Opis HNF-a

10. travnja 2010. godine na dan kada je 1941. god. obnovljena Hrvatska država u Zagrebu je osnovana udruga "Hrvatski nacionalni front ". Zadaća udruge je čuvati i braniti nacionalne interese. Hrvatski narod mi je svetinja i spreman sam dati život za njega i svoju domovinu. Smatram da ponekad radikalni potezi nisu neopravdani, te da unutar granica Republike Hrvatske najveća prava trebaju imati isključivo Hrvati i nitko drugi, a pogotovo ne određene nacionalne manjine koje su mom narodu kroz povijest nanijele neoprostivu štetu. Pitanje Hrvata u BiH bi rješio pripojenjem Hrvatskoj državi i dovođenjem države na njene povijesne granice.Ustaški pokret nije bio ni fašistički ni nacionalsocijalistički, nego izvorno hrvatski i osloboditeljski.Činjenica, da se je bl.Alojzije Stepinac drugačije držao prema Ustaškom pokretu nego prema fašizmu i nacionalsocijalizmu dokazuje da je i sveta katolička crva stala uz hrvatski narod i ustaški pokret.

Posjetioci


counter

Pravaš

Pravaš

HNF

Pretraži ovaj blog

četvrtak, 21. svibnja 2015.

POGLEDAJTE TRAILER: Konačno pravi dokumentarac o Bleiburgu i partizanskom pokolju Hrvata


  • magnum crimen 1945. dokumentarni film bleiburg križni put laudato
    U povodu 70. obljetnice „Bleiburške tragedije“ Laudato televizija predstavit će svoj najnoviji dokumentarni film „MAGNUM CRIMEN 1945.“ o velikom zločinu koji se u svibnju i lipnju 1945. dogodio nad hrvatskim narodom. Pretpremijera filma bit će održana u ponedjeljak, 25. svibnja s početkom u 20 sati, u kinu Cinestar u Zagrebu. Dvorana 11 Cinestar kina u Branimir centru.
    Središnja tema filma „MAGNUM CRIMEN 1945.“ je zapovjedna odgovornost za zločine u kojima su bez suđenja brutalno pobijeni deseci tisuća pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i staraca. U kolonama smrti bili su i pripadnici Slovenaca, Srba, Crnogoraca, Kozaka i drugih nacija.
    Zašto se nad ljudima koji su bježali od komunističkog režima stranog hrvatskom biću tada nisu poštivala međunarodna ratna prava? Zbog čega su zarobljenici protivno njihovoj volji prepuštani onima od kojih su bježali? Jesu li savezničke snage znale da ih predajom partizanskim jedinicama osuđuju na smrt? Film odgovara na ta i još mnoga druga pitanja važna za rasvjetljavanje desetljećima iskrivljavane hrvatske povijesti koja svoje poklonike ima i danas.
    Osim povjesničara i publicista, odgovore daju i časnici britanskih snaga koji se dobro sjećaju tih zbivanja. Oni su u svibnju i lipnju 1945. bili raspoređeni po mjestima koja su u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji postajala velika stratišta. U mnoge od njih komunistički zločinci strpali su po više tisuća žrtava. Tek poslije sloma komunizma i nastanka moderne Hrvatske države počelo se organizirano odlaziti na mjesta zločina kako bi se žrtvama odao pijetet i podsjetilo da nitko nije odgovarao za njihovu nasilnu smrt. Do tada su to unatoč nadzoru zloglasne tajne jugoslavenske policije potajice činili članovi „Počasnog bleiburškog voda“ i preživjeli sudionici Križnog puta.
    Vjerodostojnosti sadržaja filma pridonose sjećanja preživjelih svjedoka. Oni su danas u dubokoj životnoj dobi, ali unatoč protoku vremena, još uvijek u sebi nose strašne slike sjećanja. Sjećanja na događaje s križnih, a povijest nas nažalost uči i kružnih puteva komunističkim metodama zamračene hrvatske povijesti…
    Producentica filma je Ksenija Abramović, a scenaristica i redateljica Nada Prkačin.
    Snimatelj i montažer je Ivan Lovrić, a animaciju i grafički dizajn filma radili su Nikola Uroić i Josip Ninković. Autor glazbe je Željko Barba.
    Izvor: Laudato
  • Nema komentara:

    Objavi komentar