HRVATSKOJ ODANI SINOVI I KĆERI 
GVOZDENI GOVOR MRŽNJE
Prosvjed ekstremne desnice u Vrginmostu
Govoreći na prosvjednom skupu koji su organizirali HSP i Hrvatski nacionalni frontŠto kaže HSP
SNV(srpsko narodno vijeće)
Marija Idžan (HDZ), zamjenica načelnika Općine Gvozd, ujedno i predsjednica Udruge naseljenih Hrvata iz BiH, kazala je u svom govoru da je ona predala Ustavnom sudu zahtjev za provjerom ustavnosti odluke o promjeni imena.
Željko Soldo (HSP), vijećnik Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije i predsjednik županijskog Odbora za hrvatske branitelje kazao je da je zbog ovog malog skupa ponosan jer "Hrvati pokazuju da imaju kičmu i da znaju cijeniti svoju povijest", te da je izmjena povijesnog imena Gvozd u Vrginmost samo "kontinuitet dovođenja u pitanje vrijednosti postignutih u Domovinskom raru".
Željko Soldo (HSP), vijećnik Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije i predsjednik županijskog Odbora za hrvatske branitelje kazao je da je zbog ovog malog skupa ponosan jer "Hrvati pokazuju da imaju kičmu i da znaju cijeniti svoju povijest", te da je izmjena povijesnog imena Gvozd u Vrginmost samo "kontinuitet dovođenja u pitanje vrijednosti postignutih u Domovinskom raru".
>> Biskup Košić zauzeo se za povratak imena Gvozd
"Hrvati ovdje moraju živjeti dostojanstveno pa treba dignuti glas protiv njihova ugrožavanja 2012., a na tragu politika koje su vođene 1991. godine. Na ovo jednostavno nemamo pravo šutjeti, kazao je Soldo i ustvrdio da bi se saborski zastupnici Sisačko-moslavačke županije trebali stidjeti što danas nisu na ovom prosvjednom slupu.
Predsjednik HSP-a Danijel Srb izmjenu imena mjesta nazvao je nezakonitom - jer nije prošla ni Županijsku skupštinu, niti je konačno usvojena od Vlade RH, a ipak na ulazu u mjesto na pločama piše Vrginmost, te se upitao tko to tolerira.
Kada je Srb ustvrdio da toleriranjem takvih postupaka hrvatska vlast poručuje Hrvatima u Gvozdu da ne računaju na njihovu potporu, ali da je HSP taj koji neće tolerirati nepoštivanje hrvatskih zakona i samovoljno mijenjanje nazivlja, počelo je skandiranje "ovo je Hrvatska, ovo je Hrvatska".
Uz riječi da je "ovo početak osnivanja SAO Krajine", te da "ne damo ponovno osnivanje SAO Krajine", Srb je o "Zajedničkom vijeću općina" u Istočnoj Slavoniji kazao da "nije ništa drugo nego osnivanje SAO Krajine".
"Što mislite o čemu raspravlja deset ili petnaest načelnika općina i gradonačelnika sa srpskom većinom kada se sastanu na sjednici Zajedničkog vijeća. Raspravljaju li o vodovodu? Ne, raspravljaju o SAO Krajini i tome treba stati na put, to ne dolazi u obzir u Republici Hrvatskoj, rekao je Srb.
Govor je završio riječima: "U Beogradu je napisan novi memorandum, oni imaju nove planove, planove kako će doći ovdje, a za predsjednika su izabrali šešeljevca, radikala Nikolića", te je, kazao je, to poruka da Hrvatska mora imati model da se stvore uvjeti za ostanak Hrvata na ovim prostorima, a ne da ih se plaši.
