HRVATSKOJ ODANI SINOVI I KĆERI 
Na današnji dan prije točno 86 godina, 7. siječnja 1929. godine u Zagrebu je osnovan Ustaški pokret. Tada je dr. Ante Pavelić ustrojbu Hrvatski Domobran pretvorio u Ustašku hrvatsku revolucionarnu organizaciju (UHRO) kao odgovor na proglašenje diktature kralja Aleksandra. Donosimo kratki prikaz povijesti djelovanja Ustaškog pokreta od osnutka pokreta do uspostave NDH, te Načela Hrvatskog ustaškog pokreta.
Nakon osnivanja Ustaškog pokreta dr. A. Pavelić odlazi u izbjeglištvo, a za njim odlaze E. D. Kvaternik, J. Milković, D. Valenta, V. Pećnikar, E. Lisak i dr.
Od samog početka postojanja ustaški pokret zauzima stajalište bezuvjetnog rušenja Jugoslavije i stvaranja hrvatske države. U izbjeglištvu članovi UHRO stupaju u suradnju s tzv. prvom hrvatskom emigracijom, dr. A. Pavelić sklapa 1929. ugovor o suradnji s makedonskom revolucionarnom organizacijom VMRO.
Nakon boravka u Austriji, Bugarskoj i Njemačkoj dr. Pavelić prelazi u Italiju. Uz pomoć svojih suradnika, članova ustaške organizacije, osniva u Italiji, Njemačkoj, Austriji i Madžarskoj ustaške centre te u njima okuplja borce koji se spremaju s oružjem u ruci za ustanak u Hrvatskoj. God. 1932. objavljen je Ustav UHRO-a, a 1933. Načela Ustaškog pokreta.
U ustavu su zacrtani ciljevi ustaške organizacije (formiranje hrvatske države u njenim povijesnim granicama) dan je nacrt i ustaške ustrojbe, kojoj je na čelu Poglavnik, te su mu članovi pokreta zakletvom vezani za poslušnost. Uz to je ustanovljen i Glavni ustaški stan (GUS), kao pomoćni organ poglavnika.
UHRO je tajna revolucionarna organizacija, a njezinim članom može postati svaki Hrvat koji položi tajnu zakletvu i slaže se s ciljevima pokreta. Uz dr. A. Pavelića djeluju u tom prvom razdoblju Ivan Perčević, Gustav Perčec i Stjepan Duić u Austriji, dr. Branko Jelić u Južnoj i Sjevernoj Americi (v. Hrvatski domobran), te dr. Branko Jelić, dr. Mile Budak i dr. Mladen Lorković u Njemačkoj.
1929. počeo je ustaški pokret izdavati informativno-politički list «Grič» u Beču, «Hrvatski domobran» u Buenos Airesu, te «Nezavisna država Hrvatska» u Pittsburgu. Uz to je u Njemačkoj izdavan bilten «Croatia-press» i tjednik «Nezavisna država Hrvatska».
Uz UHRO je osnovana i vojnička ustrojba Ustaša, te su 1931. osnovani vojni logori u Italiji (kojima je zapovijedao dr. A. Pavelić) i Mađarskoj (na čelu s Gustavom Perčecom). Jedan od prvih zadataka, koje je postavio ustaški pokret, bio je likvidacija kralja Aleksandra, što je nakon nekoliko pokušaja i učinjeno 1934. (v. Atentat na kralja Aleksandra). Uz to su ustaše planirali i vršili razne napadaje na pojedine istaknute jugoslavenske političare, policijske stanice i sl. God. 1932. podignut je Velebitski ustanak.
Položaj Ustaškog pokreta u Italiji ovisio je o političkim i diplomatskim odnosima Italije prema Jugoslaviji. Tako se Ustaški pokret mogao razmjerno slobodno razvijati sve do atentata na kralja Aleksandra. Bojeći se međunarodnih diplomatskih i političkih neprilika talijanska je fašistička vlada nakon atentata u Marseillesu internirala ustaše u Liparima. Tek 1939. uspjelo je dr. A. Paveliću Ustaški pokret u Italiji ponovno reaktivirati. U to vrijeme već su veću ulogu igrali i ustaški centri u Njemačkoj, kao i domovinski Ustaški pokret.
U Hrvatskoj je Ustaški pokret imao široku podršku svih onih političkih snaga koje su bile nezadovoljne Mačekovom nagodbenjačkom politikom. U gospićkom centru djelovali su dr. A. Artuković, dr. J. Dumadžić i M. Došen, te su sustavno radili na širenju ustaške ustrojbe u Hrvatskoj. U Zagrebu su na ustaškoj liniji djelovali akademska društva «Matija Gubec», «Eugen Kvaternik», «August Šenoa».
Domovinski ustaški pokret posebno je dobio polet koncem 1937. kada se oko 200 ustaških emigranata iz Italije vratilo u Hrvatsku, a među njima i dr. M. Budak, Jure Francetić i Joža Milković. Tada je u Zagrebu formirano društvo «Uzdanica» i pokrenut je tjednik «Hrvatski narod». Ogranci «Uzdanice» postaju osnovama i nosiocima ustaškog pokreta u Banovini Hrvatskj, a na čelu su im uz dr. M. Budaka, Mirko Puk, Leo Grivičić, Zdenko Blažeković (zapovjednik Ustaškog sveučilišnog stožera), Slavko Kvaternik i dr. Ustaški pokret širi se i u BiH (B. Kavran).
God 1939., početkom Drugog svjetskog rata, članovi ustaškog pokreta inteziviraju svoju djelatnost, jer uočuju priliku za rušenje Kraljevine Jugoslavije. U Zagrebu je pojačana djelatnost promidžbe Ustaškog pokreta te raste broj novih članova.
Nakon sporazuma Cvetković-Maček i stvaranja Banovine Hrvatske, mnogi vodeći članovi domovinskog Ustaškog pokreta internirani su u logorima koje je ban Šubašić uspostavio za ustaše i komuniste. Međutim, nakon puča od 27. III. 1941. postaje jasno da će Njamačka napasti Jugoslaviju, što se i dogodilo 6. IV. 1941.
