on ne dodje na raspravu, niti svoj nedolazak dovoljno ne opravda, može se rasprava provesti i u njegovoj otsutnosti, te izreći i proglasiti osuda, ako vijeće drži, da prisutnost optuženika nije potrebna radi razjašnjenja stvari i utvrdjenja istine. U ovakvu će se slučaju osuda dostaviti optuženiku u pismenom odpravku.
§ 10.
Nakon dovršene rasprave povlači se vijeće na vjećanje, te donosi u tajnoj sjednici i svoju izreku o krivnji i kazni.
Nakon što predsjedatelj vijeća, ili po njemu odredjeni član vijeća, ukratko ponovi posljedak rasprave te izloži bitna obilježja predmetnog stegovnog prestupka, pristupa se glasovanju o krivnji optuženika.
Izreka vijeća o krivnji i kazni donosi se većinom glasova na temelju slobodnog osvjedočenja članova vijeća. Prvi glasuje najmladji član vijeća, a zatim redom po starosti slijedeći, dok predsjedatelj glasuje posljednji.
Ako je izreka vijeća o krivnji donesena većinom glasova, stavlja predsjedatelj vijeća prijedlog o kazni, o kojem se prijedlogu glasuje na naprijed navedeni način.
Tok vijećanja, posljedak glasovanja i izreka vijeća o krivnji j kazni imade se
zapisnički ustanoviti.
Nakon toga predsjedatelj vijeća proglasuje optuženiku optužbu s razlozima.
§ 11.
Protiv osude Stegovnog suda Glavnog ustaškog stana nije dopušten nikakav pravni lijek,no svaka se osuda imade izložiti Poglavniku na potvrdu. Kada Poglavnik osudu potvrdi, ona postaje pravomoćna i ovršiva.
Samo Poglavnik može putem milosti dosudjenu kaznu ublažti ili je djelomično ili sasvim oprostiti, odnosno može ukinuti osudu i odrediti ponovnu raspravu pred drugim vijećem.
§ 12.
Ova odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama i njome se stavljaju izvan snage svi dosadanji propisi o stegovnoj sudbenosti nad osobama, navedenim u §1. ove odredbe.
o stegovnom ustaškom sudu
§ 1.
Osniva se Stegovni sud Glavnog Ustaškog Stana sa sjedštem u Zagrebu za vršenje stegovne sudbenosti u smislu ove odredbe:
1. nad svim Doglavnicima,
2.nad svim poglavnim pobočnicima,
3.nad svim povjerenicima Glavnog ustaškog stana,
4.nad svim odjelnim upraviteljima Glavnog ustaškog stana,
5.nad svim nadzornicima Glavnog ustaškog stana,
6.nad svim nadstojnicima odsjeka Glavnog ustaškog stana,
7.nad svim stožernicima i
8.nad svim stožernim pobočnicima.
§ 2.
Stegovni sud Glavnog ustaškog stana nadležan je za istraživanje, sudjenje i kažnjavanje stegovnih prestupaka ustaških dužnosti, koje počine osobe, navedene u § 1. ove odredbe, izuzjevši prestupke i zločine u smislu kaznenog zakonika od 27. siječnja 1929.
Pod Stegovni sud Glavnog ustaškog stana podpada svaka u § 1. ove odredbe navedena osoba:
1. koja se riječju ili djelom ogriješi o ustaška narodna, politička, kulturna ili vjerska načela i zasade;
2.koja se oda piću, kartanju ili razbludnom životu,
3. koja zloupotrijebi svoj službeni položaj, ustašku odoru ili oružje, odnosno osobnu iskaznicu;
4. koja se ogriješi o stegovne dužnosti prema svojim predpostavljenim ili uopće prema položajem starijim dužnostnicima;
5. koja svojim nastupom krnji ustašku stegu ili bratsku uzajamnost;
6. koja se kao nedostojna uvuče u ustaške redove; .
7. Koja zlonamjerno prešuti kakav prestupak ili zločin svoj ili druge koje osobe, navedene u § 1. ove odredbe, ili takvoj osobi svojim svjedočanstvom, odnosno preporukom, pomogne uvući se u ustaške redove:
8. koja se ne pokori nalogu ili ne izvrši nalog predpostavljenog ili položajem starijeg ustaškog dužnostnika, ako je izdani nalog službenog značaja i
9.koja kleveće kojeg pripadnika Ustaškog hrvatskog oslobodilačkog pokreta, ili mu svijesno naškodi.