U ime udruge Hrvatski nacionalni front (HNF) predsjednik Stjepan Penc je kazao da on nije član ni jedne stranke, ali da je u duši pravaš, te je sve pravaše pozvao da se ujedine, jer da im se svi smiju zbog razjedinjenosti i nazivaju ih "ovcama koje glas daju onima koji su ih već preveli žedne preko vode". Najavio je da će se ovakav prosvjed održati i na zagrebačkom Markovu trgu, ako se vlasti budu i dalje oglušivale na nezakonitu izmjenu imena.
Na prilazima mjestu na službenim je pločama već ispisano novo ime Vrginmost, naziv koji je bio u uporabi desetljećima prije nego je 1996. godine izmijenjen u Gvozd, kako se mjesto zvalo, kako je kazao Srb, "još ranije, duboko u srednjem vijeku". Na općinskoj zgradi su službene ploče s nazivom Gvozd, na latinici i na ćirilici.
Po službenoj procjeni policije na skupu je bilo oko 150 prosvjednika, a na skupu se skandiralo i pjevalo "Zovi samo zovi!", te "Za dom - spremni!". (Hina)
"Hrvati ovdje moraju živjeti dostojanstveno pa treba dignuti glas protiv njihova ugrožavanja 2012., a na tragu politika koje su vođene 1991. godine. Na ovo jednostavno nemamo pravo šutjeti, kazao je Soldo i ustvrdio da bi se saborski zastupnici Sisačko-moslavačke županije trebali stidjeti što danas nisu na ovom prosvjednom slupu.
Predsjednik HSP-a Danijel Srb izmjenu imena mjesta nazvao je nezakonitom - jer nije prošla ni Županijsku skupštinu, niti je konačno usvojena od Vlade RH, a ipak na ulazu u mjesto na pločama piše Vrginmost, te se upitao tko to tolerira.
Kada je Srb ustvrdio da toleriranjem takvih postupaka hrvatska vlast poručuje Hrvatima u Gvozdu da ne računaju na njihovu potporu, ali da je HSP taj koji neće tolerirati nepoštivanje hrvatskih zakona i samovoljno mijenjanje nazivlja, počelo je skandiranje "ovo je Hrvatska, ovo je Hrvatska".
Uz riječi da je "ovo početak osnivanja SAO Krajine", te da "ne damo ponovno osnivanje SAO Krajine", Srb je o "Zajedničkom vijeću općina" u Istočnoj Slavoniji kazao da "nije ništa drugo nego osnivanje SAO Krajine".
"Što mislite o čemu raspravlja deset ili petnaest načelnika općina i gradonačelnika sa srpskom većinom kada se sastanu na sjednici Zajedničkog vijeća. Raspravljaju li o vodovodu? Ne, raspravljaju o SAO Krajini i tome treba stati na put, to ne dolazi u obzir u Republici Hrvatskoj, rekao je Srb.
Govor je završio riječima: "U Beogradu je napisan novi memorandum, oni imaju nove planove, planove kako će doći ovdje, a za predsjednika su izabrali šešeljevca, radikala Nikolića", te je, kazao je, to poruka da Hrvatska mora imati model da se stvore uvjeti za ostanak Hrvata na ovim prostorima, a ne da ih se plaši.
U ime udruge Hrvatski nacionalni front (HNF) predsjednik Stjepan Penc je kazao da on nije član ni jedne stranke, ali da je u duši pravaš, te je sve pravaše pozvao da se ujedine, jer da im se svi smiju zbog razjedinjenosti i nazivaju ih "ovcama koje glas daju onima koji su ih već preveli žedne preko vode". Najavio je da će se ovakav prosvjed održati i na zagrebačkom Markovu trgu, ako se vlasti budu i dalje oglušivale na nezakonitu izmjenu imena.
Na prilazima mjestu na službenim je pločama već ispisano novo ime Vrginmost, naziv koji je bio u uporabi desetljećima prije nego je 1996. godine izmijenjen u Gvozd, kako se mjesto zvalo, kako je kazao Srb, "još ranije, duboko u srednjem vijeku". Na općinskoj zgradi su službene ploče s nazivom Gvozd, na latinici i na ćirilici.