Užurbana djelatnost Ustaškog pokreta, posvemašnji raspad vojnih snaga Kraljevine Jugoslavije u Travanjskom ratu i raspoloženje u Hrvatskoj, omogućili su proglašenje Nezavisne Države Hrvatske koje je uslijedilo 10. travnja 1941. Dr. Ante Pavelić se s ustašama iz Italije vratio 13. IV. 1941. u Hrvatsku i preuzeo vlast. Uz stranačku organizaciju Ustaša, organizirane su Ustaška vojnica i Ustaška nadzorna služba.
Pod nadzorom Glavnog ustaškog stana (Blaž Lorković) započelo je stvaranje NDH i teritorijalno ustrojavanje Ustaškog pokreta. Imenovani su ustaški povjerenici, koji su formirali logore, tabore i zborove. U svakoj velikoj župi osnovan je ustaški stožer sa stožernikom na čelu.
Načela Hrvatskog ustaškog pokreta
§ 1.
Hrvatski narod je samosvojna narodna (etnička) jedinica; on je narod sam po sebi, te u narodnostnom pogledu nije istovjetan s ni jednim drugim narodom, niti je dio pleme bilo kojega drugoga naroda.
Hrvatski narod je samosvojna narodna (etnička) jedinica; on je narod sam po sebi, te u narodnostnom pogledu nije istovjetan s ni jednim drugim narodom, niti je dio pleme bilo kojega drugoga naroda.
§ 2.
Hrvatski narod ima svoje izvorno poviestno ime HRVAT, pod kojim se je pojavio u davno poviestno doba, pod kojim je prije 1.400 godina došao u današnju svoju postobinu, te pod kojim živi sve do danas. To ime ne može i ne smije zamieniti ni jedno drugo ime.
Hrvatski narod ima svoje izvorno poviestno ime HRVAT, pod kojim se je pojavio u davno poviestno doba, pod kojim je prije 1.400 godina došao u današnju svoju postobinu, te pod kojim živi sve do danas. To ime ne može i ne smije zamieniti ni jedno drugo ime.
§ 3.
Svoju današnju postojbinu učinio je hrvatski narod već u pradavna vremena svojom DOMOVINOM, u njoj se trajno nastanio, s njome srastao i dao joj izvorno i naravno ime HRVATSKA. To se ime ne može i ne smije zamieniti ni jednim drugim imenom.
Svoju današnju postojbinu učinio je hrvatski narod već u pradavna vremena svojom DOMOVINOM, u njoj se trajno nastanio, s njome srastao i dao joj izvorno i naravno ime HRVATSKA. To se ime ne može i ne smije zamieniti ni jednim drugim imenom.
§ 4.
ZEMLJA, koju je u pradavno doba hrvatski narod zaposjeo, te koja je postala njegovom domovinom, prostire se na više pokrajina, koje su imale svoja posebna pokrajinska imena dielom još prije dolazka Hrvata, dok su druga pokrajinska imena nastala poslije, nu sve te pokrajine sačinjavaju jednu JEDINSTVENU DOMOVINU HRVATSKU, te nitko nema prava, da ikoju od tih pokrajina svojata za sebe.
ZEMLJA, koju je u pradavno doba hrvatski narod zaposjeo, te koja je postala njegovom domovinom, prostire se na više pokrajina, koje su imale svoja posebna pokrajinska imena dielom još prije dolazka Hrvata, dok su druga pokrajinska imena nastala poslije, nu sve te pokrajine sačinjavaju jednu JEDINSTVENU DOMOVINU HRVATSKU, te nitko nema prava, da ikoju od tih pokrajina svojata za sebe.
§ 5.
Hrvatski je narod došao u svoju domovinu Hrvatsku kao podpuno SLOBODAN NAROD i to u vrieme seobe naroda VLASTITOM POBUDOM, te je tu zemlju osvojio i svojom za uviek učinio.
Hrvatski je narod došao u svoju domovinu Hrvatsku kao podpuno SLOBODAN NAROD i to u vrieme seobe naroda VLASTITOM POBUDOM, te je tu zemlju osvojio i svojom za uviek učinio.
§ 6.
Hrvatski je narod u svoju domovinu Hrvatsku došao podpuno IZGRADJEN (organiziran) ne samo obiteljski, nego i vojnički, te je odmah po dolazku osnovao svoju vlastitu DRŽAVU sa svima obilježjima državnosti.
Hrvatski je narod u svoju domovinu Hrvatsku došao podpuno IZGRADJEN (organiziran) ne samo obiteljski, nego i vojnički, te je odmah po dolazku osnovao svoju vlastitu DRŽAVU sa svima obilježjima državnosti.
§ 7.
Svoju vlastitu državu Hrvatsku, osnovanu već onda, kada su mnogi drugi narodi živjeli još podpuno nesredjeno (neorganizirano), hrvatski je narod održao kroz sve vjekove pa do konca svjetskog rata, a nije je se, kao ni prava na nju nikada a ni koncem svjetskog rata bilo kojim činom bilo kojom zakonitom odlukom odrekao ni to svoje pravo na koga drugoga prenio. Tek mu je koncem svjetskog rata tudjinska sila spriečila, da dalje vrši svoja VRHOVNIČKA (suverena) prava u vlastitoj svojoj državi u Hrvatskoj.
Svoju vlastitu državu Hrvatsku, osnovanu već onda, kada su mnogi drugi narodi živjeli još podpuno nesredjeno (neorganizirano), hrvatski je narod održao kroz sve vjekove pa do konca svjetskog rata, a nije je se, kao ni prava na nju nikada a ni koncem svjetskog rata bilo kojim činom bilo kojom zakonitom odlukom odrekao ni to svoje pravo na koga drugoga prenio. Tek mu je koncem svjetskog rata tudjinska sila spriečila, da dalje vrši svoja VRHOVNIČKA (suverena) prava u vlastitoj svojoj državi u Hrvatskoj.
§ 8.
