H N F

VL BIOGRAFIJE  http://www.vecernji.hr/biografije/ Biografije sadrže 500 biografija Hrvata koji su na pozitivni ili negativni način oblikovali noviju hrvatsku povijest i doznajte tko su uistinu nezaobilazni akteri vijesti o kojima je svakodnevno pisao Večernji list.

U VL Biografijama doznajte što im se događalo u životu prije nego što su postali javne osobe te na koje su sve načine međusobno povezani. VL Biografije rast će i kontinuirano se nadopunjavati.

NA NASLOVNICU BIOGRAFIJA

Mjesto i datum rođenja

ZAGREB

9. prosinca 1960.

Dobroslav Paraga

Političar, prvi predsjednik HSP-a, osnivač HOS-a

 

 

Komunističke vlasti uhićuju ga 1980. zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika. Osuđen je na četiri godine zatvora. Kaznu je služio u Lepoglavi i na Golom otoku. Zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru 1986. podiže tužbu protiv SFRJ.

Rođen je u Zagrebu 9. prosinca 1960. kao jedno od četvoro djece Smiljana i Arne. U Zagrebu završava osnovnu školu i gimnaziju te upisuje studij prava i laičke teologije.

Komunističke vlasti uhićuju ga 1980. zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika. Osuđen je na četiri godine zatvora. Kaznu je služio u Lepoglavi i                                                     na Golom otoku.

1986. pozvan je na odsluženje vojnog roka u bivšoj JNA u kaznenoj jedinici u Kninu. Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera Udba je likvidirala bacivši ga kroz prozor s četvrtog kata zgrade u Novom Zagrebu.

Zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru 1986. podiže tužbu protiv SFRJ. Potom počinje pisati o montiranim političkim procesima u slovenskoj Novoj Reviji i ljubljanskoj Mladini. Slovenci mu izdaju putovnicu s kojom putuje u Njemačku ali i druge zapadne zemlje gdje govori o problemima političkih zatvorenika.

U Torontu je organizirao i protujugoslavenske demonstracije. U američkom je Kongresu ishodio Rezoluciju br. 169 kojom se traži bezuvjetna amnestija političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana.

S demokratkim promjenama u Hrvatskoj, Paraga 25.veljače 1990. obnavlja Hrvatsku stranku prava. Na prvim izborima nastupa u sklopu Hrvatskog bloka s HDZ-om Franje Tuđmana.  Početkom Domovinskog rata osniva HOS (Hrvatske obrambene snage). Javna promocija tih snaga održana je 10. rujna 1991. na Trgu bana Jelačića u središtu Zagreba. Tjedan dana kasnije HOS-ovci zauzimaju Starčevićev dom u Zagrebu a ispred zgrade postavljaju top.

21. rujna na povratku sa stranačkog skupa ubijen je Ante Paradžik, bliski Paragin surandik. Paraga je u zadnji trenutak odustao od tog putovanja.

Nakon pada Vukovara policija je provela pretres u sjedištu HSP-a gdje je pronašla velike količine oružja i streljiva. Uhitila je Paragu, Antu Prkačina i Milu Dedakovića Jastreba pod optužbom za terorizam, rušenje demokratski izabrane vlasti i osnivanje paravojnih postrojbi.

Fotogalerija

• 
• 
• 

POGLEDAJ SVE

Paraga počinje štrajk glađu i nakon 26 dana u pritvoru odlukom Vrhovnog suda pušten je na slobodu jer je zahtjev za provođenjem istrage nad njim odbijen.

Saborski je zastupnik od 1992. do 1995. U travnju 1993. odlazi u SAD gdje negativno govori o situaciji u Hrvatskoj i prvom predsjedniku Tuđmanu. Dolazi do raskola u stranci. Anto Đapić sa svojim pristašama traži izvanredni sabor. Paraga to odbija i isključuje Đapića, koji onda organizira u Kutini izvanredni sabor na kojem postaje predsjednik HSP-a.

Ministarstvo uprave presuđuje njemu u korist, te se Paragin HSP preimenuje u HSP 1861.

1997. Paraga podnosi Haaškom sudu prijavu protiv Franje Tuđmana i Gojka Šuškad zbog hrvatske politike prema BiH, navodnih političkih ubojstava, itd. Državno odvjetništvo optužilo ga je za širenje lažnih vijesti. 2000. godine tužbe podnosi protiv Vice Vukojevića, Smiljka Sokola i Hrvoja Šarinića. Dosada je podnio oko 20 kaznenih prijava.

Oženjen je,  a sa suprugom Nevenkom ima sina i dvije kćeri. Za sebe tvrdi da je profesionalni političar, ne posjeduje dionice, ali zajedno s dvije sestre i bratom „posjeduje“ mnoge nekretnine koje su komunističke vlasti nacionalizirale.