Po službenoj procjeni policije na skupu je bilo oko 150 prosvjednika, a na skupu se skandiralo i pjevalo "Zovi samo zovi!", te "Za dom - spremni!". (Hina)
Iako je policija snimala skup na kojem su organizatori uspjeli okupiti oko 150 istomišljenika, mahom pristiglih iz Petrinje, Gline, Viduševca, Zagreba itd., teško je bilo ostati hladne glave. Crne zastave, huškačke poruke i uzvici "Za dom spremni!" obilježili su pauze između govornika. Dovoljno je tu bilo retorike koja bi mogla zagaditi um i srce...
Kada je u 17. stoljeću izvjesni Stojan Vrga sišao s Petrove gore na potok Trepču, nije mu bilo druge nego da preko potoka ispred svoje kuće izgradi mostić koji će ubrzo po njemu dobiti pridjevak Vrgin. Time je te 1688. priča o imenu maloga kordunaškog naselja zaokružena: isprva se, u Austro-Ugarskoj, ono pisalo rastavljeno, pa potom zajedno, kao složenica Vrginmost. Preživjeli su Vrga i njegov most pod tim imenom sve ofenzive, pa i marionetsku Pavelićevu NDH.
Držao se on i do sredine 1990-ih, kada je u ožujku 1996., pošto je s "Olujom" većina domicilnog stanovništva srpske nacionalnosti napustila svoje kuće, Vladin povjerenik, HDZ-ovac Mirko Putrić, Sisačko-moslavačkoj županiji podnio inicijativu za preimenovanje Vrginmosta u Gvozd, što je stari naziv za obližnju Petrovu goru. Županija je, a da mještane nitko ništa nije pitao, prihvatila skandalozno obrazloženje povjerenika o preimenovanju naselja, po kojem je Vrginmost bio jako velikosrpsko uporište, na čiji se spomen Hrvatima dizala kosa na glavi. Dalje u obrazloženje ne bi trebalo ići čisto iz higijenskih razloga i daljnjih raspirivanja strasti, koje su se nedavno u ovom kraju prilično uzburkale.
Srb duboko u srednjem vijekuGovoreći na prosvjednom skupu koji su organizirali HSP i Hrvatski nacionalni front, Danijel Srb ustvrdio je da je naziv Gvozd ovdje bio u upotrebi još "duboko u srednjem vijeku".
- Srb je pobrkao pojmove. Planina Petrova gora zvala se u srednjem vijeku Gvozd, a naselje Vrginmost nastalo je mnogo kasnije i nikada, u 300 godina, nije mijenjalo ime, sve dok ga županijska skupština 1996. nije promijenila u Gvozd - kažeBranko Jovičić.
AUTOR: V. Jurišić
Podizanje tenzija
Da je živ, kosa na glavi zasigurno bi se dobrano dizala Stojanu Vrgi, jer danas, 324 godine nakon što je premostio rijeku, ulaz u mjesto čuva kordon policije. Točnije, uvjerili smo se na licu mjesta, policijski službenici danonoćno motre tablu s oznakom naselja Vrginmost koja je postavljena uz cestu, jer su je, netom nakon postavljanja prije dva tjedna, nepoznati počinitelji zašarali sprejem. Tabla je postavljena na temelju martovske odluke Općinskog vijeća, a nakon što su vijećnici SDP-a reaktivirali nekadašnju inicijativu SDSS-a da se mjestu vrati njegov vjekovni naziv.
Ni policiji nije drago što mora čuvati novu tablu sa starim imenom, barem nam tako neslužbeno daju do znanja. Smatraju da nema smisla da se u Vrginmostu, u kojem danas izbjegli Hrvati iz Bosne i Hercegovine čine većinu, podižu tenzije i stvaraju napetosti, posebice stoga jer je općinska odluka o vraćanju imena zakonita.