Odstranivši putem ustanka tudjinsku silu sa svog narodnog i poviestnog područja, hrvatski je narod oživotvorio svoje pravo vrhovničke (suverene) vlasti podpuno samostalnu i NEZAVISNU DRŽAVU HRVATSKU. On imade pravo tu svoju vrhovničku vlast proširiti na cielo svoje neprekinuto narodno i poviestno područje. Hrvatski narod ne vežu nikakve medjunarodne niti državopravne obveze iz prošlosti, koje nisu u podpunoj suglasnosti s ovim načelima pa se na njih u svojoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj niti ne obazire.
Odstranivši putem ustanka tudjinsku silu sa svog narodnog i poviestnog područja, hrvatski je narod oživotvorio svoje pravo vrhovničke (suverene) vlasti podpuno samostalnu i NEZAVISNU DRŽAVU HRVATSKU. On imade pravo tu svoju vrhovničku vlast proširiti na cielo svoje neprekinuto narodno i poviestno područje. Hrvatski narod ne vežu nikakve medjunarodne niti državopravne obveze iz prošlosti, koje nisu u podpunoj suglasnosti s ovim načelima pa se na njih u svojoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj niti ne obazire.
§ 9.
Hrvatski narod ima pravo na sreću i blagostanje kao cjelina, a isto takvo pravo ima i svaki pojedini Hrvat kao član te cjeline. Ta sreća i to blagostanje mogu se oživotvoriti i ostvariti za narod kao cjelinu i za pojedince kao članove cjeline jedino u posve samostalnoj i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pa stoga ona ne smije i ne može biti sastavnim dielom u ni jednom obliku ni jedne druge države niti ikakve druge državne tvorevine.
Hrvatski narod ima pravo na sreću i blagostanje kao cjelina, a isto takvo pravo ima i svaki pojedini Hrvat kao član te cjeline. Ta sreća i to blagostanje mogu se oživotvoriti i ostvariti za narod kao cjelinu i za pojedince kao članove cjeline jedino u posve samostalnoj i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pa stoga ona ne smije i ne može biti sastavnim dielom u ni jednom obliku ni jedne druge države niti ikakve druge državne tvorevine.
§ 10.
Hrvatski narod ima svoje vrhovničko pravo (suverenitet), po kome on jedini ima vladati u svojoj državi upravljati sa svim svojim državnim i narodnim poslovima.
Hrvatski narod ima svoje vrhovničko pravo (suverenitet), po kome on jedini ima vladati u svojoj državi upravljati sa svim svojim državnim i narodnim poslovima.
§ 11.
U hrvatskim državnim i narodnim poslovima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ne smije odlučivati nitko, tko nije po koljenima i po krvi član hrvatskog naroda. Isto tako ne smije o sudbini hrvatskoga naroda i hrvatske države odlučivati ni jedan strani narod ni država.
U hrvatskim državnim i narodnim poslovima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ne smije odlučivati nitko, tko nije po koljenima i po krvi član hrvatskog naroda. Isto tako ne smije o sudbini hrvatskoga naroda i hrvatske države odlučivati ni jedan strani narod ni država.
§ 12.
SELJAČTVO JE TEMELJ I IZVOR SVAKOGA ŽIVOTA, PA JE KAO TAKAV PRVI NOSILAC SVAKE DRŽAVNE VLASTI U HRVATSKOJ DRŽAVI. I kraj toga svi staleži hrvatskoga naroda sačinjavaju jednu narodnu cjelinu, budući i ostali staleži u hrvatskom narodu, čiji su članovi pripadnici hrvatske krvi, imaju ne samo svoj korijen i porijeklo, nego i trajnu obiteljsku vezu sa selom. Tko u Hrvatskoj ne potječe iz seljačke obitelji, taj u devetdeset slučajeva od stotine nije hrvatskoga porijekla ni krvi, već je doseljeni stranac.
SELJAČTVO JE TEMELJ I IZVOR SVAKOGA ŽIVOTA, PA JE KAO TAKAV PRVI NOSILAC SVAKE DRŽAVNE VLASTI U HRVATSKOJ DRŽAVI. I kraj toga svi staleži hrvatskoga naroda sačinjavaju jednu narodnu cjelinu, budući i ostali staleži u hrvatskom narodu, čiji su članovi pripadnici hrvatske krvi, imaju ne samo svoj korijen i porijeklo, nego i trajnu obiteljsku vezu sa selom. Tko u Hrvatskoj ne potječe iz seljačke obitelji, taj u devetdeset slučajeva od stotine nije hrvatskoga porijekla ni krvi, već je doseljeni stranac.
§ 13.
Sva tvarna (materijalna) i duhovna dobra u hrvatskoj državi vlasničtvo su naroda, te je on jedini vlastan njima razpolagati i njima se koristiti. Prirodna bogatstva hrvatske domovine, napose njezine šume i rude ne mogu biti predmetom privatne trgovine. ZEMLJA MOŽE BITI VLASTNIČTVO SAMO ONOGA, KOJI JE OBRADJUJE SAM SA SVOJOM OBITELJI, TO JEST SELJAKA.
Sva tvarna (materijalna) i duhovna dobra u hrvatskoj državi vlasničtvo su naroda, te je on jedini vlastan njima razpolagati i njima se koristiti. Prirodna bogatstva hrvatske domovine, napose njezine šume i rude ne mogu biti predmetom privatne trgovine. ZEMLJA MOŽE BITI VLASTNIČTVO SAMO ONOGA, KOJI JE OBRADJUJE SAM SA SVOJOM OBITELJI, TO JEST SELJAKA.
§ 14.
Temelj svake vriednosti jest samo rad, a temelj svakog prava jest dužnost. Stoga u hrvatskoj državi rad označuje stupanj vriednosti svakoga pojedinca i ima predstavljati temelj cjelokupnosti narodnog blagostanja. Nitko ne može imati nikakvih posebnih prava, nego svakom samo dužnosti prema narodu i državi daju pravo na zaštićen život.
Temelj svake vriednosti jest samo rad, a temelj svakog prava jest dužnost. Stoga u hrvatskoj državi rad označuje stupanj vriednosti svakoga pojedinca i ima predstavljati temelj cjelokupnosti narodnog blagostanja. Nitko ne može imati nikakvih posebnih prava, nego svakom samo dužnosti prema narodu i državi daju pravo na zaštićen život.