§ 3.
Kazne stegovnih prestupaka ustaških dužnosti jesu:
1.ukor,
2.oduzeće oružja na stanovito vrijeme,
3.oduzeće odore i osobne iskaznice na stanovito vrijeme,
4.lišenje čina i
5.odpust ili isključenje iz ustaških redova.
U koliko osudjena osoba za vršenje ustaške službe dobiva novčana beriva, mogu joj ova biti djeiomično ili podpuno uskraćena u savezu s kojom od gore navedenih kazni.
§ 4.
Na ćelu Stegovnog suda Glavnog ustaškog stana stoji pročelnik.
Pročelnika, odnosno njegova zamjenika, imenuje na neodredjeno vrijeme Poglavnik ili onaj, koga Poglavnik za to odredi, i to iz redova ustaških dužnostnika, navedenih u § 1. ove odredbe, a na prijedlog Glavnog ustaškog stana.
Stegovni sud Glavnog ustaškog stana sudi u vijeću, koje se sastoji od predsjedatelja, odnosno njegova zamjenika, i četvorice članova vijeća, odnosna njihovih zamjenika, te perovodje.
Predsjedatelja, odnosno njegova zamjenika, i osam članova vijeća, odnosno njihove zamjenike, imenuje na neodredjeno vrijeme Poglavnik ili onaj, koga Poglavnik za to odredi, i to iz redova viših ustaških dužnostnika, a na prijedlog Glavnog ustaškog stana. Predsjedatelj ili dva člana vijeća moraju biti svršeni pravnici.
Izmedju imenovanih sastavlja pročelnik suda odnosno njegov zamjenik, vijeće za svaki pojedini slučaj. Najmanje dva člana vijeća ne smiju imati niži činored od optuženika. Pročelnik suda dužan je brinuti se, da Glavni ustaški stan predloži Poglavniku predsjedatelja, odnosno njegova zamjenika, i odredjeni broj članova vijeća, odnosno njihovih zamjenika.
Ostalo osoblje suda postavlja pročelnik, odnosno njegov zamjenik.
§ 5.
Optuženiku pristoji pravo tražiti izuzeće predsjedatelja i članova vijeća, ako postoje opravdani razlozi sumnje u njihovu nepristranost. O tome, da li postoje opravdani razlozi sumnje u nepristranost predsjedatelja i članova vijeća, odlučuje pročelnik suda, odnosno njegov zamjenik.
Predsjedatelj i članovi vijeća, odnosno njihovi zamjenici, dužni su sami odkloniti sudjelovanje u radu vijeća u slučaju, koji traži ili opravdava njihovo izuzeće.
§ 6.
Nakon podnesene prijave, ili po saznanju počinjenog stegovnog prestupka, pročelnik suda, odnosno njegov zamjenik, ili po njegovoj odredbi jedan član vijeća vrši izvide i prikuplja dokazna sredstva, nakon čega pročelnik suda, odnosno njegov zamjenik, odredjuje sudbenu raspravu, na koju se pismeno pozivlju predsjedatelji i članovi vijeća, optuženi i predloženi svjedoci.
Ako predsjedatelj vijeća nakon proućenja istražnih spisa stekne uvjerenje, da nema mjesta stegovnom postupku, bilo uslijed pomanjkanja stvarnih dokaza, bulo uslijed očite nekrivnje. optuženika, imade on u tajnoj sjednici vijeća predložiti obustavu stegovnog postupka protiv optuženika, a taj svoj prijedlog imade stvarno i uvjerljivo obrazložiti. Ako vijeće takav prijedlog većinom glasova prihvati, imade se stegovni postupak protiv optuženika obustaviti. Raspravni tok takvog obustavnog prijedloga, kao i odluka vijeća o tom prijedlogu, imade se zapisnički ustanoviti.
§ 7.
Svakom optuženiku dopuštena je osobna obrana, a može se u svoju obranu pozvati za svjedoke, koji će na raspravi, a po potrebi već i u istrazi, preslušati, ako predhodno dadu zapisničku izjavu, da će iskazati čistu i pravu istinu, te da za svoj svjedočili iskaz primaju i unašaju svu odgovornost.
§ 8.
O toku čitavog istražnog i raspravnog postupka imade se voditi točan zapisnik. Istražni zapisnik podpisuju voditelji istrage i sudjelujuće osobe, a raspravni zapisnik predsjedatelj i svi članovi vijeća, te optuženik i preslušani svjedoci, dok osudu potpisuju predsjedatelj vijeća i perovodja.