Protiv zakonite odluke vlasti među prvima je ustao sisački biskup Vlado Košić, a s njom se ne mogu pomiriti ni minorne ultradesničarske udruge, neke udruge branitelja i Hrvatska stranka prava Danijela Srba. Kao organizatori prosvjeda, na parkiralištu ispred općinske zgrade okupili su oko 150 istomišljenika, mahom iz Petrinje, Gline, Viduševca, Zagreba...
Iako je policija snimala cijeli skup, teško je na njemu bilo ostati hladne glave. Crne zastave, huškačke poruke i uzvici "Za dom spremni!" obilježili su pauze između govornika, čija su imena, kao i poruke skupa, minorna i nevažna. Za informaciju tek, čule su se poruke da su Hrvati u Gvozdu, kako su govornici isticali, ugroženi. Da im prijete četnici, da su spremni na verbalne delikte i bacanje bombi. Dovoljno je tu bilo retorike koja bi mogla zagaditi um i srce. Premijer Zoran Milanović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, primjerice, prozivani su kao oni u čijem Saboru sjede abolirani četnici, a ni oni sami, vikalo se, nisu daleko od toga.
Danijel Srb, pak, živi u strahu od nove SAO Krajine, tvrdi da vraćanje imena Vrginmostu nije prošlo skupštinu Sisačko-moslavačke županije i da nije zakonito; stoga poziva okupljene na prosvjed na Markovom trgu te poručuje da nitko tablu neće mijenjati bez zakona i propisa. Žalosno je da ga podržava i donačelnica Vrginmosta Marija Idžan (HDZ), koja bi trebala znati zakonsku proceduru – ali ne, ona je, kako kaže, predala Ustavnom sudu zahtjev za provjeru ustavnosti odluke o promjeni imena.
Ljudi sa strane
Načelnik Vrginmosta Branko Jovičić ponovno podsjeća da je nakon tristo godina ime Vrginmosta bilo promijenjeno na osnovi inkvizitorskog pisma Mirka Putrića, čime je napravljena velika pogreška.
- Mislili smo da je sada došlo vrijeme da se ta pogreška ispravi. Što se tiče inicijative za vraćanje imena Vrginmostu, odluka ne treba proći proceduru na županijskoj skupštini, jer to sada rješava Općinsko vijeće. Mi smo na Općinskom vijeću donijeli odluku da se sastanu vijeća mjesnih odbora, njih sedam, i daju mišljenje koje nije obvezujuće. Šest mjesnih odbora na svojim je sjednicama dalo pozitivno mišljenje o vraćanju imena - kaže Jovičić i podvlači da je ta odluka dostavljena Uredu državne uprave Sisačko-moslavačke županije; da je bila protuzakonita, već bi je bili osporili.
Odluka o vraćanju imena Vrginmostu objavljena je u "Službenom glasniku" sredinom lipnja, a Jovčić kaže još nešto.
- Prosvjed su trebali napraviti domaći ljudi, a ne neki sa strane. Kakva je poruka tog prosvjeda? Zašto to nisu organizirali mještani? Tko je te ljude nešto pitao 1996. godine? - s pravom pita Jovičić i poručuje sumještanima da se ne brinu oko promjene dokumenata, jer će to morati učiniti tek kada im postojeći isteknu.
Nekoliko sati nakon skupa, svratili smo u kafiće u užem središtu mjesta. I ono malo gostiju na koje smo naišli brinulo je neku svoju svakodnevnu brigu. Tek iz jednog od kafića koji je, čini se, organizirano ugošćavao prosvjednike, čuo se povik "Za dom spremni!" I onda je jedna usijana glava isteturala iz njega, klateći se i nerazumljivo gunđajući, najvjerojatnije opijena alkoholom, koji je dodatno zabetonirao netrpeljivost i mržnju.