§ 15.
Vršenje svih javnih dužnosti (funkcija) vezano je za odgovornost. Svatko, tko u ime naroda države vrši javne poslove bilo kakve vrste, odgovara sa svojim dobrom i sa svojim životom za sva djela propuste. Nu dužnost i odgovornost prema cjelini imadu biti temeljem i svakoj djelatnosti u posebničkom (privatnom) životu svakog pojedinog člana hrvatskoga naroda.
Vršenje svih javnih dužnosti (funkcija) vezano je za odgovornost. Svatko, tko u ime naroda države vrši javne poslove bilo kakve vrste, odgovara sa svojim dobrom i sa svojim životom za sva djela propuste. Nu dužnost i odgovornost prema cjelini imadu biti temeljem i svakoj djelatnosti u posebničkom (privatnom) životu svakog pojedinog člana hrvatskoga naroda.
§ 16.
Težište ćudoredne (moralne) snage hrvatskoga naroda leži u urednom i vjerskom obiteljskom životu, njegova gospodarska snaga u seljačkom gospodarstvu, zadružnom životu i prirodnom bogatstvu hrvatske zemlje, obranbena snaga u sredbotvornim (organizatornim) i prokušanim vojnim vrlinama. Prosvjetni kulturni napredak hrvatskoga naroda temelji se na prirodnoj narodnoj darovitosti i prokušanoj sposobnosti na polju znanosti, prosvjete i umjetnosti. Industrija, obrt, kućno rukotvorstvo i trgovina imaju biti ruka pomoćnica sveukupnom seljačkom i obćem narodnom gospodarstvu. Te grane života imaju biti polje častnoga rada i vrelo dostojnoga života radnika, a ne sredstvo gomilanja narodne imovine u rukama glavničara (kapitalista).
Težište ćudoredne (moralne) snage hrvatskoga naroda leži u urednom i vjerskom obiteljskom životu, njegova gospodarska snaga u seljačkom gospodarstvu, zadružnom životu i prirodnom bogatstvu hrvatske zemlje, obranbena snaga u sredbotvornim (organizatornim) i prokušanim vojnim vrlinama. Prosvjetni kulturni napredak hrvatskoga naroda temelji se na prirodnoj narodnoj darovitosti i prokušanoj sposobnosti na polju znanosti, prosvjete i umjetnosti. Industrija, obrt, kućno rukotvorstvo i trgovina imaju biti ruka pomoćnica sveukupnom seljačkom i obćem narodnom gospodarstvu. Te grane života imaju biti polje častnoga rada i vrelo dostojnoga života radnika, a ne sredstvo gomilanja narodne imovine u rukama glavničara (kapitalista).
§ 17.
Skladno gojenje, promicanje i usavršivanje svih narodnih vrlina i grana narodnoga života zadaća je svih pregnuća javnoga rada i državne vlasti kao takve, jer one daju podpuno jarnstvo obstanka, vjekovnog bivstvovanja i blagostanja sadašnjih i budućih pokoljenja i cjelokupnog hrvatskog naroda, te obstojnosti i sigurnosti Nezavisne Države Hrvatske.
Skladno gojenje, promicanje i usavršivanje svih narodnih vrlina i grana narodnoga života zadaća je svih pregnuća javnoga rada i državne vlasti kao takve, jer one daju podpuno jarnstvo obstanka, vjekovnog bivstvovanja i blagostanja sadašnjih i budućih pokoljenja i cjelokupnog hrvatskog naroda, te obstojnosti i sigurnosti Nezavisne Države Hrvatske.
Dano u Glavnom ustaškom stanu dana 1. lipnja godine 1933.
Ustaški Poglavnik: dr. Ante Pavelić, v. r.
Literatura:
V. Vrančić: Branili smo državu, I/II, Barcelona 1985.
J. Jareb: Pola stoljeća hrvatske politike, Buenos Aires 1960.
B. Krizman: Ustaše i Treći Reich, Zagreb 1983
V. Vrančić: Branili smo državu, I/II, Barcelona 1985.
J. Jareb: Pola stoljeća hrvatske politike, Buenos Aires 1960.
B. Krizman: Ustaše i Treći Reich, Zagreb 1983
Usklik “Za dom spremni”, povijesni hrvatski pozdrav, istinska je i iskonska hrvatska poruka, najdubljeg, najiskrenijeg i najpozitivnijeg naboja, zatiranog od onih koji nametanjem osjećaja krivnje Hrvatima, opravdavaju svoju agresiju te skrivaju stravične zločine svojih prethodnika i/ili predaka.
“Za Dom spremni” nije fašistički, već domoljubni pozdrav!
Pa i Hitler je svoj pozdrav uzeo od Julija Cezar, što se ruke tiče . A Cezar je živio puno prije kaplara ... Također je Hitlerova vojska svugdije koristila i glazbu Klasika , napisanu prije Adolfa. O tome bi predsjednik Josipović trebao više znati jer je valjda trebao čuti za Bethovena, Hajdna, Mozarta , obzirom da se bavi glazbom itd.Navodno je svojevremeno i Minimax imao problema zbog glagola USTATI u prošlom svršenom vremenu ( aorist). Naime Minimax je rekao: " ...Ustah ja, ustaše oni.."!? Svi smo svjedoci prošlog , svršenog, vremena i činjenice da je Minimax išao ispred vremena. A teže je ići tri minute ispred vremena nego pedeset godina docniti ! Barem bi SDP trebao znati "načela materijalističke dijalektike" . Josipović , čija struka je PRAVO, može biti jako loš političar , a što je evidentno. On slabo razumije kretanja u svijetu, ne razlikuje bitno od nebitnoga, a i ono što razumije nema "muda " ni znanja provesti. Ako državi može nanijeti ogromnu štetu jedan nogometaš na utakmici samo jednim pozdravom bilo "ZA DOM" ili " PROTIV DOMA" onda je to slaba država ! I na kraju, što je s tisućama koji su graknuli : " SPREMNI"??? "Nova pravednost" ja , za razliku od stare pravednosti.