§ 9.
Ako je poziv na raspravu optuženiku osobno i pravodobno uručen, a on ne dodje na raspravu, niti svoj nedolazak dovoljno ne opravda, može se rasprava provesti i u njegovoj otsutnosti, te izreći i proglasiti osuda, ako vijeće drži, da prisutnost optuženika nije potrebna radi razjašnjenja stvari i utvrdjenja istine. U ovakvu će se slučaju osuda dostaviti optuženiku u pismenom odpravku.
§ 10.
Nakon dovršene rasprave povlači se vijeće na vjećanje, te donosi u tajnoj sjednici i svoju izreku o krivnji i kazni.
Nakon što predsjedatelj vijeća, ili po njemu odredjeni član vijeća, ukratko ponovi posljedak rasprave te izloži bitna obilježja predmetnog stegovnog prestupka, pristupa se glasovanju o krivnji optuženika.
Izreka vijeća o krivnji i kazni donosi se većinom glasova na temelju slobodnog osvjedočenja članova vijeća. Prvi glasuje najmladji član vijeća, a zatim redom po starosti slijedeći, dok predsjedatelj glasuje posljednji.
Ako je izreka vijeća o krivnji donesena većinom glasova, stavlja predsjedatelj vijeća prijedlog o kazni, o kojem se prijedlogu glasuje na naprijed navedeni način.
Tok vijećanja, posljedak glasovanja i izreka vijeća o krivnji j kazni imade se
zapisnički ustanoviti.
Nakon toga predsjedatelj vijeća proglasuje optuženiku optužbu s razlozima.
§ 11.
Protiv osude Stegovnog suda Glavnog ustaškog stana nije dopušten nikakav pravni lijek,no svaka se osuda imade izložiti Poglavniku na potvrdu. Kada Poglavnik osudu potvrdi, ona postaje pravomoćna i ovršiva.
Samo Poglavnik može putem milosti dosudjenu kaznu ublažti ili je djelomično ili sasvim oprostiti, odnosno može ukinuti osudu i odrediti ponovnu raspravu pred drugim vijećem.
§ 12.
Ova odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama i njome se stavljaju izvan snage svi dosadanji propisi o stegovnoj sudbenosti nad osobama, navedenim u §1. ove odredbe.
POGLAVNIKOVA ODREDBA
o postupku kod komunističkih napadaja, kad se počinitelj ne pronadje.
Zagreb, 1. listopada.
Donesena je ovo zakonska odredba:
§ 1.
Kad uslijed komunističkog napadaja na život ili imovinu pogine jedna ili više osoba, a za deset dana od počinjenog čina ne pronadje se počinitelj, odredit će i izvršiti Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u Zagrebu, za svakog poginulog strijeljanje deset osoba iz reda redarstveno ustanovljenih prvaka komunista.
§ 2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u »Narodnim Novinama«, a proteže se i na slučajeve, kod kojih nije još protekao rok od deset dana, odredjen u § 1. ove zankoske odredbe.
U Zagrebu, dne 2. listopada 1941.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
Dr. ANTE PAVELIC, v. r.
Ministar unutarnjih poslova:
Dr. ANDRIJA ARTUKOVIĆ, v. r.
Ministar pravosudja i bogoštovlja:
Dr. MIRKO PUK, v. r.
Broj: CCCXXXI-1620-Z. p. 1941.
o postupku kod komunističkih napadaja, kad se počinitelj ne pronadje.
Zagreb, 1. listopada.
Donesena je ovo zakonska odredba:
§ 1.
Kad uslijed komunističkog napadaja na život ili imovinu pogine jedna ili više osoba, a za deset dana od počinjenog čina ne pronadje se počinitelj, odredit će i izvršiti Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u Zagrebu, za svakog poginulog strijeljanje deset osoba iz reda redarstveno ustanovljenih prvaka komunista.
§ 2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u »Narodnim Novinama«, a proteže se i na slučajeve, kod kojih nije još protekao rok od deset dana, odredjen u § 1. ove zankoske odredbe.
U Zagrebu, dne 2. listopada 1941.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske:
Dr. ANTE PAVELIC, v. r.
Ministar unutarnjih poslova:
Dr. ANDRIJA ARTUKOVIĆ, v. r.
Ministar pravosudja i bogoštovlja:
Dr. MIRKO PUK, v. r.
Broj: CCCXXXI-1620-Z. p. 1941.
Nema komentara:
Objavi komentar