PIŠE / FOTO: Dragan Grozdanić
Kada je u 17. stoljeću izvjesni Stojan Vrga sišao s Petrove gore na potok Trepču, nije mu bilo druge nego da preko potoka ispred svoje kuće izgradi mostić koji će ubrzo po njemu dobiti pridjevak Vrgin. Time je te 1688. priča o imenu maloga kordunaškog naselja zaokružena: isprva se, u Austro-Ugarskoj, ono pisalo rastavljeno, pa potom zajedno, kao složenica Vrginmost. Preživjeli su Vrga i njegov most pod tim imenom sve ofenzive, pa i marionetsku Pavelićevu NDH.
Držao se on i do sredine 1990-ih, kada je u ožujku 1996., pošto je s "Olujom" većina domicilnog stanovništva srpske nacionalnosti napustila svoje kuće, Vladin povjerenik, HDZ-ovac Mirko Putrić, Sisačko-moslavačkoj županiji podnio inicijativu za preimenovanje Vrginmosta u Gvozd, što je stari naziv za obližnju Petrovu goru. Županija je, a da mještane nitko ništa nije pitao, prihvatila skandalozno obrazloženje povjerenika o preimenovanju naselja, po kojem je Vrginmost bio jako velikosrpsko uporište, na čiji se spomen Hrvatima dizala kosa na glavi. Dalje u obrazloženje ne bi trebalo ići čisto iz higijenskih razloga i daljnjih raspirivanja strasti, koje su se nedavno u ovom kraju prilično uzburkale.
Srb duboko u srednjem vijekuGovoreći na prosvjednom skupu koji su organizirali HSP i Hrvatski nacionalni front, Danijel Srb ustvrdio je da je naziv Gvozd ovdje bio u upotrebi još "duboko u srednjem vijeku".
- Srb je pobrkao pojmove. Planina Petrova gora zvala se u srednjem vijeku Gvozd, a naselje Vrginmost nastalo je mnogo kasnije i nikada, u 300 godina, nije mijenjalo ime, sve dok ga županijska skupština 1996. nije promijenila u Gvozd - kažeBranko Jovičić.
AUTOR: V. Jurišić
Podizanje tenzija
Da je živ, kosa na glavi zasigurno bi se dobrano dizala Stojanu Vrgi, jer danas, 324 godine nakon što je premostio rijeku, ulaz u mjesto čuva kordon policije. Točnije, uvjerili smo se na licu mjesta, policijski službenici danonoćno motre tablu s oznakom naselja Vrginmost koja je postavljena uz cestu, jer su je, netom nakon postavljanja prije dva tjedna, nepoznati počinitelji zašarali sprejem. Tabla je postavljena na temelju martovske odluke Općinskog vijeća, a nakon što su vijećnici SDP-a reaktivirali nekadašnju inicijativu SDSS-a da se mjestu vrati njegov vjekovni naziv.
Ni policiji nije drago što mora čuvati novu tablu sa starim imenom, barem nam tako neslužbeno daju do znanja. Smatraju da nema smisla da se u Vrginmostu, u kojem danas izbjegli Hrvati iz Bosne i Hercegovine čine većinu, podižu tenzije i stvaraju napetosti, posebice stoga jer je općinska odluka o vraćanju imena zakonita.
Protiv zakonite odluke vlasti među prvima je ustao sisački biskup Vlado Košić, a s njom se ne mogu pomiriti ni minorne ultradesničarske udruge, neke udruge branitelja i Hrvatska stranka prava Danijela Srba. Kao organizatori prosvjeda, na parkiralištu ispred općinske zgrade okupili su oko 150 istomišljenika, mahom iz Petrinje, Gline, Viduševca, Zagreba...