Pa i Hitler je svoj pozdrav uzeo od Julija Cezar, što se ruke tiče . A Cezar je živio puno prije kaplara ... Također je Hitlerova vojska svugdije koristila i glazbu Klasika , napisanu prije Adolfa. O tome bi predsjednik Josipović trebao više znati jer je valjda trebao čuti za Bethovena, Hajdna, Mozarta , obzirom da se bavi glazbom itd.Navodno je svojevremeno i Minimax imao problema zbog glagola USTATI u prošlom svršenom vremenu ( aorist). Naime Minimax je rekao: " ...Ustah ja, ustaše oni.."!? Svi smo svjedoci prošlog , svršenog, vremena i činjenice da je Minimax išao ispred vremena. A teže je ići tri minute ispred vremena nego pedeset godina docniti ! Barem bi SDP trebao znati "načela materijalističke dijalektike" . Josipović , čija struka je PRAVO, može biti jako loš političar , a što je evidentno. On slabo razumije kretanja u svijetu, ne razlikuje bitno od nebitnoga, a i ono što razumije nema "muda " ni znanja provesti. Ako državi može nanijeti ogromnu štetu jedan nogometaš na utakmici samo jednim pozdravom bilo "ZA DOM" ili " PROTIV DOMA" onda je to slaba država ! I na kraju, što je s tisućama koji su graknuli : " SPREMNI"??? "Nova pravednost" ja , za razliku od stare pravednosti.
.
Za Dom spremni pozdrav je star 447 godina, a možda i više:
1566. Nikola Šubić Zrinjski
1684. Pavao Ritter Vitezović
1848. ban Josip Jelačić
1861. Ante Starčević
1894. Josip Eugen Tomić
Hrvatska seljačka stranka
1991. – IX bojna Rafael Vitez Boban – Split,
– 1. Gardijska brigada Tigrovi
– 2. Gardijska brigada -Gromovi,
– satnija Vukovi – Vučipolje 126. brigada HV,
– izvidnički vod HV-a Crni sokolovi – Čepin
– JPN Kobac 156.brigada HV
– Marko Perković Thompson
1992. – Bojna HOS Vitezovi- Vitez
– samostalna bojna CL Split
– Hrvatska čista stranka prava
2011.- Jakov Marković, obrtnik (rješenje Suda u Kninu)
2013. – Joe Šimunić i 22 612 navijača
1566. Nikola Šubić Zrinjski
1684. Pavao Ritter Vitezović
1848. ban Josip Jelačić
1861. Ante Starčević
1894. Josip Eugen Tomić
Hrvatska seljačka stranka
1991. – IX bojna Rafael Vitez Boban – Split,
– 1. Gardijska brigada Tigrovi
– 2. Gardijska brigada -Gromovi,
– satnija Vukovi – Vučipolje 126. brigada HV,
– izvidnički vod HV-a Crni sokolovi – Čepin
– JPN Kobac 156.brigada HV
– Marko Perković Thompson
1992. – Bojna HOS Vitezovi- Vitez
– samostalna bojna CL Split
– Hrvatska čista stranka prava
2011.- Jakov Marković, obrtnik (rješenje Suda u Kninu)
2013. – Joe Šimunić i 22 612 navijača
Ispod možete vidjeti čak 33 primjera iz zbirke domoljubnih koračnica i popijevaka od Ilirskog preporoda do danas, „Ponosna Hrvatska“, II. izmjenjeno i dopunjeno izdanje koju je priredio g. Antun Asić:
• Str.48 Malena je Dalmacija (zapis po sjećanju muzikologa Andrije Tomašeka, r.1914.)
„Malena je Dalmacija, al je dika rodu svom.
Još hrvatska trobojnica, na barjaku sokolskom.
Pa bio dug i težak put, sokoli ne žale trud.
Zato braćo, naprijed hajdmo,
za slobodu i za dom- hrvatski dom.“
„Malena je Dalmacija, al je dika rodu svom.
Još hrvatska trobojnica, na barjaku sokolskom.
Pa bio dug i težak put, sokoli ne žale trud.
Zato braćo, naprijed hajdmo,
za slobodu i za dom- hrvatski dom.“
• Str.59 Oj Slavonci i Hrvati (Ilija Okrugić, 1819.-1910., stihove popravio i prilagodio Ivan Trnski, 1819.-1910.)
„…Oj Slavonci i Hrvati, hajd u vojsku banu!
Tamo će nam slava dati krunu obećanu.
Tam za narod, dom i kralja borite se, kako valja.
Naprijed stupaj, mačem lupaj, hura, naprijed stupaj.“
„…Oj Slavonci i Hrvati, hajd u vojsku banu!
Tamo će nam slava dati krunu obećanu.
Tam za narod, dom i kralja borite se, kako valja.
Naprijed stupaj, mačem lupaj, hura, naprijed stupaj.“
• Str.62 Poputnica hrvatskog junaka – glazba i stihovi Ferdo Rusan (1810.-1879.)
„Ime moje prastaro slavno je hrvatsko;
Pod ovim ću srcem svim vjerno branit dom.
…
Šesto teče stoljeće
otkad bez pomoći
od krvnika braća mâ
muku trpe već
Europo! Zar ne čuješ
plač ubogih kršćana?
Il’ čovještvo ti ne štuješ
jer se tiče Hrvata?…“
„Ime moje prastaro slavno je hrvatsko;
Pod ovim ću srcem svim vjerno branit dom.
…
Šesto teče stoljeće
otkad bez pomoći
od krvnika braća mâ
muku trpe već
Europo! Zar ne čuješ
plač ubogih kršćana?
Il’ čovještvo ti ne štuješ
jer se tiče Hrvata?…“
• Str 64. Pozdrav domovini (Nikola Štoos, 1848.-1913.):
„Oj , dome, slatko li je
i, slavno tvoje ime,
grud moja za te bije,
mrijet za te pripravna!
„Oj , dome, slatko li je
i, slavno tvoje ime,
grud moja za te bije,
mrijet za te pripravna!
Za tvoju čast i sreću stati,
za te krv i život dati,
miso, želja moja jest,
dome, jedina!“
za te krv i život dati,
miso, želja moja jest,
dome, jedina!“
• Str.67 Poputnica Nikole Jurišića (stihovi Ljudevit Varjačić, 1852.-1926., uglazbio Ivan pl. Zajc 1832.-1914.)
„..Junak živi domu uv’jek vjeran svomu
za njeg život da!…
Hajde, junak za junakom,
hajd, u smrt za dom i rod!…“
„..Junak živi domu uv’jek vjeran svomu
za njeg život da!…
Hajde, junak za junakom,
hajd, u smrt za dom i rod!…“
• Str. 76 Složno, složno, braćo mila (Ferdo Rusan 1810.-1879.):
„…Korak, korak za korakom, Hrvat žurno za Hrvatom,
na bojište za dom mili, ajdmo, ajdmo proti sili!“
na bojište za dom mili, ajdmo, ajdmo proti sili!“
• Str. 84 Svaki Hrvat ponosito (uglazbio Ferdo Livadić 1799.-1879. na tekst Ljudevita Vukotinovića 1813.-1893.)
„…Braćo, kolo sastavljajte,
pa si čvrsto desne dajte.
Zakletvu položite
Da svoj rod ne ostavite:
krv i život za naš dom!…
Obasjala srca nam i lica
s narodnošću i poslovica:
neka živi dom i rod!“
„…Braćo, kolo sastavljajte,
pa si čvrsto desne dajte.
Zakletvu položite
Da svoj rod ne ostavite:
krv i život za naš dom!…
Obasjala srca nam i lica
s narodnošću i poslovica:
neka živi dom i rod!“
• Str. 85 U boj, u boj (Franjo Marković 1845.-1914., Ivan pl Zajc 1832.-1914.)
„…Za dom, za dom sad u boj!..
Za domovinu
mrijeti kolika je slast!
Prot dušmaninu!
Mora, on mora past!“
„…Za dom, za dom sad u boj!..
Za domovinu
mrijeti kolika je slast!
Prot dušmaninu!
Mora, on mora past!“
• Str. 96 Za dom (glazba Ivan pl. Zajc, stihovi Hugo Badalić, 1851.-1900)
„Za dom mili svaki čas
nek se diže pjesme glas.
Da nam živi slavom svom
naš hrvatski mili dom.
Zato naprijed pa nastojmo
i junačkim glasom pojmo.
naprijed za mili dom.,
naprijed za mili dom!
A srce vapi tvorcu svom
i moli blagoslov
nad pravo, rod i mili dom,
vijek stalan slogom nov.“
„Za dom mili svaki čas
nek se diže pjesme glas.
Da nam živi slavom svom
naš hrvatski mili dom.
Zato naprijed pa nastojmo
i junačkim glasom pojmo.
naprijed za mili dom.,
naprijed za mili dom!
A srce vapi tvorcu svom
i moli blagoslov
nad pravo, rod i mili dom,
vijek stalan slogom nov.“
• Str. 98 Za dom (glazba Ivan pl. Zajc, stihovi Ljudevit Varjačić 1852.-1926.)
„Hajde svuda svi Hrvati
radom diž’mo rod i dom,
nek se širi, neka svate, da nam bude svoj na svom!
Um i snagu domu dajmo,
neka znade čitav svijet,
svim ga srcem veličajmo,
dom nam stari budi svet!
„Hajde svuda svi Hrvati
radom diž’mo rod i dom,
nek se širi, neka svate, da nam bude svoj na svom!
Um i snagu domu dajmo,
neka znade čitav svijet,
svim ga srcem veličajmo,
dom nam stari budi svet!
• Str. 106 Živila Hrvatska (Ivan pl. Zajc, stihovi August Šenoa, 1838.-1881)
„Glasna, jasna od pameti
preko dola, preko gora
hrvatska nam pjesam leti
sve do sinjeg tamo mora;
časak meka, čas k’o grom,
vječna jeka
za naš dom…“
„Glasna, jasna od pameti
preko dola, preko gora
hrvatska nam pjesam leti
sve do sinjeg tamo mora;
časak meka, čas k’o grom,
vječna jeka
za naš dom…“
• Str. 112 Hrvatska vila (po sjećanju Stjepana Brajdića, 1926.-2013.)
„S Dinare kršne Hrvatska vila
novome svijetu navješta spas
U kolo braćo, ruku pod ruku,
uz milog brata vini se brat!
Pa neka glasna, ko sunce jasna,
grmnu pjesma puna nade,
k’o nebeski grom, k’ nebeski grom!
Da ćeš živjet’, da ćeš radit’,
da ćeš ginut’ za hrvatski mili dom!“
„S Dinare kršne Hrvatska vila
novome svijetu navješta spas
U kolo braćo, ruku pod ruku,
uz milog brata vini se brat!
Pa neka glasna, ko sunce jasna,
grmnu pjesma puna nade,
k’o nebeski grom, k’ nebeski grom!
Da ćeš živjet’, da ćeš radit’,
da ćeš ginut’ za hrvatski mili dom!“
• Str. 122 Naša pjesma (Miroslav Šlik 1898.-1986.)
„..Zvoni, ori širom svijeta,
liječi rane rodu svom!
Borimo se snažnih grudi
vjerom za svoj dom.“
„..Zvoni, ori širom svijeta,
liječi rane rodu svom!
Borimo se snažnih grudi
vjerom za svoj dom.“
• Str. 134 U planini (domobranska)
„…A na straži, a na straži
stoje kao kipovi,
spremni da se za Hrvatsku
bore kao lavovi.
Svi za dom, svi za dom, svi za dom!“
„…A na straži, a na straži
stoje kao kipovi,
spremni da se za Hrvatsku
bore kao lavovi.
Svi za dom, svi za dom, svi za dom!“
• Str. 135 Za slobodu i za dom (Mirko Kolarić 1910.-1945.)
„Za slobodu i za dom
već se krvav bije boj.
Za nju svak će spreman dati junački sad život svoj!
Za slobodu i za dom!
…
Hrabro juriš za naš dom,
za sve novi život taj,
Sretan sad je opet dragi
hrvatski nam mili kraj!