Iako je policija snimala cijeli skup, teško je na njemu bilo ostati hladne glave. Crne zastave, huškačke poruke i uzvici "Za dom spremni!" obilježili su pauze između govornika, čija su imena, kao i poruke skupa, minorna i nevažna. Za informaciju tek, čule su se poruke da su Hrvati u Gvozdu, kako su govornici isticali, ugroženi. Da im prijete četnici, da su spremni na verbalne delikte i bacanje bombi. Dovoljno je tu bilo retorike koja bi mogla zagaditi um i srce. Premijer Zoran Milanović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, primjerice, prozivani su kao oni u čijem Saboru sjede abolirani četnici, a ni oni sami, vikalo se, nisu daleko od toga.
Danijel Srb, pak, živi u strahu od nove SAO Krajine, tvrdi da vraćanje imena Vrginmostu nije prošlo skupštinu Sisačko-moslavačke županije i da nije zakonito; stoga poziva okupljene na prosvjed na Markovom trgu te poručuje da nitko tablu neće mijenjati bez zakona i propisa. Žalosno je da ga podržava i donačelnica Vrginmosta Marija Idžan (HDZ), koja bi trebala znati zakonsku proceduru – ali ne, ona je, kako kaže, predala Ustavnom sudu zahtjev za provjeru ustavnosti odluke o promjeni imena.
Ljudi sa strane
Načelnik Vrginmosta Branko Jovičić ponovno podsjeća da je nakon tristo godina ime Vrginmosta bilo promijenjeno na osnovi inkvizitorskog pisma Mirka Putrića, čime je napravljena velika pogreška.
- Mislili smo da je sada došlo vrijeme da se ta pogreška ispravi. Što se tiče inicijative za vraćanje imena Vrginmostu, odluka ne treba proći proceduru na županijskoj skupštini, jer to sada rješava Općinsko vijeće. Mi smo na Općinskom vijeću donijeli odluku da se sastanu vijeća mjesnih odbora, njih sedam, i daju mišljenje koje nije obvezujuće. Šest mjesnih odbora na svojim je sjednicama dalo pozitivno mišljenje o vraćanju imena - kaže Jovičić i podvlači da je ta odluka dostavljena Uredu državne uprave Sisačko-moslavačke županije; da je bila protuzakonita, već bi je bili osporili.
Odluka o vraćanju imena Vrginmostu objavljena je u "Službenom glasniku" sredinom lipnja, a Jovčić kaže još nešto.
- Prosvjed su trebali napraviti domaći ljudi, a ne neki sa strane. Kakva je poruka tog prosvjeda? Zašto to nisu organizirali mještani? Tko je te ljude nešto pitao 1996. godine? - s pravom pita Jovičić i poručuje sumještanima da se ne brinu oko promjene dokumenata, jer će to morati učiniti tek kada im postojeći isteknu.
Nekoliko sati nakon skupa, svratili smo u kafiće u užem središtu mjesta. I ono malo gostiju na koje smo naišli brinulo je neku svoju svakodnevnu brigu. Tek iz jednog od kafića koji je, čini se, organizirano ugošćavao prosvjednike, čuo se povik "Za dom spremni!" I onda je jedna usijana glava isteturala iz njega, klateći se i nerazumljivo gunđajući, najvjerojatnije opijena alkoholom, koji je dodatno zabetonirao netrpeljivost i mržnju.
PIŠE / FOTO: Dragan Grozdanić
Objavljeno: 12.11.2012.isprintaj | pošalji link
U ime udruge HNF-a predsjednik Stjepan Penc je kazao da on nije član ni jedne stranke, ali da je u duši pravaš, te je sve pravaše pozvao da se ujedine, jer da im se svi smiju zbog razjedinjenosti i nazivaju ih “ovcama koje glas daju onima koji su ih već preveli žedne preko vode”. Najavio je da će se ovakav prosvjed održati i na zagrebačkom Markovu trgu, ako se vlasti budu i dalje oglušivale na nezakonitu izmjenu imena.
OdgovoriIzbrišiAutor je uklonio komentar.
OdgovoriIzbriši