Hrabro juriš za naš dom!“
„Za slobodu i za dom
već se krvav bije boj.
Za nju svak će spreman dati junački sad život svoj!
Za slobodu i za dom!
…
Hrabro juriš za naš dom,
za sve novi život taj,
Sretan sad je opet dragi
hrvatski nam mili kraj!
Hrabro juriš za naš dom!“
• Str. 136 Za dom ( po sjećanju, Stjepan Brajdić 1926.-2013.)
„Svi smo složno braćo sada
za dom spremni, za dom spremni,
budimo uvijek za dom spremni, za dom spremni budimo uvijek svi!
Kliknimo ponosno živjela Hrvatska
neka nas čuju, svijet će nama dati pravo
jer je to od vijeka sviju nas slava,
za koju ćemo živjet i mrijet!
U boj za dom, u smrt za dom.,
za vođu i narod svi ćemo složno naprijed
snažnom voljom slomiti tuđi stijeg.“
„Svi smo složno braćo sada
za dom spremni, za dom spremni,
budimo uvijek za dom spremni, za dom spremni budimo uvijek svi!
Kliknimo ponosno živjela Hrvatska
neka nas čuju, svijet će nama dati pravo
jer je to od vijeka sviju nas slava,
za koju ćemo živjet i mrijet!
U boj za dom, u smrt za dom.,
za vođu i narod svi ćemo složno naprijed
snažnom voljom slomiti tuđi stijeg.“
• Str. 146 Hrvatine (Mario Mihaljević, 1951.)
„Braćo svi u jedan stroj,
krvavi se vodi boj.
Za slobodu i za dom,
jedini dom, hrvatski dom…“
„Braćo svi u jedan stroj,
krvavi se vodi boj.
Za slobodu i za dom,
jedini dom, hrvatski dom…“
• Str. 150. Koračnica 6.domobranske pukovnije (glazba Saša Vukić, tekst Mladen Vidović, Asja Kahle)
„Idu splitski domobrani,
idu momci odabrani,
Splitske kćeri splitske cure
oko njih su ruke svile,
Splitske majke dobre bile,
sto su svijeća zapalile.
Bog nas čuva Bog nas brani,
za dom spremni domobrani…“
„Idu splitski domobrani,
idu momci odabrani,
Splitske kćeri splitske cure
oko njih su ruke svile,
Splitske majke dobre bile,
sto su svijeća zapalile.
Bog nas čuva Bog nas brani,
za dom spremni domobrani…“
• Str. 160 Naša garda, ponos naš (Mario Kinel, 1921.-1995.)
„Naša garda svesrdno se bori
za slobodu i naš dragi dom
svakom od njih mlado srce gori
da bi bili opet svoj na svom.“
„Naša garda svesrdno se bori
za slobodu i naš dragi dom
svakom od njih mlado srce gori
da bi bili opet svoj na svom.“
• Str. 164 Nazdravičarska (glazba Siniša Leopold, 1957.-, stihovi Davor Ban)
„Nazdravimo dragi brate,
prva neka je za Hrvate,
Ispijmo je za naš dom
nazdravimo domu svom…“
„Nazdravimo dragi brate,
prva neka je za Hrvate,
Ispijmo je za naš dom
nazdravimo domu svom…“
• Str. 170 Prva bojna zagrebačka (glazba Nikica Kalogjera, 1930.-2006., tekst Siniša Novak)
„…Prva bojna zagrebačka,
prva bojna topnička.
za slobodu ustala,
za dom, hrvatski dom!
„…Prva bojna zagrebačka,
prva bojna topnička.
za slobodu ustala,
za dom, hrvatski dom!
• Str. 176 Tenkisti hrvatske vojske (Josip Vušir, Stjepan Sabljarić)
„…Croatio zemljo, oj hrvatska mati!
Za dom spremni mi smo i svoj život dati!…“
„…Croatio zemljo, oj hrvatska mati!
Za dom spremni mi smo i svoj život dati!…“
• Str. 180 Vivat Croatia (tekst i glazba Đani Maršan, 1944.-)
„…Dok u nama braćo, živi zavjet svet,
mi ćemo za domovinu mrijet!…“
„…Dok u nama braćo, živi zavjet svet,
mi ćemo za domovinu mrijet!…“
• Str. 186 Bili cvitak (Jura Stublić )
„…Ne bojim se ja umrijeti za slobodu i za dom,
već se bojim kada odem da ti krila ne slome…“
„…Ne bojim se ja umrijeti za slobodu i za dom,
već se bojim kada odem da ti krila ne slome…“
• Str. 188 Bože čuvaj Hrvatsku (glazba Đani Maršan, 1944.-, stihovi Drago Britvić, 1935.-2005.)
„Bože, čuvaj Hrvatsku, moj dragi dom…“
„Bože, čuvaj Hrvatsku, moj dragi dom…“
• Str. 192. Čavoglave (glazba i stihovi Marko Perković Thompson, 1966.-)
„…Za dom braćo, za slobodu borimo se mi…“
„…Za dom braćo, za slobodu borimo se mi…“
• Str. 210 Hrvatska je sveta zemlja (glazba Antun Asić 1925.-, stihovi Jure Karakaš 1942.-)
„Ne bojim se nikoga
kada branim dom,
Hrvatska je sveta zemlja
mi smo tu na svom…“
„Ne bojim se nikoga
kada branim dom,
Hrvatska je sveta zemlja
mi smo tu na svom…“
• Str. 212 Hrvatski domobrani (Josip Vušir)
Tu, gdje Hrvat vjekovima živi,
stoljećima gdje ima svoj dom,
zvona , crkve kraj su i početak,
ponosni smo, tu smo svoj na svom.
Vjera naša, Božja pomoć
snagu daju svaki dan,
a kad dušman nam zaprijeti,
dom naš brani domobran.
Dom nam čuvaj noć i dan
naš hrvatski domobran
za dom spremni, dom se brani;
Hrvatski smo domobrani.“
Tu, gdje Hrvat vjekovima živi,
stoljećima gdje ima svoj dom,
zvona , crkve kraj su i početak,
ponosni smo, tu smo svoj na svom.
Vjera naša, Božja pomoć
snagu daju svaki dan,
a kad dušman nam zaprijeti,
dom naš brani domobran.
Dom nam čuvaj noć i dan
naš hrvatski domobran
za dom spremni, dom se brani;
Hrvatski smo domobrani.“
• Str. 236 Moja domovina (Rajko Dujmić, 1954.- Zrinko Tutić, 1955.-)
„…Vratit ću se, moram doći,
tu je moj dom,
moje sunce, moje nebo!..“
„…Vratit ću se, moram doći,
tu je moj dom,
moje sunce, moje nebo!..“
• Str. 260 Ponosna Hrvatska (Damir Mihovec 1963.-, Darko Dervišević 1965.-)
„Sjedim na pragu u šoru svom,
ne dam ja nikom svoj hrvatski dom…
Lika je kršna ko nikad do sad,
Sisak je opet povijesni grad,
Varaždin drevni u srcu je mom,
Zagreb je dao sina za dom…“
„Sjedim na pragu u šoru svom,
ne dam ja nikom svoj hrvatski dom…
Lika je kršna ko nikad do sad,
Sisak je opet povijesni grad,
Varaždin drevni u srcu je mom,
Zagreb je dao sina za dom…“
• Str. 266 S nama je Bog (Zoran Markulj 1951.- , Ana Bešenić 1952.-)
„Iz pepela nikli,
stasali u boju,
mladost smo spremni
dati za dom,
Prisegom časnom
svi Hrvatskoj rekli,
da odsad će biti
svoj na svom…“
„Iz pepela nikli,
stasali u boju,
mladost smo spremni
dati za dom,
Prisegom časnom
svi Hrvatskoj rekli,
da odsad će biti
svoj na svom…“
• Str. 272 Tvoja zemlja (glazba Alfi Kabiljo 1933.-, stihovi Drago Britvić 1935.-2005.)
„Tu ćeš naći uvijek dom,
srce koje kuca za te,
majku da te shvati,
ruku da te prati,
znat ćeš sve što treba znati.
To je tvoje zemlja ,
tu sagradi dom!..“
„Tu ćeš naći uvijek dom,
srce koje kuca za te,
majku da te shvati,
ruku da te prati,
znat ćeš sve što treba znati.
To je tvoje zemlja ,
tu sagradi dom!..“
• Str. 276 Zahvalnica (Đani Maršan, Drago Britvić)
„Hvala Ti Bože,
što si nam snažio vjeru,
s nama bdio
nad svetim hrvatskim tlom
Blaga se množe,
podovi zanosa se beru.
mirom zakrili dragu domaju i dom…“
„Hvala Ti Bože,
što si nam snažio vjeru,
s nama bdio
nad svetim hrvatskim tlom
Blaga se množe,
podovi zanosa se beru.
mirom zakrili dragu domaju i dom…“
Pročitaj cijeli članak na: >>> Dr. Razum: Nema dokaza za masovne ustaške zločine u Jasenovcu, ali ima za partizanske!
Smatrate li da je “Za Dom spremni” neprihvatljiv pozdrav i jesu li opravdane intervencije policije? Svjedoci smo tomu gotovo svake godine u Čavoglavama, a bilo je slučajeva i u drugim hrvatskim gardovima gdje su pojedinci uhićeni zbog ustaških ikonografija ili zbog pozdrava.
Naš se hrvatski narod služi različitim lijepim pozdravima, kršćanskim i domoljubnim. Pozdrav “Za Dom spremni” je jedan od ljepših pozdrava. Kao i drugi narodi, i mi Hrvati riječju dom izražavamo cjelokupni sadržaj obiteljskog života, ali i svenarodnog, domovinskog života.
Biti spreman za dom i domovinu žrtvovati se, boriti se, pa i poginuti, to je ono što se ovim pozdravom izražava. Ako taj pozdrav nekome smeta, onda mu smeta obitelj kao takva, kao i domovina hrvatskoga naroda. Takvi bi očito željeli da nestane hrvatska obitelj i hrvatska domovina.
No, to što neki politički krugovi u tom pozdravu vide prisjećanje na Nezavisnu Državu Hrvatsku, to je njihov problem, ali kojega bi se morali osloboditi. Zapravo radi se o tome da nam je komunistička ideologija nametnula da svu stvarnost moramo gledati s njezinih stajališta i njezinim naočalama, a to znači da sve ono što nije komunističko, mora nestati, jer navodno je zločinačko, ustaško, nazadno… To je najočitiji primjer komunističke indoktrinacije. Zatiranje tog pozdrava u novije se vrijeme nastoji provoditi i sa stajališta svjetskoga globalizma i multinacionalnih poduzeća i trgovina, kojima nije u interesu da postoje svjesni i rodoljubni narodi i da postoje obitelji, koje su štit i obrana od njihovih manipulacija.
O kad bi svaki Hrvat i Hrvatica rado upotrebljavao taj pozdrav, ili barem po njegovoj poruci živio, tada bi i naše hrvatsko gospodarstvo procvjetalo, jer bismo kupovali i trošili domaće, a ne uvozne proizvode. Ovaj bi pozdrav trebali koristiti nadasve naši hrvatski političari, koji po svojoj političkoj dužnosti moraju promicati dobro hrvatskoga doma i domovine.
Pročitaj cijeli članak na: >>> Dr. Razum: Nema dokaza za masovne ustaške zločine u Jasenovcu, ali ima za partizanske!
U tom bi slučaju gledali što je bolje za Hrvatsku, a ne za Europsku Uniju, tada bi u dvostranim odnosima s recimo Srbijom i Slovenijom gledali što je bolje za Hrvatsku, a ne kako se njima svidjeti. Očito je da živimo u vremenu nenarodnih vlasti, pa se ovaj pozdrav nikako ne uklapa u tu hrvatsku jadnu političku klimu, pa ga se nastoji ukloniti, pozivajući se opet na prošlost.
Piše: Andrea Černivec / Hrvatski list, 9. kolovoza 2012.
Nema komentara:
Objavi komentar